ZLOČINI BATALJUNA „JOSIP JURČEVIĆ“ U VRGORCU 15. LIPNJA 1942. (4)

Piše: mr. sc. Blanka Matković, MPhil

POVLAČENJA BATALJUNA “JOSIP JURČEVIĆ” IZ VRGORCA I NAPAD NA ŽUPU BIOKOVSKU

Pred zalazak sunca 15. lipnja 1942. zapaljene su oružnička vojarna, zgrada u kojoj je izgorjelo oko 50 vagona duhana[1] te druga skladišta. Zaplijenjeno je nekoliko vagona žita, šećera i masti,[2] velike količine odjeće i obuće, kompletna ljekarna, liječnički pribor, glazbala iz Ustaškog tabora i oko 4 milijuna kuna,[3] a trgovine su opljačkane.[4] Uništene su porezne knjige i dokumenti poreznog ureda,[5] sudski, vojni i općinski spisi te knjige Duhanske stanice kao i poslovne knjige privatnih trgovaca. Oko 20 sati partizani su se povukli iz Vrgorca u koji su dan kasnije došli pripadnici talijanske vojske[6] koji su naredili ekshumaciju likvidiranih mještana i nakon pregleda ponovno ih sahranili.

Prema podacima Oružničke postaje Vrgorca dostavljenima Zapovjedništvu 6. pješačke pukovnije u Mostaru, s partizanima su Vrgorac napustile slijedeće osobe za kojima je raspisana tjeralica:

„Stanković Marko pok. Josipa rodjen 1914. u Kotezima, Tolić Drinko p. Ante rodj. 1914. u Radovićima, Borovac Stanko pok. Stipe rodj. 1910., Galić Drago pok. Luke, rodj. 1921, Galić Ante Jozin, rodj. 1912., Bajalo Pero pok. Ilije, rodj. 1911., Bajalo Maksim pok. Frane, rodj. 1917., Raos Ante Matin /Subašin/ rodj. 1921, Mlak Ljubo pok. Frane, rodj. 1919., Delipetar Branko Antin rodj. 1915., Delipetar Zdenko Antin rodj. 1911., Dragičević Iko pok. Frane rodj. 1915., Martinac Jozo Grgin rodj. 1919., Martinac Ante Grgin rodj. 1916., Martinac Mijo pok. Jure rodj. 1914., Martinac Stojka ž. Mije rodj. 1914., Mižić[7] Mate Matin rodj. 1915., Hristić[8] Maćo Antin rodj. 1912., Klaričić Vlado pok. Joze rodj. 1918., Markotić Josip Ivanov rodj. 1918., Raos Zvonko pok. Mate rodj. 1919., Mušanić Kruno pok. Ljube rodj. 1906., Martinac Miloš Antin /Gabrin/ rodj. 1921., Martinac Ante pok. Mate rodj. 1908., Martinac Vinka ž. Ante rodj. 1914., Soljak[9] Milan Antin /Ljubin/ rodj. 1924., Soljak Nika kći Antina rodj. 1927., Roglić Marko Mijin rodj. 1902., Roglić Gojko Markov rodj. 1924., Roglić Andjelija ž. Marka rodj. 1900., Roglić Markov Dinko rodj. 1925., Raos Žarko pok. Mije rodj. 1927., Raos Branko Matin rod. 1928., Raos Drago Matin rodj. 1925., Delipetar Marija kći Ante rodj. 1928., Delipetar Nevenka rodj. 1903., Delipetar Ante zv. Stari rodj. 1903., Delipetar Žela ž. Antina rodj. 1913., Franić Mirko pok. Jure rodj. 1899., Franić Frano pok. Jure, rodj. 1899., Franić Bogdo pok. Ilije rodj. 1911., Franić Ivan Tomin rodj. 1913., Katavić Žarko pok. Mije rodj. 1915., Dragičević Duško pok. Frane rodj. 1910., Radalj Ante Lukin rodj. 1912., Radalj Marijan Lukin rodj. 1922., Pivac Krešo /mesar/ rodj. 1908., Miošić Nevenka /učiteljica/ rodj. 1919., Markotić Stanko Ivanov rodj. 1910., Markotić Mijo Ivanov rodj. 1908., Markotić Branko Ivanov rodj. 1921., Markotić Danica kći Ivanova rodj. 1923., Markotić Milenko Antin rodj. 1922., Markotić Vinko Antin rodj. 1910., Markotić Ivka Antina rodj. 1912., Markotić Ljubica Antina rodj. 1924., Markotić Vojsiva Matina rodj. 1923., Markotić /Sela/ Rozalija rodj. 1923., Markotić Ante pok. Josipa rodj. 1908., Markotić Mijo Ivanov rodj. 1916., Markotić Branko pok. Slave rodj. 1919., Martinac Ante pok. Slave rodj. 1909., Martinac Mijo Matin rodj. 1923., Martinac Bepa Matin rodj. 1927., Martinac Marija Matina rodj. 1919., Domandžić …ne[10] Jozin rodj. 1916., Domandžić Marija Jozin rodj. 1920., Domandžić Manda pok. Ivana rodj. 1911., Domandžić Manda pok. Pinge rodj. 1910., Domandžić Maćo pok. Martina rodj. 1897., Sela[11] Sonja pok. Miloša rodj. 1917., Svirac Dinko brijač rodj. 1913., Svirac Selka žena Dinke rodj. 1918., Svirac Sonja kći Dinke rodj. 1925., …lanav[12] Mijo Antin rodj. 1920., Miljak Jozo Jurin rodj. 1921., Miljak Ante Markov rodj. 1921., Nižić Ljubo Matin rodj. 1921., Nižić Sela Matina rodj. 1919., Nižić Mate Matin rodj. 1919., Nižić Andjelija ž. Mate rodj. 1880., Nižić Ivka kći Jurina rodj. 1917., Bajalo Mira k. Pok. Frane rodj. 1914., Bajalo Joza kći pok. Mije rodj. 1903., Paker Boško pok. Petra rodj. 1923., Tolić Dinka kći pok. Ante rodj. 1922., Raos Mate pok. Ante rodj. 1923., Klačić Martin pok. Ivana rodj. 1912., Rakić Miro pok. Frane rodj., Rakić Jozo pok. Frane rodj. 1905., Miljak Pero pok. Ante rodj. 1916., svi rodjeni u selu Vrgorcu općine Vrgorac, kotara Makarska Vel. Župe Cetina po zanimanju mahom zanatlije, brice, šoferi, trgovački pomoćnici i slično.-„ [13]

U noći s 15. na 16. lipnja 3. vod napao je oružničku postaju u Župi, ali im je pružen žestok otpor zbog čega su se morali povući u Biokovo. Kotarska oblast Imotski zatražila je brzojavom od talijanske posade u Zadvarju da pošalje 50 do 100 vojnika u Zagvozd radi zaštite okolnih sela od biokovskih partizana.[14]

(Nastavak slijedi…)

BILJEŠKE: 

[1] O spaljivanju velikih količina duhana u Vrgorcu izvjestilo je i Ravnateljstvo državnih monopola NDH dopisom br.26305/II od 18. lipnja 1942. upućenom Općem upravnom povjereništvu NDH na Sušaku. (Hrvatski državni arhiv, f.491, Opće upravno povjereništvo NDH kod II. armate talijanske vojske Višeg zapovjedništva talijanskih oružanih snaga „Slovenija-Dalmacija“- Rijeka/Sušak (1941.-1943.), kut. 21, br. 6940/42 (6728/42))

[2] Gizdić navodi brojku od 5 vagona zaplijenjene hrane. (Dalmacija 1942., 311)

[3] Navodno je opljačkano još deset milijuna kuna koje nisu prijavljenje Štabu bataljuna. (Državni arhiv u Splitu, f.194, Zbirka memoarskog gradiva, kut. 12, MG-I/12-1/4)

[4] U izvješću Štaba IV. Operativne zone od 1. srpnja 1942. Glavnom štabu NOP odreda Hrvatske navodi se da je „karakteristično da je za vrijeme boravka partizana u mjestu počela pljačka izloga i trgovina. Naši nisu dorasli da to zaustave.“ (Prvo oslobođenje Vrgorca 15. lipnja 1942. godine, zbornik Biokovo u Narodnooslobodilačkoj borbi …, 450). O potpunoj anarhiji i posvemašnoj pljački govore i drugi izvori. (Državni arhiv u Splitu, f.194, Zbirka memoarskog gradiva, kut. 12, MG-I/12-1/4)

[5] Predsjedništvo Kotarskog narodnog suda u Vrgorcu obavijestilo je 6. rujna 1945. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu dopisom br. Su. 301/45. da je šteta u agrarnim obveznicama, koje su se čuvale u bivšem Poreznom uredu u Vrgorcu, počinjena 15. lipnja 1942. od strane partizana iznosila 186 560 dinara. (Državni arhiv u Splitu, f.51, Kotarski sud Vrgorac, kut. 843)

[6] Navodno je riječ o pripadnicima 93. pukovnije u sastavu divizije „Messina“ sa sjedištem u Metkoviću. Pukovnijom je zapovijeda bojnik Baleri. (Državni arhiv u Splitu, f. 51, Kotarski sud u Vrgorcu, kut. 1830, br.su.234/45)

[7] Vjerojatno je riječ o prezimenu Nižić.

[8] Vjerojatno je riječ o prezimenu Hrstić.

[9] Vjerojatno je riječ o prezimenu Šoljak.

[10] Nečitko.

[11] Moguće da se radi o prezimenu Selak.

[12] Nečitko.

[13] Hrvatski državni arhiv, f. 1196, 6. pješačka pukovnija, kut. 5, Dopis Zapovjedništva 6. pješačke pukovnije Oružničtva NDH upućen zapovjedništvima 1., 2., 3., 4. i 5. pješačke pukovnije te svim postrojbama 6. pješačke pukovnije, J.S.Br. 88/43, Mostar, 16. siječnja 1943.

[14] Državni arhiv u Splitu. f, 262, IHRPD, kut. 128, Kronologija.

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat