Sve objave od Zmajo

SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

Na današnji dan prisjećamo se svih hrvatskih civila ubijenih od strane četničko-partizanskih postrojbi tijekom takozvanog “ustanka” u srpnju i kolovozu 1941. U tom razdoblju počinjen je veći broj zločina na području istočne Like i zapadne Bosne, a današnji dan nekada se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske.

Prenosimo tekst Petra Horvatića o ovim događajima:

Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idućih dana nastavljeni su u mjestima: Boričevac pored ustaničkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustaničkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela. Nastavi čitati SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

TREĆI DIO INTERVJUA BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

Hrvatski Vjesnik Melbourne, The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1606 od 20. srpnja 2016. objavljen je treći dio razgovora s Blankom Matković. U ovom broju objavljeni su kratki životopisi dopredsjednika Petera A.  Ercegovca i tajnika udruge Zlatka Pintera.  U posljednjem dijelu intervjua, objavljenom u broju Hrvatskog vjesnika od 27. srpnja 2016. predstavljena su posljednja dva člana Upravnog odbora naše udruge. Četvrti nastavak bit će dostupan na našoj web stranici u utorak 2. kolovoza.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Treći dio razgovora možete pročitati ovdje.

DRUGI DIO INTERVJUA BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1605 od 13. srpnja 2016. objavljen je drugi dio razgovora s Blankom Matković. U ovom broju objavljen je Blankin kratki životopis, a u naredna dva nastavka (od kojih jedan izlazi u broju Hrvatskog vjesnika od 21. srpnja) bit će predstavljeni i ostali članovi  Upravnog odbora HDP “Dr. Rudolf Horvat”.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Drugi dio razgovora možete pročitati ovdje.

MEDIJSKO NASILJE U HRVATSKOJ I ŠUTNJA POLITIČKE OLIGARHIJE

U posljednje vrijeme, a naročito nakon što je u travnju ove godine iz tiska izašla knjiga publicista Slavka Goldsteina (Jasenovac – tragika, mitomanija, istina), učestali su medijski napadi na naše povjesničare – znanstvenike, ujedno i članove naše Družbe, u kojima se nastoji bez ikakve argumentacije i rasprave o meritumu stvari diskvalificirati njihov rad, a njih osobno izvrgnuti javnom linču te im onemogućiti slobodno i javno iznošenje rezultata istraživanja do kojih su došli.

Ti napadi izlaze iz okvira bilo kakvog znanstvenog sučeljavanja i javnog dijaloga i upućeni su ad hominem, dakle bez ikakvih pokušaja da se bilo koja iznesena tvrdnja , podatak ili činjenica pobiju konkretnim dokazima i valjanim argumentima. Nastavi čitati MEDIJSKO NASILJE U HRVATSKOJ I ŠUTNJA POLITIČKE OLIGARHIJE

INTERVJU BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1604 od 6. srpnja 2016. objavljen je prvi dio razgovora s Blankom Matković. Ovim je po prvi puta u medijima predstavljena naša udruga uz poziv uredništva Hrvatskog vjesnika Hrvatima u Australiji da pomognu naš rad. U naredna tri nastavka (od kojih jedan izlazi u broju Hrvatskog vjesnika od 13. srpnja) bit će objavljeni i kratki životopisi svih članova Upravnog odbora HDP “Dr. Rudolf Horvat”.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Prvi dio razgovora možete pročitati ovdje.

U POVODU 77. OBLJETNICE SMRTI SLIKARA OTONA IVEKOVIĆA

Dolazak Hrvata na Jadran
Dolazak Hrvata na Jadran

Oton Iveković najveći je i najplodniji hrvatski slikar iz razdoblja historicizma; no, on je i mnogo više od toga: svestrana i višestruko nadarena ličnost izuzetne stvaralačke i životne snage, istinski velikan Hrvatskog narodnog preporoda koji je svu svoju energiju, znanje i talente nesebično i bez ostatka  darovao svome narodu. Od trenutka kad se kao golobradi 18-godišnjak zaputio pješice u Beč (1887.), kako bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju (gdje kao prijemni rad predaje prvu verziju svoje najpoznatije slike Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine), pa sve do smrti 1939. godine u rodnom Klanjcu, vođen je idejom nacionalnog oslobođenja, duboko svjestan da se do tog cilja dolazi samo preko narodnog jedinstva,  a koje nije moguće bez samosvijesti i spoznaje da nas Hrvate osim zajedničkog životnog prostora, podrijetla, vjere, kulture, jezika, tradicije i običaja, čvrsto veže i zajednička sudbina  što smo je proživljavali kroz duga stoljeća burne, krvave i patnjom ispunjene povijesti, u nastojanju da opstanemo i na vjetrometini jugoistoka Europe dosegnemo taj toliko željeni ideal slobode…

Opširnije o radu Otona Ivekovića piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Hrvatska u 19. stoljeću.

THE GUARDIAN JE BOLJE OD FRANJE TUĐMANA ZNAO ŠTO JE PISAO TUĐMAN O JASENOVCU

bespucaU rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljujemo tekst Chrisa Birda koji je pod naslovom  “Jewish fury at delay in Croat war crimes trial”  objavljen u The Guardianu od 5. ožujka 1999.

U tekstu se autor osvrće na odgodu suđenja Dinku Šakiću radi zdravstvenih problema, a između ostalog ističe i to da je hrvatski predsjednik i povjesničar dr. Franjo Tuđman zaključio da je u Jasenovcu ubijeno između 70 000 i 80 000 ljudi. Brojka koju je Tuđman doista naveo u knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” je ipak bila manja od one navedene u ovom tekstu.

“TOČAN BROJ JASENOVAČKIH ŽRTAVA JE NEPOZNAT”, PISAO JE 1993. THE GUARDIAN

U rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” danas objavljujemo tekst Iana Traynora koji je pod naslovom “Plan to honour Ustashe killers outrages minorities in Croatia” objavljen u The Guardianu 18. listopada 1993.

“Obitelji žrtava stradalih u Jasenovcu neće biti zadovoljne ako ustaše budu pokopani s njima”, govorio je tada Slavko Goldstein u svom osvrtu na inicijativu Franje Tuđmana o Jasenovcu kao mjestu pomirbe. Krije li se u tome razlog zbog kojeg Goldstein odbija priznati da je u Jasenovcu nakon završetka Drugog svjetskog rata postojao logor, a kasnije i Zavod za prisilni rad, u kojemu je ubijen zasad nepoznat broj hrvatskih vojnih i civilnih zarobljenika?

SAPUNICA OKO PRIJAVE PROTIV TVRTKA JAKOVINE DOBILA NASTAVAK

Danas smo zaprimili odgovor Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu kojemu smo prijavili Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu i zaposlenika Filozofskog fakulteta Tvrtka Jakovinu.

Odgovor koji nam je poslan napisan je u Monty Python stilu, a s obzirom da je riječ o ustanovi financiranoj iz državnog proračuna Republike Hrvatske odnosno novcem poreznih obveznika, ovdje ga u cijelosti objavljujemo.

Podsjetimo još jednom da u Etičkom kodeksu nastavnika, suradnika i znanstvenika Filozofskog fakulteta piše:

Članak 2.
Nastavnici su dužni u javnim istupima i djelovanju promicati humanističke vrijednosti, ugled struke Fakulteta i akademske zajednice te čuvati osobno i profesionalno dostojanstvo kolega.

Članak 10.
U znanstvenim radovima, javnom djelovanju i u međusobnim kontaktima nastavnici su dužni njegovati kulturu argumentiranoga dijaloga.
Nedopustiv je laudativni pristup radovima drugih ili prešućivanje njihovih nedostataka zbog osobnih interesa, ali i kritiziranje ili ignoriranje tuđih radova zbog profesionalne ili osobne nesnošljivosti.

S obzirom da je u odgovoru Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuto da Povjerenstvo smatra da se Kodeks odnosi na “nastavu, istraživanje i međuljudske odnose na fakultetu”, a ne na riječi “izgovorene u javnom prostoru”, obratili smo se Etičkom povjerenstvu Sveučilišta u Zagrebu i dobili odgovor kakav doista zaslužuje podsmijeh javnosti.

Raniju korespodenciju u vezi ovog slučaja možete pročitati ovdje.