Sve objave od Zmajo

7DNEVNO OBJAVILO NAŠ DEMANTIJ

Politički tjednik 7Dnevno objavilo je u posljednjem broju demantij kojeg je redakciji tog tjednika uputio odvjetnik Blanke Matković Davorin Karačić. Sadržaj ovog demantija odnosi se na falsificirani intervju s Blankom Matković koji je taj politički tjednik objavio 5. svibnja o. g. Sadržaj tog intervjua možete pročitati na ovoj poveznici, a demantij je dostupan ovdje.

CROATIA REDIVIVA: Nebo je naklonjeno pobožnim nastojanjima za domovinu

Prije točno godinu dana Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” pokrenula je web stranicu Croatia Rediviva na kojoj objavljujemo vijesti o radu naše udruge, ali i brojne povijesne tekstove kojima želimo pridonijeti rasvjetljavanju “kontroverznih” tema iz novije hrvatske povijesti. Mnogi su nas pitali zašto smo odabrali ovakav naziv web stranice zbog čega, kao naš rođendanski poklon, objavljujemo tekst naše članice Magdalene Vuković o životu i radu hrvatskog povjesničara, jezikoslovca i književnika Pavla Rittera Vitezovića. Najpoznatiji njegov rad svakako je nedovršeno historiografsko djelo “Croatia Rediviva“, odnosno Oživjela Hrvatska, na pisanje kojeg se Vitezović odlučio s plemenitom namjerom da iz krvava pepela uskrisi nadaleko rasprostranjeno ime Hrvatske. U svojoj Oživjeloj Hrvatskoj  Vitezović je opisao podrijetlo hrvatskoga imena, odredio granice hrvatskog kraljevstva i iznio teoriju o dolasku Hrvata na ova područja. Osim toga, ovim djelom Vitezović panslavističku ideju mijenja u pankroatističku te tako postavlja temelje za izgradnju moderne hrvatske nacije koja će se konačno i formirati u 19. stoljeću pod idejom hrvatskog nacionalizma dr. Ante Starčevića.

Naslov njegovog djela odabrali smo kao naziv naše web stranice smatrajući, kako smo u više navrata isticali u našim javnim nastupima, da je Hrvatskoj doista potreban novi nacionalni preporod i da je našu domovinu potrebno “oživjeti” te s vjerom da je, kako je sam Vitezović istaknuo, “nebo naklonjeno pobožnim nastojanjima za domovinu“.

Nastavi čitati CROATIA REDIVIVA: Nebo je naklonjeno pobožnim nastojanjima za domovinu

PRIKAZ LOKACIJA MASOVNIH ZLOČINA U DOMOVINSKOM RATU U GOOGLE MAPS

U prikazu koji objavljujemo na stranici Masovni zločini dostupni su osnovni podaci o pojedinim masovnim zločinima počinjenima nad hrvatskim građanima tijekom Domovinskog rata. Popis, koji je izradio naš član Miljenko Klarić, također zaslužan za prikaz grobišta i puteva Križnog puta,  je nepotpun pa stoga pozivamo sve one koji raspolažu podacima o tim i drugim zločinima da nam se jave putem emaila na info@croatiarediviva.com.

LETAK S OSNOVNIM INFORMACIJAMA O RADU NAŠE UDRUGE

Na našoj web stranici možete preuzeti letak s osnovnim informacijama o našoj udruzi, ciljevima, dosadašnjim rezultatima i planovima za nadolazeće razdoblje. Hrvatska verzija letka dostupna je na ovoj poveznici, a engleska ovdje. Molimo sve koji žele poduprijeti rad naše udruge da ovaj letak pošalju svojim kontaktima i potencijalnim donatorima. U ovom trenutku u pripremi su dvije knjige čije tiskanje je planirano za jesen ove godine i za koje u ovom trenutku tražimo donacije.

DAN ORUŽANIH SNAGA RH I DAN HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

Na današnji dan prije 26 godina prve brigade Zbora narodne garde predstavljene su hrvatskoj javnosti na svečanoj smotri i polaganjem prisege na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu. Danas se taj dan slavi kao Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske.  Uz video snimke tog povijesnog događaja prisjetimo se ponosa kojeg smo tada osjećali.

 

Novinar Drago Pilsel poručuje znanstvenicima da su idioti i da budu kuš

Slika govori više od tisuću riječi. Da je ovo 1945. dobili bismo metak i jamu. Na veliku žalost druga Pilsela, upravo su jugoslavenski dokumenti oni koji dokazuju postojanje poslijeratnog logora Jasenovac, a među njima su i dokumenti Udbe. A zahvaljujući drugu Pilselu, doznali smo da je Udba imala neuostaške stavove. Na još veću žalost druga Pilsela, drug Goldstein nije sahranio nas, no to ne isključuje mogućnost da je sahranio nekog drugog.

“JUTARNJI LIST” (27.5.2017.): DRAGO PILSEL PROTIV ZNANOSTI

(Objavio portal Kamenjar)

U današnjem broju Jutarnjeg lista objavljen je tekst autora Drage Pilsela pod naslovom “Konačni dokazi obmane: U Jasenovcu poslije rata nije bilo komunističkog logora“. Spomenuti tekst predstavlja još jedan pokušaj propagiranja partijskih dogmi kakvima se hrvatsko društvo trovalo u posljednje 72 godine. U ovom tekstu još je jednom istaknut čitav niz neistina koje su članovi naše udruge uspješno demantirali svojim znanstvenim radom i predočenim dokazima, posebno arhivskim dokumentima iz Državnog arhiva u Sisku i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu koji su u više navrata objavljivani u hrvatskim medijima. Unatoč tome, i nakon dvije i po godine upornog kontaktiranja JUSP Jasenovac i Ministarstva kulture pod vodstvom tri različita ministra (Berislav Šipuš, Zlatko Hasanbegović, Nina Obuljen Koržinek) od strane članova naše udruge, ove institucije ostaju nijeme na sve znanstvene dokaze te nastavljaju propagirati laž koja je danas predočena i čitateljima Jutarnjeg lista. Na našoj web stranici objavljujemo naš današnji email Dragi Pilselu napisan na razini koju zaslužuje (vrtićki uzrast) uz napomenu da je dana 29. listopada 2016. dotičnom već dostavljena kompletna analiza knjige na koju se u današnjem tekstu poziva sa svim potrebnim dokazima. Stoga ne može reći: “nisam znao”.


“Poštovani” “g.” Pilsel,
U današnjem broju Jutarnjeg lista objavili ste pogrešne informacije kojima se grubo krše autorska prava članova naše udruge, odnosno znanstvenika koji su objavili izvorni znanstveni rad o poslijeratnom logoru Jasenovac koji vi iz nekog nepoznatog razloga stavljate na dušu nekim drugim ljudima koji s tim radom nikakve veze nemaju. Ovaj potez također predstavlja grubo kršenje novinarske etike.
Osim toga, “iznenađujuće” je da se jedan novinar vašeg kalibra nije udostojio pregledati sve dokaze o spomenutoj tematici, pa tako i one pisane koji se čuvaju u Državnom arhivu u Sisku i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Umjesto toga citirali ste završenog srednjoškolca S. Goldsteina koji ni nakon 13 i po mjeseci nije odgovorio na analizu svih netočnih navoda u njegovoj knjizi koju su pripremili naši članovi-znanstvenici (u privitku). Štoviše, kod navedene osobe zavladao je muk, a teret laži preuzeli ste vi na svoja nejaka pleća. Naslov teksta bio vam je tako bombastičan da smo se nadali najmanje Pulitzeru. Umjesto toga dobili smo pamfletić dostojan “Modre laste”. Doista nam je žao posječenih stabala, a začuđujuće je da je vama kao osviještenom ljevičaru toliko malo stalo do ekologije.

Znamo da dugo skrivana istina boli, ali ne brinite. Za nekoliko desetljeća priviknut ćete se i na nju jer drugog izbora nemate. Mi nikud ne idemo.

Bilježimo se s našim borbenim pozdravom: “Drugovi ne mogu sakriti koliko mi možemo naći!”.

mr. sc. Blanka Matković
predsjednica HDP “Dr. Rudolf Horvat”

BITKA ZA ODŽAK I STRADANJE HRVATSKOG NARODA U BOSANSKOJ POSAVINI

 

Proljeće 1945. na našim prostorima obilježile su tzv. završne operacije za oslobođenje Jugoslavije okončane predajom Hrvatskih oružanih snaga (HOS) u Austriji sredinom svibnja. Rat je završio sedam dana kasnije, pisao je nakon rata Milan Basta, tadašnji politički komesar 51. vojvođanske divizije u sastavu Treće armije, koji je aktivno sudjelovao u navedenim događajima. Jugoslavenski primjer nije bio izolirani slučaj. Iako je većina zapovjednika postrojbi Wehrmachta položila oružje u skladu s naredbama generala Jodla i generala Keitela o bezuvjetnoj predaji od 7. i 8. svibnja 1945., dio postrojbi pod zapovjedništvom feldmaršala Ferdinanda Schörnea nastavio se boriti sve do 11. i 12. svibnja. Slijedećeg dana predale su se i preostale njemačke postrojbe u Čehoslovačkoj. Garnizon na otoku Alderney u kanalu La Manche predao se 16. svibnja, a manja skupina njemačkih vojnika izgubila je radio vezu te ostala izolirana na norveškom otoku Svalbard sve do rujna 1945. Uvriježeno je mišljenje da je posljednja velika bitka Drugog svjetskog rata u Europi tzv. Gruzijski ustanak na nizozemskom otoku Texel koji je rezultirao ogromnim gubicima na obje strane te je okončan 20. svibnja 1945. dolaskom kanadskih vojnih postrojbi. Slabije je poznata činjenica da je posljednja bitka na europskom tlu ustvari bila bitka za Odžak, gradić smješten u sjevernoj Bosni. Štoviše, jedini pisani trag u široj javnosti o borbama kod Odžaka, zabilježen između 1945. i 1990. u Jugoslaviji, jest tekst beogradskog časopisa NIN koji u broju od 1. lipnja 1975. navodi da je „u trenucima kada je u Berlinu Hitler već potegao pištolj da ubije Evu Braun, u času kada su naše trupe ulazile u oslobođeni Zagreb, a bataljoni Korpusa narodne odbrane Jugoslavije energično se obračunavali sa ostacima četničkih i ustaških snaga širom zemlje, na ušću Bosne u Savu tek su počele da se rasplamsavaju prave bitke. Ovde je tek počinjao rat, s mnogo poginulih na obema stranama. Trajat će sve do 25. maja 1945. godine – čitavih šesnaest dana posle završetka Drugog svetskog rata. Borbe vođene od 16. do 18. aprila bile su žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima s partizanske strane sudelovale jedinice navikle samo na pobede – 25. srpska divizija i 27. divizija, očajnički otpor ustaša bio je veoma uporan“.

Prilikom osvajanja ovoga dijela Posavine postrojbe 25. srpske divizije u suradnji s domaćim komunistima vršili su masovne likvidacije i strijeljanja uglavnom hrvatskog civilnog stanovništva i zarobljenika. Veći se dio hrvatskih bojovnika i civilnog stanovništva povukao na lijevu obalu Bosne u Podvučjak gdje su civili prihvaćeni i smješteni, a dio hrvatskih bojovnika koji nije nastavio daljnje povlačenje prema Zagrebu raspoređen na linije obrane tog prostora.

Unatoč nedostatku dokumenata, može se zaključiti da je završna bitka za Odžak, koja je započela 3. svibnja 1945., s povremenim zatišjima, najvjerojatnije okončana 27. ili 28. svibnja, a u nju su uključeni zrakoplovstvo i tenkovi. Dio branitelja se uspio izvući u proboju iako je njihova daljnja sudbina nepoznata, dio se povukao u šumu, a dio je zarobljen i zatočen u logore i zatvore odakle je odveden na likvidaciju. Podvučjak je pao gotovo dva tjedna nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga kod Bleiburga, a mnogi detalji završne bitke Drugog svjetskog rata na europskom tlu ostaju obavijeni velom tajne.

Opširnije o borbama za Odžak i stradanju hrvatskog naroda u Bosanskoj Posavini možete pročitati u znanstvenom radu Stipe Pilića i Blanke Matković koji je 2012. objavljen u časopisu Bosna Franciscana Franjevačke teologije u Sarajevu (pdf).