Arhiva kategorije: Obljetnice

7. rujna – Sjećanje na hrvatskog junaka Nikolu Šubića Zrinskog

Piše: Zlatko Pinter

POD SIGETOM SU HRVATSKI RATNICI  OBRANILI  EUROPU

Oton Iveković, Juriš Nikole Šubića Zrinskog iz Sigeta 1566.
Oton Iveković, Juriš Nikole Šubića Zrinskog iz Sigeta 1566.

 

 „Za dom, u boj, za dom u boj!

Za domovinu mrijeti kolika slast!“

                                                              (Iz opere Nikola Šubić Zrinski)

 Od 6. kolovoza do 8. rujna 1566. godine odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj povijesti. Nakon silovitih turskih ataka, svjestan da njegova malobrojna posada nije u stanju dalje braniti i obraniti utvrdu Siget, hrvatski vojskovođa Nikola Šubić Zrinski poveo je svoje junake u posljednji juriš i sigurnu smrt – ali i u besmrtnu slavu koja i danas, 450 godina poslije tog događaja, u svakome od nas budi ponos…

    U pismu hrvatskome banu Petru Berislaviću 1519. godine papa Lav X. Hrvatskoj daje časni naslov Antemurale Cristianitatis (Predziđe kršćanstva) čime želi naglasiti važnost borbe za očuvanje kršćanske vjere u ovom dijelu Europe i odati priznanje hrabrim hrvatskim ratnicima koji su bili jedna od najozbiljnijih prepreka na osmanlijskom putu pokoravanja kršćanskih naroda. Kroz punih 400 godina borbe protiv Turaka ginuli su deseci tisuća znanih i neznanih hrvatskih sinova, a Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja na jugu Europe koja nikad nije u cijelosti osvojena niti je bila u vazalnom odnosu prema Turskoj. Nastavi čitati 7. rujna – Sjećanje na hrvatskog junaka Nikolu Šubića Zrinskog

24. kolovoza – Sjećanje na mučeničku smrt Sluge Božjega, blaženog Miroslava Bulešića

Piše: Zlatko Pinter

MUČENIK KOJI JE OPROSTIO KRVNICIMA

miroslav_bulesic

Mladi istarski svećenik Miroslav Bulešić okrutno je ubijen u dobi od samo 27 godina. Jedina njegova „krivnja“ bila je što se ni po cijenu života nije htio odreći svoje Crkve, vjere i puka kojemu je do zadnjeg trena odano služio. Rulja opijena mržnjom i željna krvi, bez ikakvoga povoda i razloga upala je tog 24. kolovoza 1947. godine u prostorije župnog dvora u Lanišću, izubijala ga i potom zaklala ga na očigled „narodne milicije“ te teško pretukla delegata Svete Stolice monsinjora Jakoba Ukmara. Nevina krv pravednika Bulešića trajno je svjedočanstvo nesebične ljubavi prema bližnjima i sjeme iz kojega rastu novi izdanci Kristove vjere… vjere koja pobjeđuje smrt i prašta svako zlo i nepravdu…

Nastavi čitati 24. kolovoza – Sjećanje na mučeničku smrt Sluge Božjega, blaženog Miroslava Bulešića

23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

PROŠLOST KOJA OPOMINJE

Piše: Zlatko Pinter

Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma
Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma

Dan kada su komunistički SSSR i nacistička Njemačka (23 kolovoza 1939. godine) potpisali (javni) sporazum o nenapadanju i (tajni) o međusobnoj podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi, u današnjem se demokratskom zapadnoeuropskom svijetu trajno obilježava kao Spomendan svim žrtvama totalitarističkih i diktatorskih sustava i režima. Rezolucija Vijeća Europe br. 1481 (iz 2006.) kojom se snažno osuđuju zločini komunističkih režima, Praška deklaracija (od 3. lipnja 2008.) i Rezolucija Europskog parlamenta (od 23. rujna iste godine), podsjećaju nas na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile XX stoljeće. I dok su nacizam i fašizam desetljećima unatrag s pravom svrstani u najveća zla koja su u novijoj povijesti zadesila ljudsku civilizaciju, komunizam je još uvijek uglavnom pošteđen osude. Zašto? Pitanje je utoliko logičnije uzme li se u obzir da je broj žrtava komunizma višestruko veći nego onaj uzrokovan od strane nacizma i fašizma. Je li dovoljno to što je Sabor u tom smislu (2006.) donio svoju Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru? Nastavi čitati 23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

UZ 88. OBLJETNICU MUČENIČKE SMRTI STJEPANA RADIĆA

Radic-sprovodDanas se navršava 88 godina od mučeničke smrti jednoga od najvećih sinova našeg naroda, čovjeka koji se tijekom četvrt stoljeća svoga aktivnog političkog rada svrstao među besmrtnike i tako postao nadahnućem brojnih naraštaja, nepresušnim izvorom iz kojega smo se u vremenima mraka i kušnji napajali vjerom, nadom … i osjećajem da ni jedna žrtva nije prevelika kad je u pitanju sloboda.

O Stjepanu Radiću i njegovom životnom putu opširnije piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Iz povijest – Hrvatska između dva svjetska rata.

DR. SC. DON JOSIP DUKIĆ O 10 GODINA RADA KD TRILJ

Član našeg Upravnog odbora te osnivač i predsjednik Kulturnog društva Trilj dr. sc. don Josip Dukić nedavno je gostovao na Televiziji Jadran gdje je govorio o deset godina rada te udruge, ali i o istraživanju povijesti Drugog svjetskog rata i poraća u cetinskom kraju.

U ožujku ove godine don Josip je objavio izvorni znanstveni rad u časopisu Crkva u svijetu u kojem obrađuje likvidacije u župama Cetinskog dekanata. Riječ je o likvidacijama vojnih i civilnih osoba koje su izvan ratnih operacija izvršili po naredbama komunističkih političkih komesara pripadnici partizanskih postrojbi za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941.-1945.), te o likvidacijama civila za vrijeme komunističke vlasti (1945.-1947.). Konačan broj likvidiranih osoba još nije utvrđen (nedostaju osobe stradale za vrijeme rata i na Križnom putu), a riječ je, prema sadašnjim saznanjima, o najmanje 500 osoba. Članak možete preuzeti ovdje.

SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

Na današnji dan prisjećamo se svih hrvatskih civila ubijenih od strane četničko-partizanskih postrojbi tijekom takozvanog “ustanka” u srpnju i kolovozu 1941. U tom razdoblju počinjen je veći broj zločina na području istočne Like i zapadne Bosne, a današnji dan nekada se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske.

Prenosimo tekst Petra Horvatića o ovim događajima:

Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idućih dana nastavljeni su u mjestima: Boričevac pored ustaničkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustaničkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela. Nastavi čitati SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

U POVODU 77. OBLJETNICE SMRTI SLIKARA OTONA IVEKOVIĆA

Dolazak Hrvata na Jadran
Dolazak Hrvata na Jadran

Oton Iveković najveći je i najplodniji hrvatski slikar iz razdoblja historicizma; no, on je i mnogo više od toga: svestrana i višestruko nadarena ličnost izuzetne stvaralačke i životne snage, istinski velikan Hrvatskog narodnog preporoda koji je svu svoju energiju, znanje i talente nesebično i bez ostatka  darovao svome narodu. Od trenutka kad se kao golobradi 18-godišnjak zaputio pješice u Beč (1887.), kako bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju (gdje kao prijemni rad predaje prvu verziju svoje najpoznatije slike Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine), pa sve do smrti 1939. godine u rodnom Klanjcu, vođen je idejom nacionalnog oslobođenja, duboko svjestan da se do tog cilja dolazi samo preko narodnog jedinstva,  a koje nije moguće bez samosvijesti i spoznaje da nas Hrvate osim zajedničkog životnog prostora, podrijetla, vjere, kulture, jezika, tradicije i običaja, čvrsto veže i zajednička sudbina  što smo je proživljavali kroz duga stoljeća burne, krvave i patnjom ispunjene povijesti, u nastojanju da opstanemo i na vjetrometini jugoistoka Europe dosegnemo taj toliko željeni ideal slobode…

Opširnije o radu Otona Ivekovića piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Hrvatska u 19. stoljeću.

UZ 155. OBLJETNICU GLASOVITOG GOVORA DR. ANTE STARČEVIĆA

Ante_Starčević_cropDr Ante Starčević – filozof, spisatelj, povjesničar, publicist, književni kritičar, prevoditelj, pjesnik, filolog, poliglot, ali i velikan hrvatske političke misli, jedinstvena je i neponovljiva pojava u našoj povijesti. Ono što je za života činio prepoznato je od naroda koji mu je u znak zahvalnosti uzvratio nazivajući ga Ocem Domovine. Glasoviti  govor  koji je održao u Saboru  prije točno 155 godine (26. lipnja 1861.), dragulj je u bogatoj riznici hrvatske političke misli, i on po mnogo čemu nadilazi značaj i okvire uobičajenog saborskog izlaganja.

O Anti Starčeviću, hrvatskom svjetioniku u vremenima iskušenja i beznađa, čitajte u tekstu našeg suradnika Zlatka Pintera.

72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

  Vojko_KrstulovićNa današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke.  Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA