Arhiva kategorije: Obljetnice

UZ 88. OBLJETNICU MUČENIČKE SMRTI STJEPANA RADIĆA

Radic-sprovodDanas se navršava 88 godina od mučeničke smrti jednoga od najvećih sinova našeg naroda, čovjeka koji se tijekom četvrt stoljeća svoga aktivnog političkog rada svrstao među besmrtnike i tako postao nadahnućem brojnih naraštaja, nepresušnim izvorom iz kojega smo se u vremenima mraka i kušnji napajali vjerom, nadom … i osjećajem da ni jedna žrtva nije prevelika kad je u pitanju sloboda.

O Stjepanu Radiću i njegovom životnom putu opširnije piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Iz povijest – Hrvatska između dva svjetska rata.

DR. SC. DON JOSIP DUKIĆ O 10 GODINA RADA KD TRILJ

Član našeg Upravnog odbora te osnivač i predsjednik Kulturnog društva Trilj dr. sc. don Josip Dukić nedavno je gostovao na Televiziji Jadran gdje je govorio o deset godina rada te udruge, ali i o istraživanju povijesti Drugog svjetskog rata i poraća u cetinskom kraju.

U ožujku ove godine don Josip je objavio izvorni znanstveni rad u časopisu Crkva u svijetu u kojem obrađuje likvidacije u župama Cetinskog dekanata. Riječ je o likvidacijama vojnih i civilnih osoba koje su izvan ratnih operacija izvršili po naredbama komunističkih političkih komesara pripadnici partizanskih postrojbi za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941.-1945.), te o likvidacijama civila za vrijeme komunističke vlasti (1945.-1947.). Konačan broj likvidiranih osoba još nije utvrđen (nedostaju osobe stradale za vrijeme rata i na Križnom putu), a riječ je, prema sadašnjim saznanjima, o najmanje 500 osoba. Članak možete preuzeti ovdje.

SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

Na današnji dan prisjećamo se svih hrvatskih civila ubijenih od strane četničko-partizanskih postrojbi tijekom takozvanog “ustanka” u srpnju i kolovozu 1941. U tom razdoblju počinjen je veći broj zločina na području istočne Like i zapadne Bosne, a današnji dan nekada se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske.

Prenosimo tekst Petra Horvatića o ovim događajima:

Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idućih dana nastavljeni su u mjestima: Boričevac pored ustaničkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustaničkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela. Nastavi čitati SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

U POVODU 77. OBLJETNICE SMRTI SLIKARA OTONA IVEKOVIĆA

Dolazak Hrvata na Jadran
Dolazak Hrvata na Jadran

Oton Iveković najveći je i najplodniji hrvatski slikar iz razdoblja historicizma; no, on je i mnogo više od toga: svestrana i višestruko nadarena ličnost izuzetne stvaralačke i životne snage, istinski velikan Hrvatskog narodnog preporoda koji je svu svoju energiju, znanje i talente nesebično i bez ostatka  darovao svome narodu. Od trenutka kad se kao golobradi 18-godišnjak zaputio pješice u Beč (1887.), kako bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju (gdje kao prijemni rad predaje prvu verziju svoje najpoznatije slike Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine), pa sve do smrti 1939. godine u rodnom Klanjcu, vođen je idejom nacionalnog oslobođenja, duboko svjestan da se do tog cilja dolazi samo preko narodnog jedinstva,  a koje nije moguće bez samosvijesti i spoznaje da nas Hrvate osim zajedničkog životnog prostora, podrijetla, vjere, kulture, jezika, tradicije i običaja, čvrsto veže i zajednička sudbina  što smo je proživljavali kroz duga stoljeća burne, krvave i patnjom ispunjene povijesti, u nastojanju da opstanemo i na vjetrometini jugoistoka Europe dosegnemo taj toliko željeni ideal slobode…

Opširnije o radu Otona Ivekovića piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Hrvatska u 19. stoljeću.

UZ 155. OBLJETNICU GLASOVITOG GOVORA DR. ANTE STARČEVIĆA

Ante_Starčević_cropDr Ante Starčević – filozof, spisatelj, povjesničar, publicist, književni kritičar, prevoditelj, pjesnik, filolog, poliglot, ali i velikan hrvatske političke misli, jedinstvena je i neponovljiva pojava u našoj povijesti. Ono što je za života činio prepoznato je od naroda koji mu je u znak zahvalnosti uzvratio nazivajući ga Ocem Domovine. Glasoviti  govor  koji je održao u Saboru  prije točno 155 godine (26. lipnja 1861.), dragulj je u bogatoj riznici hrvatske političke misli, i on po mnogo čemu nadilazi značaj i okvire uobičajenog saborskog izlaganja.

O Anti Starčeviću, hrvatskom svjetioniku u vremenima iskušenja i beznađa, čitajte u tekstu našeg suradnika Zlatka Pintera.

72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

  Vojko_KrstulovićNa današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke.  Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

POSLJEDNJI NASTAVAK RADA O STRADANJIMA VRGORČANA 1942.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće  objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.

Kompletan rad možete pronaći ovdje.

Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava.

KRVAVI PIR U BEOGRADSKOJ SKUPŠTINI

Na današnji dan, prije 88 godina velikosrpski zločinci ubili su hrvatske zastupnike u Beogradu, u vrijeme zasjedanja Skupštine i usred rasprave koja se vodila. Učinili su to po nalogu kralja  „ujedinitelja“, koji je nemilice tlačio „ljubljeni svoj narod“, s krajnjom nakanom da se država pretvori u „Veliku Srbiju“ – vjekovnu opsesiju zanesenjaka i nacionalista čiji je san o obnovi Dušanovog carstva predstavljao vrhunac onoga što su nazivali „nacionalnom misijom“ srpskog naroda.

O atentatu na hrvatske zastupnike u beogradskoj skupštini piše naš član Zlatko Pinter čiji rad možete pročitati ovdje.

OBLJETNICA STRADANJA VRGORČANA LIKVIDIRANIH 15. LIPNJA 1942.

lipanjske_zrtveGeografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine.  No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.