Arhiva kategorije: Obljetnice

IDEALIST, SANJAR, REVOLUCIONAR I HRVATSKI MUČENIK ANTE BRUNO BUŠIĆ

Ubijen od ruke komunističkih krvnika u Parizu prije 38 godina

Piše: Zlatko Pinter

Hrvatski revolucionar u Parizu, kraj omiljene Seine
Hrvatski revolucionar u Parizu, kraj omiljene Seine

 

Jedan od najpoznatijih i najznačajnijih poratnih hrvatskih emigranata – humanist, intelektualac, revolucionar, novinar i književnik Ante Bruno Bušić ubijen je od strane plaćenika jugoslavenskog komunističkog režima, u kasnim večernjim satima, 16. listopada 1978. godine, podmuklo, s leđa, iz zasjede. Njegovo srce prestalo je kucati istoga dana kada je na stolicu Svetoga Petra sjeo jedan drugi veliki borac za svoj narod, slobodu i ljudsko dostojanstvo, Poljak Karol Jozef Woytila, za vrijeme čijega pontifikata će zločinački komunistički sustav u Europi doživjeti svoj konačni krah –

Tog ponedjeljka, 16. listopada 1978. godine, nešto iza 23 sata, u poznatoj pariškoj četvrti Belleville, ulazu zgrade na broju 57 u Rue de Belleville, približavao se hrvatski emigrant Ante Bruno Bušić. Nepoznata osoba koja ga je pratila, pritrčala mu je iz sjene i iz neposredne blizine, iz pištolja marke „Astra“ (kalibar 7,65) ispalila 5 hitaca, od čega su dva pogodila žrtvu – u glavu i lijevu stranu grudi. Bušić je odmah podlegao ranama, a ubojica nestao bez traga. Nitko od očevidaca nije dao nikakve podrobnije informacije o izvršitelju.

Ovo je približno opis mučkoga ubojstva revolucionara i karizmatičnog hrvatskog emigranta, točnije, to su nepobitne činjenice koje su utvrđene i oko kojih dvojbi nema – sve drugo obavijeno je velom tajne i nerasvjetljeno do danas.

Nastavi čitati IDEALIST, SANJAR, REVOLUCIONAR I HRVATSKI MUČENIK ANTE BRUNO BUŠIĆ

145. OBLJETNICA POGIBIJE EUGENA KVATERNIKA

Na današnji dan prisjećamo se pogibije “sina Domovine” Eugena Kvaternika, suosnivača Stranke prava.  Kvaternik se zalagao za nezavisnu Hrvatske. Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti, 8. listopada 1871. Kvaternik je sa 200 naoružanih graničara krenuo prema Rakovici. Ustanak je ugušen svega tri dana poslije. Godine 1933. Eugenu Kvaterniku u Rakovici je podignut spomenik koji je uklonjen nakon Drugog svjetskog rata te je na njegovo mjesto postavljen spomenik palim borcima. Kasnije je Kvaternikov spomenik vraćen u Rakovicu, ali nešto istočnije od prvobitne pozicije. Tijekom Domovinskog rata spomenik je demoliran, a nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” bista je pronađena na smetlištu u Vojišnici na Banovini. Nakon restauracije spomenik Eugenu Kvaterniku u Rakovici svečano je otvoren 8. listopada 1996. godine u povodu obilježavanja 125. godišnjice Rakovičke bune.

 

SVIM HRVATSKIM GRAĐANIMA ČESTITAMO DAN NEOVISNOSTI: GDJE SMO I KUDA IDEMO?

Na današnji dan prije 25 godina Hrvatski sabor je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Tih turbulentnih  dana i izazova s kojima se Republika Hrvatska u posljednjih 25 godina suočavala prisjeća se naš suradnik Zlatko Pinter. Uz jednu od najpopularnijih budnica Domovinskog rata svim građanima čestitamo Dan neovisnosti.

Nastavi čitati SVIM HRVATSKIM GRAĐANIMA ČESTITAMO DAN NEOVISNOSTI: GDJE SMO I KUDA IDEMO?

7. rujna – Sjećanje na hrvatskog junaka Nikolu Šubića Zrinskog

Piše: Zlatko Pinter

POD SIGETOM SU HRVATSKI RATNICI  OBRANILI  EUROPU

Oton Iveković, Juriš Nikole Šubića Zrinskog iz Sigeta 1566.
Oton Iveković, Juriš Nikole Šubića Zrinskog iz Sigeta 1566.

 

 „Za dom, u boj, za dom u boj!

Za domovinu mrijeti kolika slast!“

                                                              (Iz opere Nikola Šubić Zrinski)

 Od 6. kolovoza do 8. rujna 1566. godine odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj povijesti. Nakon silovitih turskih ataka, svjestan da njegova malobrojna posada nije u stanju dalje braniti i obraniti utvrdu Siget, hrvatski vojskovođa Nikola Šubić Zrinski poveo je svoje junake u posljednji juriš i sigurnu smrt – ali i u besmrtnu slavu koja i danas, 450 godina poslije tog događaja, u svakome od nas budi ponos…

    U pismu hrvatskome banu Petru Berislaviću 1519. godine papa Lav X. Hrvatskoj daje časni naslov Antemurale Cristianitatis (Predziđe kršćanstva) čime želi naglasiti važnost borbe za očuvanje kršćanske vjere u ovom dijelu Europe i odati priznanje hrabrim hrvatskim ratnicima koji su bili jedna od najozbiljnijih prepreka na osmanlijskom putu pokoravanja kršćanskih naroda. Kroz punih 400 godina borbe protiv Turaka ginuli su deseci tisuća znanih i neznanih hrvatskih sinova, a Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja na jugu Europe koja nikad nije u cijelosti osvojena niti je bila u vazalnom odnosu prema Turskoj. Nastavi čitati 7. rujna – Sjećanje na hrvatskog junaka Nikolu Šubića Zrinskog

24. kolovoza – Sjećanje na mučeničku smrt Sluge Božjega, blaženog Miroslava Bulešića

Piše: Zlatko Pinter

MUČENIK KOJI JE OPROSTIO KRVNICIMA

miroslav_bulesic

Mladi istarski svećenik Miroslav Bulešić okrutno je ubijen u dobi od samo 27 godina. Jedina njegova „krivnja“ bila je što se ni po cijenu života nije htio odreći svoje Crkve, vjere i puka kojemu je do zadnjeg trena odano služio. Rulja opijena mržnjom i željna krvi, bez ikakvoga povoda i razloga upala je tog 24. kolovoza 1947. godine u prostorije župnog dvora u Lanišću, izubijala ga i potom zaklala ga na očigled „narodne milicije“ te teško pretukla delegata Svete Stolice monsinjora Jakoba Ukmara. Nevina krv pravednika Bulešića trajno je svjedočanstvo nesebične ljubavi prema bližnjima i sjeme iz kojega rastu novi izdanci Kristove vjere… vjere koja pobjeđuje smrt i prašta svako zlo i nepravdu…

Nastavi čitati 24. kolovoza – Sjećanje na mučeničku smrt Sluge Božjega, blaženog Miroslava Bulešića

23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

PROŠLOST KOJA OPOMINJE

Piše: Zlatko Pinter

Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma
Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma

Dan kada su komunistički SSSR i nacistička Njemačka (23 kolovoza 1939. godine) potpisali (javni) sporazum o nenapadanju i (tajni) o međusobnoj podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi, u današnjem se demokratskom zapadnoeuropskom svijetu trajno obilježava kao Spomendan svim žrtvama totalitarističkih i diktatorskih sustava i režima. Rezolucija Vijeća Europe br. 1481 (iz 2006.) kojom se snažno osuđuju zločini komunističkih režima, Praška deklaracija (od 3. lipnja 2008.) i Rezolucija Europskog parlamenta (od 23. rujna iste godine), podsjećaju nas na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile XX stoljeće. I dok su nacizam i fašizam desetljećima unatrag s pravom svrstani u najveća zla koja su u novijoj povijesti zadesila ljudsku civilizaciju, komunizam je još uvijek uglavnom pošteđen osude. Zašto? Pitanje je utoliko logičnije uzme li se u obzir da je broj žrtava komunizma višestruko veći nego onaj uzrokovan od strane nacizma i fašizma. Je li dovoljno to što je Sabor u tom smislu (2006.) donio svoju Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru? Nastavi čitati 23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

UZ 88. OBLJETNICU MUČENIČKE SMRTI STJEPANA RADIĆA

Radic-sprovodDanas se navršava 88 godina od mučeničke smrti jednoga od najvećih sinova našeg naroda, čovjeka koji se tijekom četvrt stoljeća svoga aktivnog političkog rada svrstao među besmrtnike i tako postao nadahnućem brojnih naraštaja, nepresušnim izvorom iz kojega smo se u vremenima mraka i kušnji napajali vjerom, nadom … i osjećajem da ni jedna žrtva nije prevelika kad je u pitanju sloboda.

O Stjepanu Radiću i njegovom životnom putu opširnije piše naš suradnik Zlatko Pinter u rubrici Iz povijest – Hrvatska između dva svjetska rata.

DR. SC. DON JOSIP DUKIĆ O 10 GODINA RADA KD TRILJ

Član našeg Upravnog odbora te osnivač i predsjednik Kulturnog društva Trilj dr. sc. don Josip Dukić nedavno je gostovao na Televiziji Jadran gdje je govorio o deset godina rada te udruge, ali i o istraživanju povijesti Drugog svjetskog rata i poraća u cetinskom kraju.

U ožujku ove godine don Josip je objavio izvorni znanstveni rad u časopisu Crkva u svijetu u kojem obrađuje likvidacije u župama Cetinskog dekanata. Riječ je o likvidacijama vojnih i civilnih osoba koje su izvan ratnih operacija izvršili po naredbama komunističkih političkih komesara pripadnici partizanskih postrojbi za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941.-1945.), te o likvidacijama civila za vrijeme komunističke vlasti (1945.-1947.). Konačan broj likvidiranih osoba još nije utvrđen (nedostaju osobe stradale za vrijeme rata i na Križnom putu), a riječ je, prema sadašnjim saznanjima, o najmanje 500 osoba. Članak možete preuzeti ovdje.

SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.

Na današnji dan prisjećamo se svih hrvatskih civila ubijenih od strane četničko-partizanskih postrojbi tijekom takozvanog “ustanka” u srpnju i kolovozu 1941. U tom razdoblju počinjen je veći broj zločina na području istočne Like i zapadne Bosne, a današnji dan nekada se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske.

Prenosimo tekst Petra Horvatića o ovim događajima:

Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idućih dana nastavljeni su u mjestima: Boričevac pored ustaničkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustaničkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela. Nastavi čitati SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.