Arhiva oznaka: Domovinski rat

Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Jasenovac, Vijesti

PREDSTAVNIK NAŠE UDRUGE STIPO PILIĆ S GENERALOM ŽELJKOM GLASNOVIĆEM POSJETIO JASENOVAC

2. svibnja 2017. Zmajo 2 komentara

U ponedjeljak, 1. svibnja 2017. g., na blagdan Svetog Josipa Radnika, zaštitnika Hrvatske, održana je svečana komemoracija za sve žrtve logora Jasenovac stradale od partizanskih i komunističkih zločinaca nakon 1945. godine.

General Željko Glasnović, Zorica Gregurić, Mirna Sunić Žakman, Tomislav Sunić, Ivan Pandža, Stipo Pilić i ostali uzvanici

Na komemoraciji su, uz saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića, sudjelovali predsjednica Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorica Gregurić, politička zatvorenica i zatočenica komunističkih kazamatâ Mirna Sunić Žakman, pisac i politolog, bivši politički emigrant i profesor na sveučilištima u Santa Barbari i Los Angelesu, dr. Tomislav Sunić, predsjednik Zdruga državotvornih snaga BiH Željko Koroman, predstavnici Hrvatske čiste stranke prava iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba Ivan Pandža, predstavnik i suosnivač Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” povjesničar Stipo Pilić te drugi uzvanici.

General Željko Glasnović, Stipo Pilić i ostali uzvanici

Za sve nevino stradale žrtve izrečena je molitva, položeno cvijeće i zapaljene svijeće te je, uz prigodno slovo i umjetnički recital, odana počast svim na ovome mjestu ubijenim Hrvatima, Nijemcima, Romima, Židovima i Srbima. Na prostoru Spomen područja Jasenovac član udruge Stipo Pilić pročitao je našu izjavu za javnost te predočio kopije arhivskih dokumenata koji dokazuju postojanje poslijeratnog logora Jasenovac.

Stipo Pilić čita izjavu za javnost HDP "Dr. Rudolf Horvat" — Stipo Pilić čita izjavu za javnost HDP “Dr. Rudolf Horvat”

Kod spomen ploče, koja je u središtu Jasenovca podignuta pripadnicima HOS-a koji su dali svoje živote u obrani domovine tijekom Domovinskoga rata, položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće u njihovu čast.

Svi uzvanici su nakon komemoracije pribivali svečanoj misi koja je koncelebrirana u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jasenovcu.

Zorica Gregurić, general Željko Glasnović i Stipo Pilić na misi u Jasenovcu

Nastavi čitati PREDSTAVNIK NAŠE UDRUGE STIPO PILIĆ S GENERALOM ŽELJKOM GLASNOVIĆEM POSJETIO JASENOVAC →

Domovinski rat, Obljetnice

U SPOMEN NA HRVATSKE REDARSTVENIKE UBIJENE 2. SVIBNJA 1991. U BOROVU SELU

2. svibnja 2017. Zmajo Komentiraj

Danas obilježavamo 26. godišnjicu ubojstva 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu. Tog dana iz zasjede su likvidirani Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). Neka im je vječna slava!

Domovinski rat, Jasenovac, Vijesti

NA 22. OBLJETNICU OPERACIJE “BLJESAK” KOMEMORIRAMO I SVE STRADALNIKE POSLIJERATNOG ZAROBLJENIČKOG LOGORA JASENOVAC

1. svibnja 2017. Zmajo 4 komentara

Na današnji dan prije 22 godine započela je vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije RH kojom su oslobođeni okupirani teritoriji zapadne Slavonije. Već prvog dana hrvatske snage došle su nadomak Okučana i oslobodile Jasenovac. Upravo se danas ondje održava komemoracija za hrvatske zatočenike Titovog poslijeratnog logora Jasenovac čiju žrtvu “službena” politika i Spomen područje Jasenovac još uvijek ne priznaju.

Ovom prilikom zahvaljujemo nezavisnom saborskom zastupniku generalu Željku Glasnoviću na pozivu da u ovoj komemoraciji sudjeluje i član naše udruge, a danas će nas u Jasenovcu predstavljati suosnivač udruge Stipo Pilić.

Domovinski rat, Drugi svjetski rat

BLANKA MATKOVIĆ: SUSTAVNO POSRTANJE “HRVATSKE” DIPLOMACIJE U JASENOVCU

23. travnja 2017. Zmajo 2 komentara

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 20.4.2017. (pdf)

Prošlo je više od 70 godina od završetka Drugog svjetskog rata, no pitanje Jasenovca podjednako je aktualno kao i svih ovih desetljeća u kojima je ta tema sustavno opterećivana ideologijom i politikanstvom onih koji od nje doslovno žive. U siječnju ove godine Hrvatska je proslavila 25. obljetnicu svog međunarodnog priznanja, no upravo je jedan događaj koji je uslijedio nedugo nakon toga pokazao da smo od istinske samostalnosti, slobode i nezavisnosti tisuću godina daleko. 27. siječnja na web stranici američkog muzeja i instituta Smithsonian objavljen je člana novinarke Erin Blakemore pod naslovom „Zašto su hrvatski Židovi bojkotirali ovogodišnji Dan sjećanja na Holokaust“. Taj članak obilovao je brojnim netočnim informacijma, a počevši od one da je Kolinda Grabar Kitarović – muško. Osim toga, u tom je članku navedeno da u Hrvatskoj „raste neonacizam“, da su u Jasenovcu ubijeni deseci tisuća Židova (iako je službena brojka JUSP jasenovac 13 116 Židova) te da je u Jasenovcu ubijeno 99 000 Židova, Srba, Roma i drugih nekatolika iako je na službenoj stranici JUSP Jasenovac navedena službena brojka od 83 145, među njima i 4 255 Hrvata i pripadnika drugih “katoličkih” manjina. Iz toga se može zaključiti kako je auktorica zlonamjerno pokušala prikazati Jasenovac kao mjesto u kojem su katolici ubijali nekatolike, a takav se njezin pristup, u najboljem slučaju, može opisati kao vjerski diskriminirajući. Blakemore je čak krivotvorila podatke iz posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. Naša udruga, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ uputila je 6. veljače uredništvu časopisa Smithsonian reagiranje sa zahtjevom da ono bude objavljeno. Uredništvo tog časopisa kontaktirao je na naš zahtjev i američki odvjetnik hrvatskog podrijetla, ujedno i član naše udruge. Uredništvo Smithsoniana objavilo je 10. veljače dva ispravka u tekstu, među kojima i onaj vezan uz spol predsjednice RH, no ignoriralo je ostale netočne podatke o Jasenovcu na koje smo ih upozorili. 23. veljače Cynthia Williams iz Smithsoniana obavijestila nas je emailom da “Smithsonian podržava rad u prepravljenom obliku” implicirajući time da naše reagiranje neće biti objavljeno. Nakon toga naša udrua kontaktirala je Ured predsjednice Republike, Ministarstvo vanjskih poslova i hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu i dostavila im sadržaj našeg dopisa, kao i odgovor koji smo primili. Do dana današnjeg nitko od navedenih nije odgovorio niti reagirao na očito blaćenje hrvatske države u državi s kojom navodno imamo prijateljske odnose. U ovakvim slučajevima ne zabrinjava odnosno minornih novinara koji doduše dobivaju prostor za pljuvanje po Hrvatskoj u jednoj veoma uglednoj američkoj instituciji koliko zabrinjava nebriga hrvatske diplomacije o ugledi i časti ove države i svih njenih građana. Nastavi čitati BLANKA MATKOVIĆ: SUSTAVNO POSRTANJE “HRVATSKE” DIPLOMACIJE U JASENOVCU →

Domovinski rat

GLAZBENO SCENSKI SPEKTAKL “BITKA ZA VUKOVAR” U HERCEGOVINI

21. travnja 2017. Zmajo 1 komentar

Pozivamo naše čitatelje u Hercegovini da u što većem broju prisustvuju glazbeno scenskom spektaklu “Bitka za Vukovar” (21.4. Livno, 23.4. Tomislavgrad, 24.4. Kupres) – ULAZ JE BESPLATAN. Također pozivamo one koji nam žele poslati fotografije i kraći prilog o ovom događaju da tako slobodno urade. U studenom 2016. ovaj događaj održan je u Kninu, a tada smo objavili prilog gđe Vesne Ravlić.

OSTALI DATUMI:

Hrvace 22. travnja
Garešnica 27. travnja
Vukovar 30. travnja
Belišće 01. svibnja

Domovinski rat

ALIJA ŠILJAK: MI ĆEMO POBIJEDITI JER – MI SMO SPREMNI!

9. travnja 2017. Zmajo 8 komentara

(Objavio portal Dragovoljac)

Pripremila: Blanka Matković

Ako bismo danas postavili pitanje „Tko je bio Alija Šiljak?“, većina Hrvata, posebno onih mlađe dobi, vjerojatno ne bi znala odgovor na ovo pitanje. Kad bismo napomenuli da je riječ o osobi čije se ime neminovno povezuje s Domovinskim ratom, za mnoge bi jedini Alija kojeg bi se sjećali bio Alija Izetbegović. No, s osobnim imenim svaka sličnost između dvojice prestaje. „Zapamtite, ovo nije naš rat. Neka ga vode oni koji žele da ga vode. Mi ne želimo taj rat. Pomozite nam, dakle, zajedno s nama učinite sve da sačuvamo mirnu Bosnu.“, komentirao je 10. lipnja 1991. Alija Izetbegović oružanu agresiju Jugoslavenske armije i četničke paravojske na hrvatski narod.

Nastavi čitati ALIJA ŠILJAK: MI ĆEMO POBIJEDITI JER – MI SMO SPREMNI! →

Domovinski rat

POZIV NA SURADNJU: DOMOVINSKI RAT I RATNA ŠTETA

2. travnja 2017. Zmajo 1 komentar

Kroz naš rad nastojimo pomoći rad drugih istraživača i profesionalaca koji nam se obraćaju za pomoć te pozivamo naše čitatelje da pomognu ukoliko su u mogućnosti. Više o takvim projektima pročitajte na stranici “Poziv na suradnju“.

Za potrebe istraživanja istraživanja carinske povijesti u Domovinskom ratu s ciljem znanstvenog utvrđivanja nelegalnih aktivnosti pobunjenih Srba i ratne štete prouzrokovane Republici Hrvatskoj traže se:

1. dokumenti vojne provenijencije,

2. dokumenti civilnih institucija,

3. osobni dokumenti i isprave i

4. fotografije

nastali u tzv. Republici Srpskoj Krajini u kojima su podatci o uvozi, izvozu i prijevozu roba preko okupirane granične crte Republici Hrvatskoj.

Ovim istraživanjem potvrdila bi se priroda agresije na Hrvatsku, a to je prekrajanje granica, osvajanje teritorija te pljačka materijalnih, prirodnih i kulturnih dobara Hrvatske te prijevoz u Srbiju, Crnu Goru i BIH.

Istraživanje provodi bivši pripadnik Hrvatske vojske koji je zamolio da ga svi oni koji mogu pružiti konkretnu pomoć ili barem savjet kontaktiraju na email naše udruge info@croatiarediviva.com.

Domovinski rat, Obljetnice

SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA I KRVAVI USKRS NA PLITVICAMA

31. ožujka 2017. Zmajo Komentiraj

“Burna politička previranja, mitinzi o navodnoj ugroženosti, pokušaji uvođenja izvanrednog stanja, podmetnute eksplozije, prijetnje i neistine, balvani i strah, navještaj rata i nasilja. Bila je to hrvatska stvarnost početkom 1991.”

Ovim riječima počinje prilog o Krvavom Uskrsu na Plitvicama 1991., no kad ne bismo znali godinu pojedini detalji iz ovog uvoda podsjećali bi nas na novije doba.Na današnji dan prisjećamo se hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića koji je poginuo 31. ožujka 1991. braneći ideale hrvatske državnosti te istinske slobode i nezavisnosti koje još uvijek sanjamo i za koje se još uvijek borimo. Neka mu je vječna slava!

Vijesti

POZIV HDP “DR. RUDOLF HORVAT” DA SE FINANCIJSKI POMOGNE SNIMANJE DOKUMENTARNO FILMSKOG SERIJALA “F.C.C.R.” – FIUME CRNO – CRVENO RIJEKA SCENARISTA I REDATELJA VANJE VINKOVIĆA

3. veljače 2017. Zmajo Komentiraj

Vanja Vinković, dugogodišnji novinar, urednik, publicist, nakladnik, producent, scenarist, redatelj dokumentarnih filmova (“Trsat Naše Gospe”, “Habsburgovci i Opatija”, “Riječki Olimpijci”, “Otto i Hrvati”, “Hrvatski vitez Laval Nugent” i drugi) te sudionik Domovinskog rata i bivši pripadnik 138. pukovnije Hrvatske vojske planira snimanje novog dokumentarno filmskog serijala pod naslovom “F.C.C.R.” – Fiume crno – crveno Rijeka.

G. Vinković obraćao se u više navrata većem broju hrvatskih institucija i pojedinaca sa zahtjevom da pomognu snimanje ovog dokumentarnog serijala, no dosada u tome nije imao uspjeha, a na natječaju HRT-a njegov je projekt odbijen. Stoga ovim putem pozivamo sve zainteresirane koji financijski mogu pomoći snimanje ovog serijala da nas kontaktiraju na email naše udruge info@croatiarediviva.com. Članovi naše udruge rado će sudjelovati u ovom projektu arhivskim dokumentima i drugim podacima do kojih smo uspjeli doći zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima u Državnom arhivu u Rijeci i na širem riječkom području.

O SERIJALU:

Gabriele D'Annunzio u Rijeci — Gabriele D’Annunzio u Rijeci

Dokumentarni filmski serijal “F.C.C.R.” – Fiume crno – crveno Rijeka, scenarista i redatelja Vanje Vinkovića, predstavlja gledateljima dio riječke političke i društvene povijesti koja se odnosi na totalitarnu vladavinu fašista, nacional-socijalista i boljševika-komunista tijekom 20. stoljeća u hrvatskom gradu Rijeci. Priča o dva totalitarizma u gradu koji je svoju društveno-ekonomsku ekspanziju imao u 18. i 19. stoljeću, u vremenu kada su hrvatske zemlje bile sastavnice Habsburške Monarhije (svojevrsne preteče Europske Unije), započinje kratkim prikazom geopolitičke situacije u Europi prije početka Velikog rata 1914. godine i riječke pozicije u tom kontekstu.

Radnja serijala gledateljima otkriva korijene totalitarnih ideologija i pokreta koji su poharali europski kontinent tijekom prošlog stoljeća, pri čemu je Srednja Europa, kojoj pripada Hrvatska, bila sustavno uništavana od obje nedemokratske i nehumane vlasti. Posljedice totalitarističkih režima, iako različitog trajanja, posebno se mogu raščlaniti i analizirati kroz svjedočanstva ljudi i prikaz događaja koji su obilježili riječku povijest dvadesetog stoljeća: od osnutka prve fašističke države, talijanske okupacije, komunističkog pokreta, Drugog svjetskog rata, nacističke uprave, komunističke vlasti i propasti socijalističkog sustava (1945.-1990.), do borbe za samostalnost hrvatske države i otpora velikosrpskoj agresiji u Domovinskom ratu (1991.-1995.).

Ovaj će serijal svojim sadržajem biti trajan podsjetnik budućim naraštajima na turbulentnu političku prošlost grada Rijeke koja je ujedno i hrvatska i europska povijest kraja drugog tisućljeća. Serijal će kroz izjave relevantnih stručnih sugovornika razobličiti totalitarizme i njihovo djelovanje, te upozoriti na trajne opasnosti od njihovih suvremenih inačica koje prepoznajemo u našem vremenu.

Domovinski rat, Obljetnice

NA DANAŠNJI DAN PRIJE 24 GODINE ZAVRŠENA JE OPERACIJA MASLENICA

27. siječnja 2017. Zmajo 4 komentara

Na današnji dan prije 24 godine završena je operacija Maslenica s ciljem povezivanja hrvatskog juga sa sjeverom smjerom Zadar-Maslenica-Karlobag i odbacivanja srpskih postrojbi iz Rovanjske, Novskog ždrila, Maslenice i od magistrale Posedarje-Zadar.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja, poginulo je 13 hrvatskih branitelja, slijedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još 6, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Kroz slijedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novskom ždrilu koji je koncem srpnja 1993. pušten u promet, čime je ponovno kopneno povezana Sjeverna i Južna Hrvatska, a kojim se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine.

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat