Arhiva oznaka: likvidacije

GRADONAČELNIK RIJEKE “HAPSIO” BI ČLANOVE NAŠE UDRUGE. ZLOČIN: ZNANSTVENI RAD U ARHIVIMA

Gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel demonstrirao bi silu nad članovima naše udruge i to radi korištenja arhivskog gradiva i aplikacija Google Earth i Google Maps. U posljednjem broju Hrvatskog tjednika na naslovnoj stranici objavljen je zemljovid s pregledom grobišta Drugog svjetskog rata i poraća koji je izradio naš član Miljenko Klarić i to na temelju baze podataka koju su nekoć davno i to tijekom rada na projektu Hrvatskog državnog arhiva i Državnog odvjetništva o komunističkim zločinima nad hrvatskim građanima izradili Blanka Matković i Stipo Pilić. Uneseni podaci temelje se na dokumentaciji nekadašnje saborske komisije koja je tijekom 1990-ih radila na prikupljanju podataka o grobištima i žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a danas se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu.  To znači da demokratski izabrani gradonačelnik, odnosno javni dužnosnik u Republici Hrvatskoj, poziva na represiju protiv znanstvenika koji se služe arhivskim gradivom koje je u zakonu definirano kao kulturno blago Republike Hrvatske te podatke iz tog gradiva prezentiraju u aplikaciji koja je besplatno dostupna na Internetu. Žalosno je to što podjednako tako g. Obersnel ne bi “hapsio” drugove koji su nakon Drugog svjetskog rata srušili riječku sinagogu.

Objavio portal CroativeDnevnoDragovoljac i Priznajem

LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA U SVIBNJU I LIPNJU 1945.

Objavio portal Dragovoljac

Svake godine 22. lipnja obilježava se stradanje hrvatskih građana koji su likvidirani kod jame Jazovka na Žumberku u svibnju i lipnju 1945. Prilikom speleoloških istraživanja u toj su jame pronađeni predmeti koji su pripadali ranjenicima i medicinskom osoblju zbog čega se pretpostavlja da su ondje likvidirani pripadnici Hrvatskih oružanih snaga odvedeni iz zagrebačkih bolnica nakon “oslobođenja”. O tim događajima ostalo je zabilježeno svjedočanstvo Branka Mulića, nekadašnjeg pripadnika KNOJ-a. U Državnom arhivu u Zagrebu također su sačuvani brojni dokumenti zagrebačkih bolnica s popisima odvedenih ranjenika. Iako ta dokumentacija nije kompletna, čak i fragmentarno sačuvano arhivsko gradivo otkriva razmjere zločina koji je počinjen nad teško ranjenim i u pojedinim slučajevima nepokretnim osobama. Ovi podaci objavljeni su u izvornom znanstvenom radu Blanke Matković koji je pod naslovom “Odvođenja i likvidacije ranjenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) iz zagrebačkih bolnica u svibnju i lipnju 1945. kroz arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zagrebu” objavljen 2011. u Arhivskom vjesniku. Rad je dostupan na ovoj poveznici.

 

ZAHVALA SVIM DOSADAŠNJIM DONATORIMA

4. lipnja o. g. započeli smo s prikupljanjem financijskih sredstava za troškove tiskanja knjige o Imotskoj krajini koje je planirano za kraj rujna. Do ovog trenutka prikupljeno je nekoliko donacija, odnosno 27 % potrebnih sredstava s napomenom da će se taj iznos povećati na oko dvije trećine iznosa po primitku donacije koja je također dogovorena. Do ovog trenutka također smo se obratili pojedinim udrugama i medijima s područja Imotske krajine sa zamolbom da na svojim Facebook stranicama podijele našu objavu s letkom, no ove zamolbe su odbijene ili ignorirane. Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” zahvaljuje svim pojedincima koji su spomenutu objavu podijelili i time nam pomogli da je pročita što veći broj ljudi. Naročito zahvaljujemo našim donatorima među kojima ima o onih koji nisu iz Imotske krajine, no prate naš rade i žele pomoći ovakva istraživanja na svim hrvatskim prostorima.

POPIS LIKVIDIRANIH IMOĆANA (1944.-1948.)

U Hrvatskom tjedniku od 1. lipnja o. g. objavljen je prijepis popisa likvidiranih stanovnika Imotske krajine koji je prethodno objavljen u knjizi Blanke Matković “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije”. Na našoj web stranici objavljujemo kompletan dokument sa svim bilješkama i ukupno 67 poginulih. Nastavi čitati POPIS LIKVIDIRANIH IMOĆANA (1944.-1948.)

ZAHVALA DOBROČINITELJU IZ IMOTSKE KRAJINE

Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” zahvaljuje dobročinitelju iz Imotske krajine koji je danas uplatio prvu donaciju za troškove tiska knjige o Imotskoj krajini koju planiramo tiskati u jesen ove godine. Zahvaljujući ovoj donaciji prikupljeno je 20 % potrebnog iznosa. Nadamo se da će se našem pozivu odazvati i druge osobe koje mogu pomoći tiskanje ove vrijedne knjige u kojoj će po prvi put biti objavljeni brojni dokumenti o komunističkoj represiji u Imotskoj krajini.

POZIV IMOĆANIMA I OSTALIMA KOJI ŽELE POMOĆI

U pripremi je knjiga o Imotskoj krajini u kojoj će po prvi put biti objavljeni brojni dokumenti o tom prostoru i narodu svih sela Imotske krajine uoči Drugog svjetskog rata, za vrijeme Drugog svjetskog rata i u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata. Među ovim dokumentima nalaze se popisi likvidiranih, nestalih i suđenih te brojni drugi podaci koji otkrivaju razmjere komunističke represije u Imotskoj krajini. Na našoj web stranici objavljujemo dva dokumenta koji svjedoče o tim događajima.

Miroslav-Ante Gudelj, časnik PTS-a, rođen 4.6.1919. u Zmijavcima i likvidiran u Sloveniji u svibnju 1945.
Miroslav-Ante Gudelj, časnik PTS-a, rođen 4.6.1919. u Zmijavcima i likvidiran u Sloveniji u svibnju 1945.

Ova knjiga bit će posvećena časniku Poglavnikovog tjelesnog sdruga Miroslavu-Anti (“Mirko”) Gudelju Matinom, rođenom na današnji dan godine 1919. u Zmijavcima koji je posljednji put viđen živ u koloni kod Dravograda te svim njegovim supatnicima i njihovim obiteljima koje se nisu prestale nadati, tražiti, a na kraju pod cijenu života čuvati jedino što je od njihovih voljenih ostalo – njihove fotografije.

Ovim putem pozivamo sve Imoćane, ali i ostale zainteresirane, da nam se jave putem emaila na adresu info@croatiarediviva.com ukoliko su u mogućnosti financijski pomoći tisak ove knjige jer nam je vaša pomoć neophodno potrebna. Knjiga će biti dovršena u rujnu ove godine, a predstavljanje planiramo organizirati u Imotskom i Zagrebu.

Podupiratelj našeg rada g. Ilija Nikolić iz Vinkovaca (rodom iz Imotske krajine) koji izrađuje izvorne hrvatske suvenire obavijestio nas je da će onim donatorima koji će većim iznosima poduprijeti tisak knjige o Imotskoj krajini u Drugom svjetskom ratu i poraću u znak zahvalnosti pokloniti izvornu hrvatsku klupu. Ovim putem zahvaljujemo g. Nikoliću i zainteresirane čitatelje upućujemo da posjete njegovu Facebook stranicu Izvorni hrvatski suveniri.

Nastavi čitati POZIV IMOĆANIMA I OSTALIMA KOJI ŽELE POMOĆI

PRIKAZ LOKACIJA MASOVNIH ZLOČINA U DOMOVINSKOM RATU U GOOGLE MAPS

U prikazu koji objavljujemo na stranici Masovni zločini dostupni su osnovni podaci o pojedinim masovnim zločinima počinjenima nad hrvatskim građanima tijekom Domovinskog rata. Popis, koji je izradio naš član Miljenko Klarić, također zaslužan za prikaz grobišta i puteva Križnog puta,  je nepotpun pa stoga pozivamo sve one koji raspolažu podacima o tim i drugim zločinima da nam se jave putem emaila na info@croatiarediviva.com.

BITKA ZA ODŽAK I STRADANJE HRVATSKOG NARODA U BOSANSKOJ POSAVINI

 

Proljeće 1945. na našim prostorima obilježile su tzv. završne operacije za oslobođenje Jugoslavije okončane predajom Hrvatskih oružanih snaga (HOS) u Austriji sredinom svibnja. Rat je završio sedam dana kasnije, pisao je nakon rata Milan Basta, tadašnji politički komesar 51. vojvođanske divizije u sastavu Treće armije, koji je aktivno sudjelovao u navedenim događajima. Jugoslavenski primjer nije bio izolirani slučaj. Iako je većina zapovjednika postrojbi Wehrmachta položila oružje u skladu s naredbama generala Jodla i generala Keitela o bezuvjetnoj predaji od 7. i 8. svibnja 1945., dio postrojbi pod zapovjedništvom feldmaršala Ferdinanda Schörnea nastavio se boriti sve do 11. i 12. svibnja. Slijedećeg dana predale su se i preostale njemačke postrojbe u Čehoslovačkoj. Garnizon na otoku Alderney u kanalu La Manche predao se 16. svibnja, a manja skupina njemačkih vojnika izgubila je radio vezu te ostala izolirana na norveškom otoku Svalbard sve do rujna 1945. Uvriježeno je mišljenje da je posljednja velika bitka Drugog svjetskog rata u Europi tzv. Gruzijski ustanak na nizozemskom otoku Texel koji je rezultirao ogromnim gubicima na obje strane te je okončan 20. svibnja 1945. dolaskom kanadskih vojnih postrojbi. Slabije je poznata činjenica da je posljednja bitka na europskom tlu ustvari bila bitka za Odžak, gradić smješten u sjevernoj Bosni. Štoviše, jedini pisani trag u široj javnosti o borbama kod Odžaka, zabilježen između 1945. i 1990. u Jugoslaviji, jest tekst beogradskog časopisa NIN koji u broju od 1. lipnja 1975. navodi da je „u trenucima kada je u Berlinu Hitler već potegao pištolj da ubije Evu Braun, u času kada su naše trupe ulazile u oslobođeni Zagreb, a bataljoni Korpusa narodne odbrane Jugoslavije energično se obračunavali sa ostacima četničkih i ustaških snaga širom zemlje, na ušću Bosne u Savu tek su počele da se rasplamsavaju prave bitke. Ovde je tek počinjao rat, s mnogo poginulih na obema stranama. Trajat će sve do 25. maja 1945. godine – čitavih šesnaest dana posle završetka Drugog svetskog rata. Borbe vođene od 16. do 18. aprila bile su žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima s partizanske strane sudelovale jedinice navikle samo na pobede – 25. srpska divizija i 27. divizija, očajnički otpor ustaša bio je veoma uporan“.

Prilikom osvajanja ovoga dijela Posavine postrojbe 25. srpske divizije u suradnji s domaćim komunistima vršili su masovne likvidacije i strijeljanja uglavnom hrvatskog civilnog stanovništva i zarobljenika. Veći se dio hrvatskih bojovnika i civilnog stanovništva povukao na lijevu obalu Bosne u Podvučjak gdje su civili prihvaćeni i smješteni, a dio hrvatskih bojovnika koji nije nastavio daljnje povlačenje prema Zagrebu raspoređen na linije obrane tog prostora.

Unatoč nedostatku dokumenata, može se zaključiti da je završna bitka za Odžak, koja je započela 3. svibnja 1945., s povremenim zatišjima, najvjerojatnije okončana 27. ili 28. svibnja, a u nju su uključeni zrakoplovstvo i tenkovi. Dio branitelja se uspio izvući u proboju iako je njihova daljnja sudbina nepoznata, dio se povukao u šumu, a dio je zarobljen i zatočen u logore i zatvore odakle je odveden na likvidaciju. Podvučjak je pao gotovo dva tjedna nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga kod Bleiburga, a mnogi detalji završne bitke Drugog svjetskog rata na europskom tlu ostaju obavijeni velom tajne.

Opširnije o borbama za Odžak i stradanju hrvatskog naroda u Bosanskoj Posavini možete pročitati u znanstvenom radu Stipe Pilića i Blanke Matković koji je 2012. objavljen u časopisu Bosna Franciscana Franjevačke teologije u Sarajevu (pdf).

72. OBLJETNICA IZRUČENJA HRVATSKE VOJSKE I CIVILA KOD BLEIBURGA

Na današnji dan obilježavamo 72 godine otkako su hrvatski vojnici i civili izručeni britanskoj vojsci kod Bleiburga. Do tog trenutka hrvatska kolona koja se povlačila bila je više puta napada i presječena na većem broju lokacija, kao na primjer kod Hude Luknje i kod Celja, a brojni hrvatski zarobljenici već su bili ubijeni ili su se nalazili u logorima. Još uvijek nije utvrđen točan broj ovih žrtava, a britanske procjene o 200 000 vojnika i 500 000 civila na povlačenju zasad ostaju samo – procjene. Stoga još jednom želimo istaknuti važnost sustavnih povijesnih istraživanja temeljenih na brojnim arhivskim dokumentima koji su sačuvani i dostupni te na materijalnim i drugim dokazima.

Kretanje kolona Križnog puta iz južne Austrije kroz Sloveniju te prikaz lokacija grobišta i logora možete pogledati na karti koju je izradio naš član Miljenko Klarić.