Arhiva oznaka: likvidacije

PROMOCIJA KNJIGE BLANKE MATKOVIĆ U SPLITU (3.5.), SINJU (4.5.) I DICMU (5.5.)

U srijedu, 3. svibnja o. g., iz tiska izlazi knjiga Blanke Matković pod naslovom “Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u nakladi Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”. U knjizi će biti objavljeno stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u gradu Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća i od Sinja do Dicma i Dugopolja. Dio dokumenata objavljuje se po prvi put, a među njima je i popis logoraša u logoru Gripe, nastao vjerojatno krajem 1944. godine. Arhivski podaci o likvidiranim osobama nadopunjavani su podacima iz literature i drugih izvora.

Knjigu će predstaviti mr. sc. Ivan Kozlica, a predstavljanju će prisustvovati i urednik knjige dr. sc. don Josip Dukić te autorica mr. sc. Blanka Matković.

Predstavljanja će se održati:

  • 3.5.2017. u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u 19.30
  • 4.5.2017. u Alkarskim dvorima u Sinju u 19.30
  • 5.5.2017. u Crkvi sv. Jakova Apostola u Dicmu u 19.30

Ovim putem pozivamo sve naše čitatelje i podržavatelje da prisustvuju jednoj od ovih promocija ukoliko su u mogućnosti. Veselimo se vašem dolasku!

POZIVNICA (pdf)

NAJAVA KNJIGE BLANKE MATKOVIĆ “SPLIT I SREDNJA DALMACIJA U DOKUMENTIMA OZNE I UDBE (1944.-1962.), ZAROBLJENIČKI LOGORI I LIKVIDACIJE”

Krajem travnja iz tiska izlazi knjiga Blanke Matković pod naslovom “Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u nakladi Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”. U knjizi će biti objavljeno stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u gradu Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća i od Sinja do Dicma i Dugopolja. Dio dokumenata objavljuje se po prvi put, a među njima je i popis logoraša u logoru Gripe, nastao vjerojatno krajem 1944. godine. Arhivski podaci o likvidiranim osobama nadopunjavani su podacima iz literature i drugih izvora.

Knjigu će predstaviti mr. sc. Ivan Kozlica, a predstavljanju će prisustvovati i dr. sc. don Josip Dukić.

Predstavljanja će se održati:

  • 3.5.2017. u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u 19.30
  • 4.5.2017. u Alkarskim dvorima u Sinju u 19.30
  • 5.5.2017. u Crkvi sv. Jakova Apostola u Dicmu u 19.30

Ovim putem pozivamo sve naše čitatelje i podržavatelje da prisustvuju jednoj od ovih promocija ukoliko su u mogućnosti. Veselimo se vašem dolasku!

SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA

Piše: Blanka Matković

(Objavio portal Dragovoljac i Kamenjar)

Pretpostavlja se da je u likvidacijama na području Republike Slovenije nakon II. svjetskog rata ubijeno je oko 14 tisuća Slovenaca,  nekoliko tisuća pripadnika njemačke nacionalne manjine, nekoliko tisuća srpskih i crnogorskih četnika, vjerojatno oko 10 000 njemačkih vojnika[1] i oko 190 000 Hrvata [2], zarobljenih prilikom povlačenja na celjskom području ili vraćenih s Bleiburga.

Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.
Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.

Najveći broj žrtava ubijen je na području od  Bleiburga odnosno Dravograda preko Maribora i Ptuja do hrvatske granice. Drugi epicentar bilo je područje od Celja do Brežica s okolicom, odnosno do hrvatske granice. Pretpostavlja se da je na tom području ubijeno najmanje 20 000 osoba,[3] a veći dio lokacija grobišta odnosi se na nekadašnje protutenkovske rovove i rudarska okna.[4] Prema nekim hrvatskim izvorima, na području od Celja do Brežica ubijeno je preko 100 tisuća ljudi.[5] Treće područje masovnih ubojstava je područje Gorenjske, Ljubljane, Dolenjske i Kočevsko, gdje je ubijeno minimalno 15 000 ljudi. [6] Nastavi čitati SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA

BLED: GDJE JE TOČNO BORAVILA “UBILAČKA ČETA” S KOČEVSKOG ROGA?

Piše: Blanka Matković

(Objavio portal Dragovoljac)

Kočevski rog
Kočevski rog

U svibnju 1945. godine dio zarobljenika iz britanskih je logora u južnoj Austriji vraćen u Jugoslaviju željezničkom prugom Klagenfurt-Rosenbach-Hrušica-Jesenice, odnosno kroz tunel Karavanke dug 7865 m. Zarobljeničke kolone dalje su se kretale prema Ljubelju i Kranju, a zatim prema Ljubljani. Križni put jednim dijelom se nastavlja prema Zagrebu, drugim prema Novom Mestu i Karlovcu, a trećim prema Kočevskom Rogu.

Prema Kranju su usmjereni i zarobljenici iz logora Viktring koji su izručeni partizanima na području Rosenbacha. U Kranju su zarobljenici uglavnom smješteni u logor, koji su za vrijeme rata izgradili Nijemci. Iz logora je uskoro odveden veliki broj zarobljenika, a kasnije i ostatak zarobljenika praćen psovkama stanovništva upućen prema željezničkoj postaji, a zatim prema Ljubljani  gdje se nalazio logor Šentvid koji je bio organiziran je na mjestu nekadašnjeg samostana (Škofovi zavodi) nedaleko Ljubljane. U istom smjeru krenuo je i veći broj zarobljenika koje su partizani prvo doveli do Škofje Loke gdje su zatvoreni u samostan. Do sredine lipnja svi zarobljenici su napustili logor i velika većina je usmjerena prema Šentvidu. Nastavi čitati BLED: GDJE JE TOČNO BORAVILA “UBILAČKA ČETA” S KOČEVSKOG ROGA?

PRIKAZ SLOVENSKIH GROBIŠTA U GOOGLE MAPS

(Objavili portali Dragovoljac i Sloboda)

Prikaz lokacija grobišta, logora, zatvora, željezničkih postaja i transportnih puteva izradio je član naše udruge Miljenko Klarić. Riječ je o prvoj verziji koja će u budućnosti biti nadopunjavana i proširivana.

Žrtve, pokopane u navedenim grobištima, ubijane su od svibnja 1945. godine. Grobišta u kojima su pokopane žrtve hrvatske nacionalnosti istaknuta su narančastom oznakom, a grobišta osoba drugih nacionalnost ružičastom oznakom. Slovenski logori i zatvori obilježeni su zelenom, a oni u Austriji žutom oznakom. Transportni putevi u Sloveniji označeni su plavom, a austrijski putevi crvenom bojom.

Prikaz možete pogledati ovdje.

SJEĆANJE NA UBIJENE U MACELJSKOJ ŠUMI, ŽUMBERKU I ZAGREBAČKIM STRATIŠTIMA

JazovkaNa današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.

Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.

Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.