Arhiva oznaka: poraće

FENIX MAGAZIN: PRVI ZAJEDNIČKI INTERVJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA NAŠE UDRUGE

oglas-feniks-4U listopadskom broju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin objavljen je drugi dio prvog zajedničkog intervjua članova Upravnog odbora naše udruge kojeg možete pročitati ovdje. U razgovoru su sudjelovali Blanka Matković, Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić.

Prvi dio ovog intervjua možete pročitati ovdje. Posljednji nastavak intervjua koji izlazi u broju Fenixa za studeni objavit ćemo potkraj studenog.

PRVI DIO RAZGOVORA ČLANOVA NAŠE DRUŽBE OBJAVLJENOG U RUJANSKOM BROJU FENIX MAGAZINA

oglas-feniks-4U rujanskom broju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin objavljen je prvi dio razgovora s Blankom Matković kojeg možete pročitati ovdje. U listopadskom broju objavljen je nastavak u pripremi kojeg su sudjelovali naši članovi Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić. Drugi dio objavit ćemo na našoj web stranici krajem listopada.

23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

PROŠLOST KOJA OPOMINJE

Piše: Zlatko Pinter

Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma
Nacističko-komunistički savez – potpisivanje sporazuma

Dan kada su komunistički SSSR i nacistička Njemačka (23 kolovoza 1939. godine) potpisali (javni) sporazum o nenapadanju i (tajni) o međusobnoj podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi, u današnjem se demokratskom zapadnoeuropskom svijetu trajno obilježava kao Spomendan svim žrtvama totalitarističkih i diktatorskih sustava i režima. Rezolucija Vijeća Europe br. 1481 (iz 2006.) kojom se snažno osuđuju zločini komunističkih režima, Praška deklaracija (od 3. lipnja 2008.) i Rezolucija Europskog parlamenta (od 23. rujna iste godine), podsjećaju nas na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile XX stoljeće. I dok su nacizam i fašizam desetljećima unatrag s pravom svrstani u najveća zla koja su u novijoj povijesti zadesila ljudsku civilizaciju, komunizam je još uvijek uglavnom pošteđen osude. Zašto? Pitanje je utoliko logičnije uzme li se u obzir da je broj žrtava komunizma višestruko veći nego onaj uzrokovan od strane nacizma i fašizma. Je li dovoljno to što je Sabor u tom smislu (2006.) donio svoju Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru? Nastavi čitati 23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARISTIČKIH REŽIMA

SJEĆANJE NA UBIJENE U MACELJSKOJ ŠUMI, ŽUMBERKU I ZAGREBAČKIM STRATIŠTIMA

JazovkaNa današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.

Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.

Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.

 

IZLAGANJE DR.SC. ZLATKA BEGONJE O NAŠEM RADU O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC (ZADAR, 19.5.2016.)

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na naš znanstveni rad istaknuvši slijedeće:

“Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, što joj samim time daje pozitivnu konotaciju (…). Reviziji se žestoko protivi izražajna strast onih koji žude za vlašću, onih koji iz toga razloga mrze raspravu, kritiku i autokritiku, pa time i svaku dobronamjernu izmjenu misli. (…) O činjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, hrvatsku znanstvenu i širu javnost upoznali su autori Stipo Pilić i Blanka Matković, koji su svoj kategorizirano izvorni znanstveni rad naslova Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima, po prvi puta objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56, od 2014. (rad je zaprimljen u rujnu 2013. godine). Svojim temeljitim znanstvenoistraživačkim radom, oni su neosporno dokazali funkcioniranje sustava zarobljeničkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, čime su u vremenskom i prostornom smislu rasvijetlili dotadašnju ciljano zatamljenu stranu dijela naše povijest. Međutim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima i rezultatima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedočanstvima, izazvao je niz protivljenja i to poglavito onih koji su u proteklom komunističkom totalitarnom razdoblju, ali još i danas u Republici Hrvatskoj, bili i ostali zagovaratelji predočavanja problematiziranih povijesnih događaja po načelu predrasuda s naglašeno različitim pristupom prema zločinačkim postupanjima s jedne strane ustaškog, i s druge strane komunističkog totalitarnog režima. (…) Autori svojim radom, podastirući činjenice o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac, i time rezultirajućim zločinstvima nastalim od strane nastupajućeg komunističkog totalitarnog režima, ukazuju zapravo na njegovu stvarnu narav čime pored ostalog u potpunosti diskreditiraju postojeće apologete toga nenaravnog sustava. (…) Na koncu valja konstatirati kako je ovaj rad doista izuzetno vrijedan prilog rasvjetljavanju značajnog dijela novije hrvatske prošlosti, premda opterećene teretom ideoloških predrasuda, ali ipak prošlosti koja pruža sliku, što je za naglasiti, mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i počinjeni zločini nad pojedincima i skupinama ljudi koji u pravilu nisu imali mogućnosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost.”

Kompletno izlaganje možete pročitati ovdje:

Izlaganje dr.sc. Zlatka Begonje o našem radu o Jasenovcu