Arhiva oznaka: poraće

PREDAVANJA U ŠVICARSKOJ

Na Hrvatskom internet portalu u Švicarskoj Hrvati.ch i Hrvatske katoličke misije u Bernu objavljeni su podaci o gostovanju članova naše udruge u toj zemlji. Predavanja će održati predsjednica udruge Blanka Matković, a predavanju u Bernu 11. ožujka nazočit će naš dugogodišnji član i predsjednik Nadzornog odbora Drago Štokić.

RASPORED:

Subota, 11. ožujka 2017., u 19 sati u prostorijama Hrvatskog katoličkog centra, Zähringerstrasse 40, 3012 Bern

Nedjelja, 12. ožujka 2017., nakon svete mise:

  • Langenthal, crkva sv.Marije, Schulhausstrasse 11 A, u 8.30 sati
  • Bern, Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7, uz Tiefenauspital, u 11.00 sati
  • Thun, crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, u 13.30 sati

Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” ovim putem zahvaljuje organizatorima i svim Hrvatima u Švicarskoj koji su dosada podržali naš rad.

Sedamdeset godina od mučeničke smrti dr. Feliksa Niedzielskog

Piše: Želimir Marić

U predvečerje kad je sunce već zašlo

i kad zapad od rumenila plamti,

tad mi se čini

kao da se zemlja nebesima diže

i kao da se nebo spušta i da je zemlji bliže.

 

O, kad bi vijekom večernja rumen htjela da traje,

a oko moje da se nikad od gledanja ne zamori,

možda bi se jednom susreli i našli

zemlja što se prema nebu diže

i nebo što je sada zemlji bliže.

 

Ali rumen nestaje i blijedi.

Kroz suzno oko gledam kako je zadnja svjetla pruga

omeđila vrhove tamnih divovskih gora.

Moja duša htjela bi da se diže.

O nebo, nebo, dođi mi bliže!

/Feliks Niedzielski, U predvečerje, 1936./

 

"jer sâm se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen" (Iz 53,12)
“jer sâm se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen” (Iz 53,12)

Panta rei, sve teče, pa i vrijeme. Ali vrijeme isto tako i zrije – ne propustimo konačno ubrati plodove truda koje su nam namrijeli oni koji su voljeli čovjeka i narod, plodove mučenika koji su se, nasljedujući Krista, žrtvovali za nas. Knjižica Nasljeduj Krista bila je jedino, osim krunice, što je Felix Niedzielski posjedovao kad je 20. veljače 1947. strijeljan. Nevjerojatno je kako se kod svetih ljudi često odrazi njihova “kristolikost” u tom nasljedovanju – iz ljubavi se i Felix Niedzielski solidarizirao s braćom i bio “ubrojen među zlikovce”, osuđen i ubijen. Čitamo svjedočanstvo o detalju njegovog Križnog puta: “Bila je to oveća skupina, u kojoj su neki bili u odorama, a neki u civilu. Neki nisu htjeli promijeniti odjeću, iako su svi imali građansko odijelo u naprtnjačama. Recimo, Niedzielski nije htio skinuti odoru, jer njegov vozač nije imao građansko odijelo. Odbio je naša uvjeravanja, da se vozač, u slučaju da padne partizanima u ruke, uvijek može braniti kako je bio mobiliziran, dok za nj ta isprika neće važiti. Nu, Niedzielski nije bio od onih, koji će birati lakši put.”[1] Nastavi čitati Sedamdeset godina od mučeničke smrti dr. Feliksa Niedzielskog

GLAS SLAVONIJE: U PRIPREMI KNJIGA O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC

(objavio Dragovoljac, Narod)

Poslijeratni logor Jasenovac
Poslijeratni logor Jasenovac

U Glasu Slavonije objavljen je prilog Damira Gregorovića i Darka Jerkovića o ratnom i poslijeratnom logoru Jasenovac pod naslovom “Jasenovac: Zašto se ne zna istina?” koji možete pročitati ovdje. Uz ovaj prilog objavljeni su i razgovori s istraživačima ove problematike. Kraći intervju Blanke Matković možete pročitati ovdje (pdf), a u cijelosti ga objavljujemo i na našoj web stranici. U ovom razgovoru najavljujemo i tiskanje knjige o poslijeratnom zarobljeničkom logoru Jasenovac koju priprema suosnivač i član naše udruge Stipo Pilić u suradnji s Blankom Matković. Ova knjiga bit će znatno prošireni i nadopunjeni izvorni znanstveni rad koji je pod naslovom “Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima” objavljen u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (br. 56) u prosincu 2014.

Ovim putem podsjećamo javnost da smo od siječnja 2015. do danas uputili veći broj dopisa JUSP Jasenovac, Ministarstvu kulture, Vladi RH i Uredu predsjednice, a u prosincu 2016. novi dopis upućen je Saboru, svim klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima, političkim strankama, HAZU, Matici hrvatskoj i drugim javnim ustanovama. Jedini odgovor koji smo ikada zaprimili bio je onaj Kluba zastupnika Mosta od 13. siječnja o.g. kojim smo obaviješteni da je naš dopis proslijeđen njihovim zastupnicima. O našem dopisu progovorio je i nezavisni zastupnik Željko Glasnović u emisiji “Markov trg” emitiranoj 20. prosinca 2016.
Na web stranici JUSP Jasenovac i dalje su navedeni netočni podaci o događanjima u Jasenovcu nakon Drugog svjetskog rata koji se temelje na radu Slavka Goldsteina te se time nastavlja obmanjivati domaća i svjetska javnost.

Nastavi čitati GLAS SLAVONIJE: U PRIPREMI KNJIGA O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC

MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI

Ekskluzivno objavio Hrvatski tjednik 12. siječnja 2017. (pdf)

Reagiranje na intervju objavljeno u Hrvatskom tjedniku 26. siječnja 2017. (pdf)

(Prenio MaxPortal, Dragovoljac, Croative, HU Benedikt, HKV)

Fotografije koje objavljujemo su snimljene tijekom terenskih istraživanja Blanke Matković i Stipe Pilića između 2007. i 2010. u Hrvatskoj i Sloveniji. Nikada ranije nisu objavljivane i dio su privatnog foto albuma naše udruge. Sve fotografije nastale su slučajno i spontano jer poziranje nam nije jača strana, posebno ne na masovnim grobištima i stratištima. Ovim putem zahvaljujemo svim onim rijetkim pojedincima koji su svih ovih godina na različite načine podržavali naš rad i vjerovali u zajednički cilj, ali i svima onima koji nam se ovih dana javljaju. Naš dan će doći!

Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.
Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.

Prošlo je osam godina od smrti Dinka Šakića, zapovjednika logora ili sabirnoga centra Jasenovac iz doba NDH. Sada ste se zajedno s kolegama pojavili radom na temu presude Dinku Šakiću i dokazujete da je osuđen bez ikakvoga krunskoga dokaza za potrebe politike, a ne zakona i pravde. Jeste li svih osam godina istraživali okolnosti suđenja i presude Dinku Šakiću i zašto ste se posvetili slučaju, ipak, samo jednoga čovjeka?

Istraživanjem Jasenovca sam se počela baviti prije gotovo 11 godina. Dinka Šakića sam upoznala u proljeće 2006. zbog istraživanja na jednom drugom istraživačkom projektu i on je tom prilikom izrazio želju da ga ponovo posjetim jer je primjetio da me zanimaju i neke druge teme koje se nisu ticale tog projekta. U to vrijeme boravio je u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a kasnije je prebačen u zatvor poluotvorenog tipa u selu Bitoševje nedaleko Lepoglave. Nastavila sam ga posjećivati sve do 2008. kada mu se zdravstveno stanje pogoršalo i u ljeto te godine je umro. U tom razdoblju nastojala sam ga posjećivati što redovitije jer je bilo mnogo tema o kojima smo htjeli razgovarati, no između posjeta također smo se dopisivali pa mi je o mnogim stvarima tada slao i neke dodatne podatke i dokumente. Među njima su bili i sudski spisi s njegova suđenja, dakle optužnica, presuda i izjave svjedoka koje smo koristili u feljtonu objavljenom u Hrvatskom tjedniku.

U toj početnoj fazi mojih istraživanja bila sam sama, nezaposlena i bez potrebnih sredstava da odradim nekakvo značajnije istraživanje. Pomagao mi je jedino moj otac koji je zajedno sa mnom odrađivao terenski rad. Najviše vremena proveli smo u selima imotske i vrgorske krajine skupljajući podatke o raznim događajima iz Drugog svjetskog rata, ali i provjeravajući podatke o onima koji su navodno stradali u Jasenovcu. Potkraj 2007. u radu mi se pridružio kolega Stipo Pilić i u ožujku 2008. zajedno smo osnovali našu udrugu koja smo nazvali Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat. Time smo htjeli odati počast znamenitom hrvatskom povjesničaru Rudolfu Horvatu koji je početkom 20. stoljeća zbog svojih političkih stavova ostao bez posla. U to vrijeme Horvat se protivio politici bana Khuena Hedervaryja, a zatim i onoj hrvatsko-srpske koalicije te je drugovao sa Stjepanom Radićem s kojim je osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku. Svoja istraživanja financirao je sam, a nakon uspostave Kraljevine SHS umirovljen je zbog kritike jugoslavenskog grba. Nakon atentata na Stjepana Radića kod Horvata jača uvjerenje o potrebi stvaranja nezavisne hrvatske države. Po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske Horvat se reaktivira kao povjesničar i profesor te predaje na Domobranskoj akademiji i Zastavničkoj školi. 1942. imenovan je za saborskog zastupnika, a 1944. postao je redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1942. Horvat je objavio poznatu knjigu „Hrvatska na mučilištu“ u kojoj se osvrće na političku situaciju u Hrvatskoj u prvoj Jugoslaviji. Zbog svog rada u ljeto 1945. je izveden pred komunistički Sud za zaštitu nacionalne časti koji mu je oduzeo građanska i politička prava na deset godina, a ostao je i bez profesorske mirovine koju više nikada nije primio. Njegova djela se nisu smjela slobodno koristiti. Horvat je bio znanstvenik koji je doista žrtvovao sve za povijesnu istinu i ljubav prema svojoj Domovini. Za života je sustavno bio omalovažavan i onemogućavan u radu iako je bio jako plodan istraživač i pisac. Priredio je više serija izvornih dokumenata iz hrvatske povijesti i kroz popularizaciju znanosti borio se za obnovu hrvatske državnosti. Sve ono što je Horvat bio također predstavlja ono što smo mi nazivom naše udruge željeli istaknuti kao naše ciljeve. Nastavi čitati MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI

ZAHTJEV HDP DR. RUDOLF HORVAT MINISTARSTVU KULTURE RH

Ministarstvu kulture RH danas smo poslali dopis Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat povodom naših znanstvenih istraživanja i objavljenih rezultata koji su u protekle dvije godine privukli veću pažnju javnosti.

Iako je ovaj dopis naslovljen na Ministarstvo kulture RH, od svih nadležnih institucija RH očekujemo zaštitu slobode znanstvenog istraživanja (u skladu s člankom 69. Ustava RH) te  uvažavanje znanstvenih rezultata koje su naši članovi postigli radeći na istraživačkim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Veći dio naših radova objavljen je u akademskim časopisima te recenziran i verificiran od strane domaćih i stranih stručnjaka. Manji dio objavljen je u tiskovinama, ali uz navođenje svih izvora i poštujući znanstvenu metodologiju rada.

Cilj našeg znanstvenog i javnog djelovanja je istraživanje dosada skrivenih detalja iz suvremene hrvatske povijesti te pravodobno i istinito informiranje domaće i strane javnosti o tim događajima.

Osim Ministarstva kulture, ovaj dopis poslan je Ministarstvu znanosti, Vladi RH, svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru, saborskim odborima (Odbor za ljudska prava, Odbor za obrazovanje, znanosti i kulturu, Odbor za ratne veterane),  Uredu Predsjednice RH,  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Matici hrvatskoj,  Hrvatskoj matici iseljenika,  Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskom institutu za povijest, Spomen-području Jasenovac, pojedinim političkim strankama i udrugama te medijima (HrSvijet.net, MaxPortal.hr, Sloboda.hr, Narod.hr, hkv.hr, Kamenjar.com, Dnevno.hr, Dragovoljac.com,  Hrvatsko slovo, Braniteljski-portal.hr, Hrvatski tjednik, Fenix magazin, The Croatian Herald).

Ovim putem molimo medije koji su ovaj dopis zaprimili da ga objave, a Ministarstvo kulture i ostale nadležne institucije da se o njemu očituju.

Nastavi čitati ZAHTJEV HDP DR. RUDOLF HORVAT MINISTARSTVU KULTURE RH

FENIX MAGAZIN: POSLJEDNJI NASTAVAK PRVOG ZAJEDNIČKOG INTERVJUA ČLANOVA UO NAŠE UDRUGE

U izdanju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin za studeni objavljen je treći dio prvog zajedničkog intervjua članova Upravnog odbora naše udruge kojeg možete pročitati ovdje. U razgovoru su sudjelovali Blanka Matković, Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić.

Prvi dio ovog intervjua možete pročitati ovdje, a drugi na ovoj poveznici.

Zahvaljujemo uredništvu Fenix magazina na suradnji.

FENIX MAGAZIN: PRVI ZAJEDNIČKI INTERVJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA NAŠE UDRUGE

oglas-feniks-4U listopadskom broju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin objavljen je drugi dio prvog zajedničkog intervjua članova Upravnog odbora naše udruge kojeg možete pročitati ovdje. U razgovoru su sudjelovali Blanka Matković, Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić.

Prvi dio ovog intervjua možete pročitati ovdje. Posljednji nastavak intervjua koji izlazi u broju Fenixa za studeni objavit ćemo potkraj studenog.

PRVI DIO RAZGOVORA ČLANOVA NAŠE DRUŽBE OBJAVLJENOG U RUJANSKOM BROJU FENIX MAGAZINA

oglas-feniks-4U rujanskom broju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin objavljen je prvi dio razgovora s Blankom Matković kojeg možete pročitati ovdje. U listopadskom broju objavljen je nastavak u pripremi kojeg su sudjelovali naši članovi Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić. Drugi dio objavit ćemo na našoj web stranici krajem listopada.

SJEĆANJE NA UBIJENE U MACELJSKOJ ŠUMI, ŽUMBERKU I ZAGREBAČKIM STRATIŠTIMA

JazovkaNa današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.

Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.

Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.

 

IZLAGANJE DR.SC. ZLATKA BEGONJE O NAŠEM RADU O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC (ZADAR, 19.5.2016.)

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na naš znanstveni rad istaknuvši slijedeće:

“Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, što joj samim time daje pozitivnu konotaciju (…). Reviziji se žestoko protivi izražajna strast onih koji žude za vlašću, onih koji iz toga razloga mrze raspravu, kritiku i autokritiku, pa time i svaku dobronamjernu izmjenu misli. (…) O činjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, hrvatsku znanstvenu i širu javnost upoznali su autori Stipo Pilić i Blanka Matković, koji su svoj kategorizirano izvorni znanstveni rad naslova Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima, po prvi puta objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56, od 2014. (rad je zaprimljen u rujnu 2013. godine). Svojim temeljitim znanstvenoistraživačkim radom, oni su neosporno dokazali funkcioniranje sustava zarobljeničkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, čime su u vremenskom i prostornom smislu rasvijetlili dotadašnju ciljano zatamljenu stranu dijela naše povijest. Međutim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima i rezultatima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedočanstvima, izazvao je niz protivljenja i to poglavito onih koji su u proteklom komunističkom totalitarnom razdoblju, ali još i danas u Republici Hrvatskoj, bili i ostali zagovaratelji predočavanja problematiziranih povijesnih događaja po načelu predrasuda s naglašeno različitim pristupom prema zločinačkim postupanjima s jedne strane ustaškog, i s druge strane komunističkog totalitarnog režima. (…) Autori svojim radom, podastirući činjenice o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac, i time rezultirajućim zločinstvima nastalim od strane nastupajućeg komunističkog totalitarnog režima, ukazuju zapravo na njegovu stvarnu narav čime pored ostalog u potpunosti diskreditiraju postojeće apologete toga nenaravnog sustava. (…) Na koncu valja konstatirati kako je ovaj rad doista izuzetno vrijedan prilog rasvjetljavanju značajnog dijela novije hrvatske prošlosti, premda opterećene teretom ideoloških predrasuda, ali ipak prošlosti koja pruža sliku, što je za naglasiti, mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i počinjeni zločini nad pojedincima i skupinama ljudi koji u pravilu nisu imali mogućnosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost.”

Kompletno izlaganje možete pročitati ovdje:

Izlaganje dr.sc. Zlatka Begonje o našem radu o Jasenovcu