Grobišta i Križni put

Prikaz lokacija grobišta, logora, zatvora, željezničkih postaja i transportnih puteva izradio je član naše udruge Miljenko Klarić na temelju podataka kojih je tijekom 10 godina rada prikupila Blanka Matković u suradnji sa Stipom Pilićem te uz tehničku podršku Drage Štokića. Većina podataka je prikupljena u razdoblju između 2008. i 2011. tijekom kojega su Stipo Pilić i Blanka Matković radili na projektu Hrvatskog državnog arhiva o hrvatskim žrtvama stradalima u posljednjim mjeseci Drugog svjetskog rata i u prvim mjesecima poraća. Tijekom tog razdoblja nastalo je ukupno 11 opširnih elaborata o najvećim grobištima hrvatskog naroda u navedenom razdoblju, baza podataka sa svim tada poznatim grobištima na čitavom području bivše Jugoslavije te tablica o slovenskim grobištima u kojoj su na jednom mjestu sažeti svi podaci iz radova slovenskih istraživača. Na temelju iste tablice nastala je ovdje predstavljena karta grobišta na području Republike Slovenije, a karta je nadopunjena podacima o logorima, putevima Križnog puta i lokacijama u Austriji otkuda su izručivani hrvatski zarobljenici ubijeni u Crngrobu, Kočevskom rogu i drugdje. Taj dio karte nastao je na temelju opširnijeg rada Blanke Matković o likvidacijama na Kočevskom rogu koji je priprema tijekom 2008. i 2009. te o čemu je Blanka Matković kao stručni svjedok – povjesničar svjedočila na Županijskom sudu u Zagrebu u istražnom postupku protiv Sime Dubajića nekoliko tjedana prije njegove smrti.

Otkako su objavljene početkom 2017., karte se povremeno ažuriraju i nadopunjavanju novim podacima.

SLOVENIJA

Svi podaci o grobištima preuzeti su iz knjige „Poročilo Komisije Vlade Republike Slovenije za reševanje vprašanj prikritih grobištč 2005-2008“ (Ljubljana, 2009.). Dodatni podaci o pojedinim grobištima (rubrika Fusnota) preuzeti su iz knjige „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“ autora Mitje Ferenca i Želimira Kužatka (Zagreb, 2007.).

Koordinate su preuzete s web stranice Nova Slovenska zaveza na kojoj je dostupna slovenska karta pod naslovom “Prikrita morišča v Sloveniji”. Karta grobišta slovenske Geodetske uprave dostupna je na ovoj poveznici pod naslovom “Lokacije prikritih vojnih grobišč”.

Žrtve, pokopane u navedenim grobištima, ubijane su od svibnja 1945. godine. Grobišta u kojima su pokopane žrtve hrvatske nacionalnosti istaknuta su narančastom oznakom, a grobišta osoba drugih nacionalnost ružičastom oznakom. Slovenski logori i zatvori obilježeni su zelenom, a oni u Austriji žutom oznakom. Transportni putevi u Sloveniji označeni su plavom, a austrijski putevi crvenom bojom. Radi lakšeg snalaženja na ovoj karti preporučamo otvaranje aplikacije u zasebnom prozoru (oznaka u desnom gornjem kutu – Prikaz veće karte). Pregled ovih grobišta također je dostupan u pdf formatu.

Zainteresirane čitatelje također upućujemo na web stranicu Pieteta Dragutina Šafarića, dugogodišnjeg istraživača slovenskih i hrvatskih grobišta .

TUMAČ OZNAKA:

Kolona – kategorija (kat.)

1 Jama
2 Protutenkovski rov
3 Kraški ponor
4 Rudarska okna, skloništa
Nep. Nepoznato


Kolona – stupanj pouzdanosti (Pouzd.)

1 Lokacija točno određena – grobište utvrđeno
2 Lokacija točno određena – potrebne istrage
3 Lokacija približna – vjerodostojni/pouzdani izvori
4 Lokacija približna – nevjerodostojni/nepouzdani izvori
5 Ispražnjeno grobište – iznos dokumentiran
6 Ispražnjeno grobište – iznos nije dokumentiran
7 Lokacija nije grobište

 

HRVATSKA I BOSNA I HERCEGOVINA

Podaci za grobišta na području Hrvatske i BiH su preuzeti iz arhivskog gradiva (Hrvatski državni arhiv, fond 1944, Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava RH) i dostupne literature.

 

LITERATURA:

TEZNO:

Mitja Ferenc: Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor), Časopis za suvremenu povijest, Vol. 44, No. 3, Prosinac 2012., str. 539-569

CRNOGROB:

Alojzij Pavel Florjančić: Povojna grobišča v Crngrobu,  Loški razgledi 28, str. 217–244

KOČEVSKI ROG (POD ONEKOM):

Obvestilo in vabilo medijem, Komisija Vlade Republike Slovenije za reševanje vprašanj prikritih grobišč

Nikolaj Tolstoj: Ministar i pokolji, Zagreb, 1991.

Borivoje Karapandžić: Kočevje, Titov najkrvaviji zločin

Borivoje Karapandžić: Jugoslovensko krvavo proleće 1945., Titovi Katini i Gulazi, Beograd, 1990.

Ušli so smrti, Poročila treh rešencev iz množičnega groba v Kočevskem Rogu, Celovec- Ljubljana – Dunaj, 1998.

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat