Arhiva oznaka: Radovi

STIPO PILIĆ: Reagiranje na tribinu „Jasenovac, negiranje genocida i uloga katoličke crkve u novom valu revizionizma“

(objavili portal Kamenjar i Obiteljska stranka)

Na javnim tribinama sloboda je nedopuštena

U utorak 25. listopada 2016. u 18 sati je održana javna tribina u dvorani srpskog privrednog društva „Privrednik“, zdanju Lazara i Jovana Bačića iz Jasenovca, s gore navedenim naslovom, kojoj je organizator bilo Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, a gosti teolog i novinar Drago Pilsel i povjesničar Dragan Markovina, dok je tribinu vodio novinar Saša Kosanović. Zanimljivo da S. Kosanović nije mogao naći nikoga iz svoje narodnosne zajednice tko bi o tome imao što reći, pa se „jadan“ morao osloniti na „Khuenove“ Hrvate. Budući se tema ticala i suautorskog rada kolegice mr. sc. Blanke Matković i mene, nazočio sam tribini i pokušao doći do riječi jer su sudionici na tribini nekritički, ideološki, propagandistički i bez ikakvog znanstvenog utemeljenja na tribini blatili naš znanstveni rad o poslijeratnom zarobljeničkom logoru Jasenovac. Tako je navedeni trojac prekršio osnovna demokratska i znanstvena načela u kojima riječ treba reći i druga, napadana strana. Tribinu su naprasno i nasilno prekinuli, tobože jer su oni „ugroženi“ u „svetom hramu Privrednika“. Ovdje ću dati nešto dulji svoj osvrt na cijelu tribinu s posebnim naglaskom na one dijelove u kojima se govori o našem radu o poslijeratnom Jasenovcu, ali i o ostalim dijelovima koji govore o pristupu i metodologiji sudionika tribine, ali i društvenom kontekstu. Nastavi čitati STIPO PILIĆ: Reagiranje na tribinu „Jasenovac, negiranje genocida i uloga katoličke crkve u novom valu revizionizma“

IZLAGANJE DR.SC. ZLATKA BEGONJE O NAŠEM RADU O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC (ZADAR, 19.5.2016.)

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na naš znanstveni rad istaknuvši slijedeće:

“Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, što joj samim time daje pozitivnu konotaciju (…). Reviziji se žestoko protivi izražajna strast onih koji žude za vlašću, onih koji iz toga razloga mrze raspravu, kritiku i autokritiku, pa time i svaku dobronamjernu izmjenu misli. (…) O činjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, hrvatsku znanstvenu i širu javnost upoznali su autori Stipo Pilić i Blanka Matković, koji su svoj kategorizirano izvorni znanstveni rad naslova Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima, po prvi puta objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56, od 2014. (rad je zaprimljen u rujnu 2013. godine). Svojim temeljitim znanstvenoistraživačkim radom, oni su neosporno dokazali funkcioniranje sustava zarobljeničkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, čime su u vremenskom i prostornom smislu rasvijetlili dotadašnju ciljano zatamljenu stranu dijela naše povijest. Međutim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima i rezultatima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedočanstvima, izazvao je niz protivljenja i to poglavito onih koji su u proteklom komunističkom totalitarnom razdoblju, ali još i danas u Republici Hrvatskoj, bili i ostali zagovaratelji predočavanja problematiziranih povijesnih događaja po načelu predrasuda s naglašeno različitim pristupom prema zločinačkim postupanjima s jedne strane ustaškog, i s druge strane komunističkog totalitarnog režima. (…) Autori svojim radom, podastirući činjenice o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac, i time rezultirajućim zločinstvima nastalim od strane nastupajućeg komunističkog totalitarnog režima, ukazuju zapravo na njegovu stvarnu narav čime pored ostalog u potpunosti diskreditiraju postojeće apologete toga nenaravnog sustava. (…) Na koncu valja konstatirati kako je ovaj rad doista izuzetno vrijedan prilog rasvjetljavanju značajnog dijela novije hrvatske prošlosti, premda opterećene teretom ideoloških predrasuda, ali ipak prošlosti koja pruža sliku, što je za naglasiti, mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i počinjeni zločini nad pojedincima i skupinama ljudi koji u pravilu nisu imali mogućnosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost.”

Kompletno izlaganje možete pročitati ovdje:

Izlaganje dr.sc. Zlatka Begonje o našem radu o Jasenovcu