Arhiva oznaka: Roman Malarić

Vijesti

HDP “DR. RUDOLF HORVAT” U POSJETU SABORU I GENERALU ŽELJKU GLASNOVIĆU

2 komentara

“Sav je svijet jedan veliki buntovnik… mi spadamo u te buntovnike i želimo među njima ostati…”

                      Otac Domovine Ante Starčević

Dana 26. travnja o. g. članovi Upravnog odbora naše udruge dr. sc. Nikola Banić, dr. sc. Roman Malarić i mr. sc. Blanka Matković posjetili su hrvatski Sabor gdje su razgovarali s nezavisnim saborskim zastupnikom generalom Željkom Glasnovićem. G. Glasnović jedini je saborski zastupnik koji je iskazao interes za naš znanstveni rad i dosadašnje rezultate, a tijekom ovog posjeta upoznali smo ga s tekućim projektima te novim planovima i inicijativama. Fotografije ovog susreta možete pogledati na Facebook stranici generala Glasnovića.

Ovim putem zahvaljujemo g. Glasnoviću na dosadašnjoj potpori i razumijevanju te se nadamo da će uspjeti doći na predstavljanje Blankine knjige “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” koja će se održati 3.5. u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, 4.5. u Alkarskim dvorima u Sinju i 5.5. u crkvi sv. Jakova u Dicmu (sve u 19.30).

Vremeplov

KOKARDA: MODA KOJU SU UVELI HRVATSKI VOJNICI?

3 komentara

U časopisu History.info (god. 3, br. 13) objavljen je članak člana Upravnog odbora naše udruge dr. sc. Romana Malarića pod naslovom “Kokarda: Moda koju su uveli hrvatski vojnici?“. Kompletan članak možete pročitati na ovoj poveznici, a objavljujemo i skraćenu verziju istog teksta koji je u veljači 2016. objavljen na Romanovom blogu Povijesna praskozorja.  Nastavi čitati KOKARDA: MODA KOJU SU UVELI HRVATSKI VOJNICI? →

Domovinski rat

DJELOVANJE EZ U JUGOSLAVENSKOJ KRIZI: Hrvatski ured pri Promatračkoj misiji EZ 1991-92 – Sjećanja sudionika

1 komentar

Piše: dr. sc. Roman Malarić

https://www.youtube.com/watch?v=6JIcR7otDy4

Europska zajednica (EZ) je tijekom jugoslavenske krize (krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća) nastojala na razne načine utjecati na događaje u bivšoj Jugoslaviji.

U to vrijeme ona je predstavljala zajednicu od  12 država koje su iako ujedinjene radi postizanja stanovitih zajedničkih ciljeva imale i svaka svoje vlastite interese što se u velikoj mjeri odražavalo i na ukupno djelovanje te asocijacije koje je katkada ili bilo slabo koordinirano ili je kasnilo za događajima na terenu.

U prvo je vrijeme EZ (kao i druge relevantne međunarodne institucije, organizacije, pa i velike sile) podržavala opstanak Jugoslavije uz demokratizaciju političkih odnosa. Vidljivo je to, među ostalim i po Deklaraciji o budućim odnosima Jugoslavije i Europske zajednice iz prosinca 1990. godine prema kojoj je u budućnosti bio predviđen i ulazak Jugoslavije u Europsku zajednicu, a takvo stajalište je potvrđeno i u posebnoj Deklaraciji  Europske zajednice iz ožujka 1991. godine u kojoj je navedeno da najbolje izglede za ulazak u Europsku zajednicu ima Jugoslavija, ali samo „ujedinjena i demokratska“. Ovo stajalište potvrđeno je i prigodom dolaska izaslanstva EZ-a u Beograd u svibnju 1991. godine, kada je naglašeno „da raspad Jugoslavije ne bi bio rješenje za njezine političke i privredne probleme“.

Međutim, zauzimanje ovakvog stava i donošenje deklaracija u kojima se govorilo o potrebi očuvanja Jugoslavije nisu spriječili agresiju JNA na Sloveniju i kasnije na Hrvatsku, niti utjecali na spremnost ovih republika da proglase neovisnost.  Jedna od bitnih stvari koju tadašnja EZ, pa i cjelokupna međunarodna  javnost nisu razumjevali, sastojala se u činjenici da je Jugoslavija bila nesposobna demokratizirati se – ponajprije zbog jakih unitarističkih tendencija Srbije i JNA, što je ujedno bio i temeljni uzrok nesporazuma u tadašnjoj SFRJ. Nastavi čitati DJELOVANJE EZ U JUGOSLAVENSKOJ KRIZI: Hrvatski ured pri Promatračkoj misiji EZ 1991-92 – Sjećanja sudionika →