Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 20.4.2017. (pdf)
Miroslav Juhn je bio predratni zagrebački novinar cionist i ljevičar rođen 15. srpnja 1897. godine u Podgoraču kod Našica i ubijen u logoru Jadovno kraj Gospića u kolovozu 1941. godine kao što navodi Hrvatski biografski leksikon o čemu je više moguće čitati na adresi http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8802. Ako se potraži njegov smrtni list, moguće je vidjeti da su mu se otac i majka zvali Mavro i Adela. Kao član zagrebačkog „Makabija“ uspješno se bavio mačevanjem. U Prvom svjetskom ratu Miroslav Juhn je zarobljen na istočnom bojištu, a kasnije je sudjelovao u komunističkom prevratu u Rusiji tj. u tzv. Listopadskoj revoluciji. Kako se dalje navodi u Hrvatskom biografskom leksikonu, „bio je član Jugoslavenske sekcije agitacije i propagande pri Ruskoj komunističkoj partiji (boljševika) u Moskvi, a vrativši se 1921. u Kraljevinu SHS, pristupio KPJ“. Nadalje, bio je član Hrvatskoga novinarskoga društva, pisao je u periodicima, objavljivao je različite rasprave, radio je na prijevodu Lenjinova „Agrarnog pitanja“, od 1937. godine razvijao je nakladničku djelatnost pri Agitpropu CK KPH, a od 1939. do 1940. godine sudjelovao je u organizaciji povratka španjolskih dobrovoljaca. Prema podacima iz srpskog pamfleta „Spisak žrtava rata“ Miroslav Juhn je stradao 1941. godine u Zagrebu, a prema nekim drugim izvorima stradao je u logoru Jadovno 1941. godine i taj se podatak danas koristi i u Hrvatskom biografskom leksikonu. Na temelju svega navedenoga može se reći da je Miroslav Juhn za života bio poznata osoba.
Međutim, usprkos svemu tome mrežni jasenovački popis Javne ustanove spomen-područja (JUSP) Jasenovac navodi da je Miroslav Juhn rođen 1897. godine u Podgoraču ocu Mavru ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu. Budući da to proturječi podacima iz Hrvatskog bibliografskog leksikona, već zbog sumnje u pravo mjesto i okolnosti pogibije Miroslav Juhn se ne bi trebao nalaziti na mrežnom jasenovačkom popisu, ali budući da se nalazi, dio je masovne prevare u koju su uključeni i zapisi za tisuće drugih osoba. Opet treba ponoviti sljedeće pitanje: ako se takve stvari i navodi rade i s poznatim osobama, što li se tek sve radi s manje poznatim ili šire nepoznatim osobama? Što se tiče poznatih osoba, u prethodnim člancima je navedeno još ovakvih primjera pri čemu su neke od tih osoba čak i preživjele rat, ali su ipak i dalje navedene na mrežnom jasenovačkom popisu, a neke čak i dva puta što je znak opasne nesposobnosti ili bezobrazluka.
Ovdje je moguće vidjeti i potencijalne sukobe na razini različitih ministarstava. Naime, Hrvatski biografski leksikon spada pod Leksikografski zavod Miroslav Krleža koji je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, a JUSP Jasenovac je u nadležnosti Ministarstva kulture. Prema tome djelatnici ovih dvaju ministarstava navode oprečne tvrdnje i netko bi se mogao zapitati tko je ovdje u pravu? Uzmimo za primjer već opisani slučaj Mirka Breyera, poznatog hrvatskog antikvara i kulturno-književnog povjesnika. Mrežni jasenovački popis navodi da je ubijen od ustaša u Staroj Gradiški, a Hrvatski biografski leksikon ispravno navodi da je zapravo umro u prosincu 1946. godine u Zagrebu, znači očito je preživio rat. Već ovaj ozbiljni propust pokazuje bi moglo biti bolje vjerovati Ministarstvu znanosti i obrazovanja nego Ministarstvu kulture.
No to da je Miroslav Juhn potencijalna lažna jasenovačka žrtva je samo manji dio priče o njemu. Da bi se vidjelo o kakvoj se zanimljivoj osobi radi, vrijedi dodatno pogledati podatke o njegovoj obitelji. Bio je brat Hinka Juhna koji je kako navodi Hrvatski biografski leksikon bio „naš prvi školovani keramičar“. Hinko je oženio Inu Ehrlich prevoditeljicu za njemački jezik, a umro je prije rata 1940. godine. [1] Ina Ehrlich bila je sestra ljevičarke i feministice Vere Ehrlich jedno vrijeme udane za još jednog pripadnika istog političkog i društvenog kruga liječnika Benu Steina. Stein je u Drugom svjetskom ratu zarobljen kao vojni liječnik pripadnik poražene vojske Kraljevine Jugoslavije. U zarobljeništvu je počinio samoubojstvo. Sestre Ina (1899.) i Vera Ehrlich (1897.) su prema nekim navodima iz Zagreba pobjegle u Split, a zatim u Italiju. Zabilježena je njihova nazočnost u Bariju u južnoj Italiji početkom listopada 1944. godine pri čemu treba napomenuti da je u talijanskim registrima kod Vere Ehrlich kao godina rođenja upisana 1905. Možda se radi o pogrešci ili samo o ženskoj sujeti u kontradikciji s javno proklamiranim feminizmom. Prema imenu oca Adolfa i mjestu rođenja Zagreb sa sigurnošću se može reći da se radi o istim ženama koje su preživjele Drugi svjetski rat i umrle početkom 1980-tih. Jedan od problema kod identifikacije pojedinih žrtava predstavlja i promjena imena i/ili prezimena uobičajenija kod nekih društvenih skupina. Relaciju prezimena Juhn s prezimenima Schwarz i Savić može se naći primjerice na engleskim stranicama mrežne enciklopedije Wikipedije ako se potraži pod Aleksandar Savić.[2] Aleksandar Savić rođen 1923. bio je predratni komunist pravog imena Alel Schwarz, rođen u Zagrebu u židovskoj obitelji, otac Miroslav Savić, a majka Ina Juhn-Broda. Otac je prema navodima iz Wikipedije 1930-ih promijenio prezime iz Schwarz u Savić. Podudarnosti su takve da ostavljaju malo mjesta sumnji da se u slučaju Miroslava Schwarza/Savića radi o Miroslavu Juhnu, a cijela zbrka oko različitih prezimena potencijalno ukazuje na životni stil i stavove o društvenim konvencijama. Aleksandar najmlađi član obitelji Schwarz/Savić/Juhn/Jun-Broda Ehrlich bio je aktivan član tzv. SKOJ-a, ilegalne organizacije komunističke mladeži, i kao takav priveden početkom rata od strane redarstva i upućen prvo u sabirni logor Danicu u Koprivnici, a zatim u sabirni logor Gospić tj. u Jadovno gdje je prema navodima iz Wikipedije stradao u srpnju 1941. Kao što je već spomenuto ranije u tekstu, prema nekim izvorima i njegov otac je doživio istu ili sličnu sudbinu, ali brojne su nedoumice o stvarnoj sudbini Miroslava Juhna – zna se da nije preživio rat, ali vrijeme i okolnosti smrti su dvojbeni.
Vjerovali ili ne, na mrežnom jasenovačkom popisu se slučajno može pronaći jedan Aleksandar Savić rođen 1923. godine i također navodno ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu, ali mu je kao otac naveden Radovan, a kao mjesto rođenja Travnik. Je li ovo samo slučajnost ili je možda moguće da se ovdje zapravo radi o pokušaju izmišljanja i zamućivanja podataka? Naime, kao prvi izvor podataka se navodi komunistički popisa žrtava iz 1964. godine, ali u inačici koja je dostupna na mrežnim stranicama beogradskog Muzeja žrtava genocida pod žrtvama iz Bosne i Hercegovine nije moguće pronaći Aleksandra Savića s opisanim podacima čak niti ako se u obzir uzmu neke od varijacija navedenih u napomenama.
Kako na kraju sažeti odgovor postavljen u naslovu ovog članka? Miroslav Juhn je sigurno novi slučaj poznate potencijalno lažne jasenovačke žrtve. Također je i primjer neuređenosti informacija na razini različitih ministarstava, ali i primjer sukoba činjenica i propagande. Nadalje, Miroslav Juhn može istovremeno biti i Miroslav Schwarz, ali i Miroslav Savić. Naizgled su trojica, a stvarno je jedan.
[1] http://os-hjuhna-podgorac.skole.hr/upload/os-hjuhna-podgorac/multistatic/2/Hinko%20Juhn.pdf
[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Savić
