HRVATSKA U 19. STOLJEĆU


U povodu 77.  obljetnice smrti velikog slikara

OTON  IVEKOVIĆ – OD KLANJCA DO SVJETSKIH IZLOŽBI I GALERIJA

Piše: Zlatko Pinter

Oproštaj Petra i Katarine Zrinski u Čakovcu 1670.
Oproštaj Petra i Katarine Zrinski u Čakovcu 1670.

Oton Iveković najveći je i najplodniji hrvatski slikar iz razdoblja historicizma; no, on je i mnogo više od toga: svestrana i višestruko nadarena ličnost izuzetne stvaralačke i životne snage, istinski velikan Hrvatskog narodnog preporoda koji je svu svoju energiju, znanje i talente nesebično i bez ostatka  darovao svome narodu. Od trenutka kad se kao golobradi 18-godišnjak zaputio pješice u Beč (1887.), kako bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju (gdje kao prijemni rad predaje prvu verziju svoje najpoznatije slike Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine), pa sve do smrti 1939. godine u rodnom Klanjcu, vođen je idejom nacionalnog oslobođenja, duboko svjestan da se do tog cilja dolazi samo preko narodnog jedinstva,  a koje nije moguće bez samosvijesti i spoznaje da nas Hrvate osim zajedničkog životnog prostora, podrijetla, vjere, kulture, jezika, tradicije i običaja, čvrsto veže i zajednička sudbina  što smo je proživljavali kroz duga stoljeća burne, krvave i patnjom ispunjene povijesti, u nastojanju da opstanemo i na vjetrometini jugoistoka Europe dosegnemo taj toliko željeni ideal slobode…

Poveznica na cijeli članak


OTAC DOMOVINE SVJETIONIK U VREMENIMA ISKUŠENJA I BEZNAĐA

    Piše: Zlatko Pinter

 

 Ante Starčević. Otac domovineDr Ante Starčević – filozof, spisatelj, povjesničar, književni kritičar, prevoditelj, publicist, pjesnik, filolog, poliglot, ali i velikan hrvatske političke misli, jedinstvena je i neponovljiva pojava u našoj povijesti. Ono što je za života činio prepoznato je od naroda koji mu je u znak zahvalnosti uzvratio nazivajući ga Ocem Domovine. Glasoviti  govor  koji je održao u Saboru  prije točno 155 godine (26. lipnja 1861.), dragulj je u bogatoj riznici hrvatske političke misli, i on po mnogo čemu nadilazi značaj i okvire uobičajenog saborskog izlaganja.

 Poveznica na cijeli članak


UZ 143. OBLJETNICU  ROĐENJA HRVATSKOG VELIKANA

ANTUNA GUSTAVA MATOŠA

Piše: Zlatko Pinter

                                                                                         1909.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.
Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,
Jer takvo lice ima moja mama,
A slične oči neka krasna dama:
Na lijepo mjesto zaveo me put!
I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.
Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
Ko lopova, dok njeno ime briše,
Za volju ne znam kome, žbir u uzama!

Poveznica na cijeli članak

 

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat