Piše: Blanka Matković
(Kamenjar)
U petak 6. siječnja objavili smo dokument iz svibnja 1992. koji svjedoči o situaciji u Jasenovcu tijekom četničke okupacije. Taj dokument savršeno ilustrira modus operandi koji je tzv. Jugoslavenska armija sa svojim „partizanskim“ brigadama primjenjivala i na srpsko stanovništvo – palež i pljačka koji su lokalno stanovništvo prisilili na razmišljanje o napuštanju njihovih domova.
Ono što u ovom dokument privlači posebnu pažnju dva su znakovita detalja. Prvi se odnosi na podatak da su ulaskom „Jugoslavenske“ vojske u Jasenovac 8. listopada 1991. zatečene svega dvije paljevine i neopljačkano mjesto, a do svibnja 1992. taj se broj povećao na 170 zapaljenih objekata. U izvješću Europske unije od 12. travnja 1994., dokument broj 7070, istaknuto je da je 8. veljače 1992. njihova ekipa iz Doboja izvijestila da su posjetili područje Spomen-područje Jasenovac gdje su zabilježili „mnogo štete na objektima, pljačku dokumenata i artefakata te očita oskvrnuća na tom lokalitetu“.[1] Prilikom drugog posjeta Jasenovcu 5. travnja 1992. ustanovili su da je spomenik Kameni cvijet neoštećen. U izvješću je također zabilježeno da su predstavnici „Jugoslavenske“ armije i srpski „direktor“ muzeja istaknuli da su štetu počinili pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde.[2]
Drugo izvješće EU od 31. kolovoza 1994., dokument broj 7133, u pojedinim detaljima razlikuje se od prvog, no ti detalji postavljaju novo pitanje: je li ekipa promatrača iz Doboja uopće posjetila Jasenovac početkom 1992. ili su u izvješću jednostavno prenijeli ono što su im četnički okupatori servirali? Dakle, u drugom izvješću, pripremljenom nakon posjete promatrača Jasenovcu 17. svibnja 1994., ustanovljeno je da je područje nekadašnjeg logora i spomen područja neoštećeno iako su muzejski krov i zidovi pretrpjeli manju štetu. Namještaj, knjižnica i izložbeni predmeti premješteni su na nepoznatu lokaciju. Sanitarna oprema je uklonjena i u zgradi spomen područja nije bilo struje.[3]
Oba dokumenta potvrđuju otuđivanje dokumenata, knjižnice i predmeta iz Spomen područja Jasenovac, no drugo izvješće demantira ono prvo da su objekti bili znatno oštećeni, a lokalitet oskvrnut. Ovi navodi odgovaraju podacima iz apela mještana Jasenovca upućenog tzv. Republici Srpska Krajina u svibnju 1992. u kojemu je istaknuto da je srpska vojska sudjelovala u uništenju dijela dokumentacije iz Spomen područja Jasenovac i paljenju zgrade „Kožare“, koja se ne nalazi unutar Spomen-područja Jasenovac već u samom mjestu Jasenovac. Nastavi čitati JASENOVAC U DOMOVINSKOM RATU: ČETNIČKA PROPAGANDNA MAŠINERIJA PRED KOJOM HRVATSKA DIPLOMACIJA OSTAJE NIJEMA