Arhiva oznaka: Otac domovine

Obljetnice, Vijesti

SERIJA TRIBINA „HRVATSKO SRCE“ – U SPOMEN NA HRVATSKE VELIKANE (POVODOM 200 GODINA ROĐENJA DR. ANTE STARČEVIĆA TE 150 GODINA ROĐENJA DR. RUDOLFA HORVATA I ANTUNA GUSTAVA MATOŠA)

495 komentara

Nedavno smo obilježili 15 godina djelovanja naše udruge, no unatoč novim knjigama koje su u pripremi, odlučili smo proslaviti ovu obljetnicu na nešto drugačiji način. Ove godine hrvatski narod obilježava važne obljetnice od nacionalnog značaja i to 200 godina rođenja Otca domovine dr. Ante Starčevića te 150 godina rođenja hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata i proslavljenog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša. Stoga pod geslom „I dok je srca, bit će i Kroacije“ Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ u suradnji s Hrvatskim domobranom – Ogranak Metković, Maticom hrvatskom – Ogranak Split, Maticom hrvatskom – Ogranak Zadar, Maticom hrvatskom – Ogranak Rijeka, Udrugom za promicanje baštine „Primorski Hrvat“, Braniteljskim centrom za društveni razvoj, Hrvatskim domobranom – Ogranak Zaprešić, Zajednicom žrtvoslovnih udruga Osječko-baranjske županije (Hrvatski domobran – Ogranak Osijek, HOZ Jazovka – Ogranak Đakovo i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije) te Gradom Gospićem organizira seriju tribina pod nazivom „Hrvatsko srce“ – U spomen na hrvatske velikane. Tribine će se održati prema sljedećem rasporedu:

METKOVIĆ, 17.4.2023., 19 h, Gradsko kulturno središte, Stjepana Radića 1

SPLIT, 18.4.2023., 18 h, Dvorana Nadbiskupskog sjemeništa, Zrinsko-frankopanska 19

ZAGREB, 19.4.2023., 18 h, Dom specijalne policije, Trg žrtava fašizma 1

OSIJEK, 20.4.2023., 18 h, Pastoralni centar, Vikarijat Osijek, J.J. Strossmayera 58

RIJEKA, 24.4.2023., 18 h, Hrvatska čitaonica Trsat, Šetalište Joakima Rakovca 33

GOSPIĆ, 25.4.2023., 17.30 h, Kulturno-informativni centar, Budačka 12

ZADAR, 26.4.2023., 18 h, Don Ive Prodana 1

PROGRAM:

Na svim lokacijama će govoriti različiti izlagači od amaterskih istraživača i studenata do sveučilišnih profesora. Posjetitelji će tako imati prilike odabrati između 35 različitih izlaganja na različite teme iz hrvatske povijesti 19. i 20 stoljeća. Na svim lokacijama izlaganja su organizirana u tematske cjeline i to:

Metković (17.4. – uz goste iz Bosne i Hercegovine):

Organizatori: Hrvatski domobran – Ogranak Metković u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Jezik i književnost u kontekstu očuvanja nacionalnog identiteta

  1. dr. sc. Domagoj Vidović: Hrvatska borba za jezičnu samobitnost između književnih dogovora i deklaracija
  2. Anita Martinac: Povijesne teme u književnosti/pisati o stvarnim događajima s odmakom vremena

Komunistička represija i hrvatski protukomunistički otpor

  1. Iva Kajfeš: Život i smrt dubrovačkog biskupa, dr. Josipa Marije Carevića, jedinog ubijenog biskupa u Drugom svjetskom ratu
  2. Dr. Blanka Matković: Križari na neretvanskom prostoru (1945.-1946.): Skupina Ivana Milasa
  3. Darko Utovac: Skupine protukomunističkog otpora u Neretvi nakon Drugog svjetskog rata (1959.-1964.)
  4. Maja Raguž: Društveno-političke prilike u BiH i ratne godine u Općini Neum
  5. Bojnik Mijo Vukušić: „Neretvanski gusari“ – 116. brigada Hrvatske vojske

 

Split (18.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Split u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Stradanje Hrvata kroz prvu polovicu 20. stoljeća

  1. Josip Rapić: Pobuna hrvatskih vojnika na Kulikovu polju kao uvod u pokolj hrvatskih vojnika u Odesi 1916. godine
  2. Dr. Blanka Matković: Poslijeratni protukomunisticki otpor u gradu Splitu i okolici (1945.-1947.)

Domovinski rat (uz posebne goste kao svjedoke vremena)

  1. Matej Gabrilo: O Muzeju Domovinskog rata u Splitu i djelovanju pomorskih diverzanata Hrvatske ratne mornarice 1991. godine

Svjedoci vremena:

  1. dr. sc. Mihovil Biočić: Etika liječnika s crvenom zvijezdom, kokardom i hrvatskim grbom: Zagreb 1945., Vukovar 1991., Knin 1995.
  2. General Mirko Šundov, jedan od ratnih zapovjednika 4. gardijske brigade

 

Zagreb (19.4. – uz goste iz Bosne i Hercegovine):

Organizatori: Braniteljski centar za društveni razvoj i Hrvatski domobran – Ogranak Zaprešić u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

  1. Filip Katanić: Demografski gubitci i najvažnije bitke Prvoga svjetskoga rata

Hrvatski otpor velikosrpskoj i komunističkoj represiji (od prve Jugoslavije do Domovinskog rata)

  1. Stipo Pilić: Velikosrpska represija između dva svjetska rata kroz knjigu Hrvatska na mučilištu Rudolfa Horvata
  2. dr. sc. Vladimir Šumanović: Zatajena svjedočanstva – medijska vidljivost iskaza partizanskih dužnosnika o jugoslavenskim zločinima 1945. u javnom životu Republike Hrvatske
  3. Vedran Petrović: Vinko Nikolić i njegova cjeloživotna borba za povijesnu istinu svoje Domovine
  4. Iva Kajfeš: Doprinos kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske

Osijek (20.4.):

Organizatori: Zajednica žrtvoslovnih udruga Osječko-baranjske županije (Hrvatski domobran – Ogranak Osijek, HOZ Jazovka – Ogranak Đakovo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije) u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Komunistička represija i prikrivena grobišta

  1. Marko Krznarić: Poslijeratni logori na području Osječko-baranjske županije
  2. Pero Šola: Grobišta na području Đakovštine
  3. Ivo Tubanović: Prikrivena grobišta na jajačkom području (BiH)

Bitke Domovinskog rata

  1. Drago Štokić: Domovinski rat u Požeštini – Crtice o nekoliko manje poznatih događaja

Svjedoci vremena:

  1. Tanja Belobrajdić, književnica i hrvatska braniteljica iz Vukovara
  2. Mirko Adžaga, nekadašnji pripadnik HOS-a i sudionik bitke za Nuštar

 

Rijeka (24.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Rijeka i Udruga za promicanje baštine „Primorski Hrvat“ u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

Uvodni dio:

Dr. sc. Hrvoje Pende: Riječke pravaške davorije (kratko predstavljanje knjige)

GOVORNICI I TEME:

  1. dr. sc. Željko Bartulović: Hrvatski pogledi na državnopravni status Rijeke do 1918. (s kratkim osvrtom na prvu Jugoslaviju)

Pravaštvo

  1. dr. sc. Željko Bistrović: Pravaši Hrvatskog primorja (s posebnim naglaskom na one iz Rijeke i Sušaka)
  2. Tea Dimnjašević: Erazmo Barčić – riječki lav i rodoljub
  3. Goran Crnković: Istarsko pravaštvo
  4. dr. sc. Stjepan Matković: Hrvatsko primorje, saborski izbori i pravaštvo
  5. Leo Marić: Ante Starčević i izvorno pravaštvo u svjetlu europske politike 19. stoljeća

Posebni gosti: folklorna skupina Udruge za promicanje baštine „Primorski Hrvat“

 

Gospić (25.4.):

Organizatori: Grad Gospić u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Otac Domovine Dr. Ante Starčević

  1. Katarina Mataija: Život i djelo dr. Ante Starčevića kroz arhivsko gradivo
  2. dr. sc. Ante Bežen: Dr. Ante Starčević iz ličke perspektive

Bune i otpori (od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata)

  1. Krešimir Matijević: Protuhrvatski pokreti u Lici 1941.
  2. Danijel Jurković: Buna 1950. u kotaru Slunj
  3. mr. sc. Ivan Kozlica: Junačka obrana Gospića 1991.

 

Zadar (26.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Zadar u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji

  1. dr. sc. Zlatko Begonja: Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda
  2. Luka Knez: Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo: historiografska promišljanja
  3. dr. sc. Radomir Jurić: Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću

Pozivamo Vas da nam se pridružite na nekoj od sedam navedenih lokacija i uveličate ovu manifestaciju nacionalnog obilježja jer dok je naših srca, bit će i Kroacije!

 

Obljetnice

ANTE STARČEVIĆ: ČIST POSAO NE BOJI SE SVJETLOSTI!

10 komentara

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!

Silvije Strahimir Kranjčević

Grob Ante Starčevića u Šestinama
Grob Ante Starčevića u Šestinama

Sutra, 28. veljače, navršava se 121 godina od smrti dr. Ante Starčevića. Već za života nazivan je Ocem domovine i za mnoge među nama ostao je to do danas. Ante Starčević živio je u stoljeću koje je hrvatskom narodu podarilo nevjerojatan broj velikana u različitim područjima društvenog života koji su znatno pridonijeli kulturnom i političkom napretku našeg naroda. Stoljeće je to koje je ustvari završilo tek 1914. kada započinje Prvi svjetski rat, ujedno i završna etapa propasti Austro-Ugarske. Događaj je to koji je hrvatski narod uveo u mračno 20. stoljeće obilježeno velikosrpskom hegemonijom, komunističkim totalitarizmom i masovnim stradanjima. Nagovještaj onoga što će uslijediti dao je već 1907. u svom pismu Franu Galoviću znameniti hrvatski pjesnik i novelist Antun Gustav Matoš razočarano rekavši:

„…Mi rapidno padamo u svakom pogledu, političkom, materijalnom i kulturnom, pa bi se gotovo matematičkom točnošću dalo dokazati, da smo intelektualno i literarno prije 20 god. mnogo bolje stajali no danas. Naš narod je na ivici propasti i mi možemo još doživjeti, kako će ga vlastiti sinovi gurnuti u nedodjiju. I to sve samo zato, jer je Hrvat najveća hulja, najveći poltron i najveći rob u Europi, stideći se svoga imena i nemajući narodnog obraza i narodnog ponosa. Biti književnik, biti branilac takvog kukavnog naroda je mučno, gorko i Vi ste to već u svom početku iskusili. (…) Za taj užasni zanat treba neobično energije, a energije u siromašnim našim prilikama nema bez ideala. Taj ideal je politička i kulturna emancipacija Hrvatske i Vama služi na čast, što ste pristali uz jedina načela, koja pod današnjim prilikama može i smije akceptirati jedan pošten mlad Hrvat. Ostanite na velikom putu Starčevića, Kumičića i Kovačića! Ako i ne dospijemo do cilja, umrijet ćemo sa zadovoljstvom, da ne bijasmo kukavice, slavosrbi.“

Pad o kojemu je govorio Matoš – politički, materijalni i kulturni – ubrzan je nakon završetka Drugog svjetskog rata i nastavljen do danas. S Prvim svjetskim ratom nestalo je i izvorno pravaštvo. Nestala je dvostruka sjena – Beč i Pešta, no došlo je i do drastičnih političkih preokreta i demografskih promjena. Pravaštvo se pokušalo prilagoditi borbi protiv nove sjene, one beogradske, no borba, iako načelno slična, više nije bila ista. Godinu 1918. dočekali smo u uređenoj državi. Imali smo uhodane institucije i zakone, a ljudi su držali do riječi i morala. Propustili smo priliku da postanemo nezavisni i umjesto toga, odvojivši se od Zapada, postali smo plijen Istoka čime je poremećen prirodan tijek događaja te pomaknuta starovjekovna granica između Istoka i Zapada na Drini. Hrvatski narod istrgnut je iz svog prirodnog tisućgodišnjeg okruženja i gurnut na Balkan gdje se susreo s mentalitetom koji nam je isprva bio stran, no kasnije je uzeo maha. Mentalitet je to nereda, bezakonja i „javašluka“. U jugoslavenskoj državi hrvatski narod suočio se s progonima, šikaniranjem, raseljavanjem i brojnim drugim problemima koje su ostavile dubokog traga. Među njima je bio i znatan porast nepismenosti kojeg primjećujemo u arhivskom gradivu kojeg koristimo u radu na temama iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća. Posljednjih nekoliko generacija Hrvata nisu sudjelovale u realnoj politici ni u upravi, a oni posljednji koji u tome jesu imali iskustvo uglavnom su poubijani. Svakodnevno trpimo strahovite posljedice onoga što je prije 110 godina detektirao Matoš.

Upravo je iz svih ovih razloga potrebno podsjećati hrvatski narod na Starčevićev nauk. Činjenica da nas je Starčević učio životu i životnim vrijednostima ključna je za razumijevanje fleksibilnosti pravaštva u odnosu na vrijeme i prostor u kojemu se sad nalazimo. Iako se suočavamo s drugačijim izazovima u drugačijim okolnostima, ono što je pisao Ante Starčević podjednako je aktualno i danas. U stanje u kakvome se nalazimo doveli su nas oportunisti – Slavoserbi i mađarolci, oni koji su podložni svemu i okreću se kako im u određenom trenutku odgovara.

Stoga sutrašnji dan nećemo obilježiti samo ovim kratkim uvodnikom. U posljednjih nekoliko tjedana članovi naše udruge mukotrpno su radili na pripremi knjižice o životu i djelu Oca domovine, a tekstovi su popraćeni citatima, govorima, poezijom i slikarstvom iz tog razdoblja. Cilj ove knjižice (pdf) je istaknuti sve ono pozitivno što baštinimo iz tog vremena, sve ono što doista jesmo i sve ono čemu doista pripadamo. Knjižica je popraćena i petominutnim filmom u kojemu je korišten audio zapis kojeg su snimili Blanka Matković i Stipo Pilić u Spomen-domu dr. Ante Starčevića u Žitniku 4. srpnja 2008. te brojne fotografije. Ovom prilikom još jednom zahvaljujemo redatelju Vanji Vinkoviću i njegovom suradniku Karlu Markoviću koji su nesebično pomogli pripremu ovog kratkog filma.

U naš rad o Starčeviću uloženo je puno ljubavi i truda pa se nadamo da ćete našu knjižicu pročitati, ponešto naučiti i upamtiti te je proslijediti poznanicima i prijateljima jer Matoš je bio u pravu: za ovakav zanat potrebno je neobično mnogo energije koje u našim prilikama nema bez ideala, a ako i ne dospijemo do cilja, umrijet ćemo sa zadovoljstvom da ne bijasmo kukavice.

Obljetnice

UZ 155. OBLJETNICU GLASOVITOG GOVORA DR. ANTE STARČEVIĆA

10 komentara

Ante_Starčević_cropDr Ante Starčević – filozof, spisatelj, povjesničar, publicist, književni kritičar, prevoditelj, pjesnik, filolog, poliglot, ali i velikan hrvatske političke misli, jedinstvena je i neponovljiva pojava u našoj povijesti. Ono što je za života činio prepoznato je od naroda koji mu je u znak zahvalnosti uzvratio nazivajući ga Ocem Domovine. Glasoviti  govor  koji je održao u Saboru  prije točno 155 godine (26. lipnja 1861.), dragulj je u bogatoj riznici hrvatske političke misli, i on po mnogo čemu nadilazi značaj i okvire uobičajenog saborskog izlaganja.