U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Na današnji dan 1978. ubijen je naš mučenik Bruno Bušić, a 1991. godine legendarni zapovjednik obrane Borova Naselja Blago Zadro.
Na današnji dan prisjećamo se pogibije “sina Domovine” Eugena Kvaternika, suosnivača Stranke prava. Kvaternik se zalagao za nezavisnu Hrvatske. Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti, 8. listopada 1871. Kvaternik je sa 200 naoružanih graničara krenuo prema Rakovici. Ustanak je ugušen svega tri dana poslije. Godine 1933. Eugenu Kvaterniku u Rakovici je podignut spomenik koji je uklonjen nakon Drugog svjetskog rata te je na njegovo mjesto postavljen spomenik palim borcima. Kasnije je Kvaternikov spomenik vraćen u Rakovicu, ali nešto istočnije od prvobitne pozicije. Tijekom Domovinskog rata spomenik je demoliran, a nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” bista je pronađena na smetlištu u Vojišnici na Banovini. Nakon restauracije spomenik Eugenu Kvaterniku u Rakovici svečano je otvoren 8. listopada 1996. godine u povodu obilježavanja 125. godišnjice Rakovičke bune.
https://www.youtube.com/watch?v=6hIVrilmuoM
U povodu 25. obljetnice prijelomnih događaja koji su obilježili razdoblje najžešćih borbi u Hrvatskoj tijekom rujna, listopada, studenog i prosinca 1991. godine Dokumentarna produkcija HTV-a pripremila je dokumentarnu seriju “Kako je obranjena Hrvatska”.
U prvoj sustavnoj seriji o Domovinskom ratu u 12 epizoda po 50 minuta uz pomoć bogate televizijske arhive, izjava sudionika i animiranih karti dočarat će se presudni, ali i oni manje poznati događaji, koji su bili ključni za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Nakon kraćeg kronološkog uvoda svaka će epizoda kroz tri veće priče predstaviti gotovo sva važnija bojišta i okršaje na prostoru čitave Hrvatske.
U rujanskom broju hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix magazin objavljen je prvi dio razgovora s Blankom Matković kojeg možete pročitati ovdje. U listopadskom broju objavljen je nastavak u pripremi kojeg su sudjelovali naši članovi Peter Anthony Ercegovac i Nikola Banić. Drugi dio objavit ćemo na našoj web stranici krajem listopada.
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Danas se navršava 88 godina od mučeničke smrti jednoga od najvećih sinova našeg naroda, čovjeka koji se tijekom četvrt stoljeća svoga aktivnog političkog rada svrstao među besmrtnike i tako postao nadahnućem brojnih naraštaja, nepresušnim izvorom iz kojega smo se u vremenima mraka i kušnji napajali vjerom, nadom … i osjećajem da ni jedna žrtva nije prevelika kad je u pitanju sloboda.
Član našeg Upravnog odbora te osnivač i predsjednik Kulturnog društva Trilj dr. sc. don Josip Dukić nedavno je gostovao na Televiziji Jadran gdje je govorio o deset godina rada te udruge, ali i o istraživanju povijesti Drugog svjetskog rata i poraća u cetinskom kraju.
U ožujku ove godine don Josip je objavio izvorni znanstveni rad u časopisu Crkva u svijetu u kojem obrađuje likvidacije u župama Cetinskog dekanata. Riječ je o likvidacijama vojnih i civilnih osoba koje su izvan ratnih operacija izvršili po naredbama komunističkih političkih komesara pripadnici partizanskih postrojbi za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941.-1945.), te o likvidacijama civila za vrijeme komunističke vlasti (1945.-1947.). Konačan broj likvidiranih osoba još nije utvrđen (nedostaju osobe stradale za vrijeme rata i na Križnom putu), a riječ je, prema sadašnjim saznanjima, o najmanje 500 osoba. Članak možete preuzeti ovdje.