Arhiva oznaka: Stara Gradiška

MAKARANIN KOJEGA JE NADZIRALA UDBA UPISAN JE KAO JASENOVAČKA ŽRTVA

Članovi Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” već godinama objavljuju podatke o lažnim jasenovačkim žrtvama na popisu Spomen-područja Jasenovac. Među takvima je bilo doista apsurdnih situacija, uključujući i one o osobama rođenima nakon Drugog svjetskog rata koje su navodno ubile ustaše ili osobama koje su umrle u 21. stoljeću iako su također navodno bili ubijeni u Jasenovcu. Imena tih ljudi još uvijek “krase” popis jedne državne institucije koju financiraju građani Republike Hrvatske, a ispravljanje silnih, slučajnih ili namjernih, pogrešaka iluzorno je očekivati. Ovoj plejadi imena pridružuje se ime Makaranina Dume Puharića o kojemu objavljujemo dokumente u knjizi supriređivača Blanke Matković i Stjepana Štimca koju ćemo pod naslovom “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni” predstaviti na nadolazećim promocijama od sredine travnja do sredine svibnja.

Prema popisu navodnih jasenovačkih žrtava JUSP Jasenovac, Dumo Puharić je rođen u Makarskoj nepoznate godine i od nepoznatog oca. Navodno je stradao od ustaša u logoru Stara Gradiška nepoznate godine. Jedini izvor na koji se pozivaju vrsni kustosi JUSP Jasenovac je njihova vlastita zbirka fotografija.

JUSP Jasenovac je u jednome u pravu: u Makarskoj je doista postojao Dumo Puharić. No, Dumo je ustvari bio nadimak Mate Puharića o kojemu u elaboratu Udbe o Ustaškoj nadzornoj službi na području bivšeg kotara Makarska saznajemo sljedeće:

PUHARIĆ MATE zv. “Dumo”, sin Grge i Marije, ro­djen 6.III.1898. godine u Makarskoj, oženjen, otac četvoro djece, Hrvat, državljanin FNRJ-e, trgovac.

Do 1942. godine nalazio se u Makarskoj i konta­ktirao s ustašama. Iste godine je pošao da nabavi hrane u Slavoniju i u Sarajevu je bio uhapšen. Iz zapisnika kojega se posjeduje, vidljivo je da je na istrazi rekao sve što je znao o NOP-u i članovima KPJ. Zatim je upućen u logor Stara Gra­diška, a zatim u Lepoglavu, gdje je ostao do oslobodjenja. Za primjetiti je da je trebao biti po ustašama likvidiran, ali mu se to nije dogodilo. Osnovano se može sumnjati da je bio vrbovan i da im je u zatvoru i logorima služio kao saradnik. “Dumo” nije htjeo svjedočiti, tj. svjedočio je u pri­log ratnom zločincu Lovrić Mići iz sela Ilića kotar Mostar, koji je bio ustaški uzornik u logoru Stara Gradiška. Vjerovatno se boji da Lovrić o njemu nebi rekao istinu. Danas živi u Makarskoj. Politički je negativan.

Dakle, navodna jasenovačka žrtva ne samo da je preživjela rat, nego se isti nakon Drugog svjetskog rata nalazio pod nadzorom Udbe. Njegovo ime zabilježeno je i u elaboratu Narodne milicije za Makarsku i to na priloženom popisu osoba “koje su surađivale s neprijateljem”.

Prvi spomenuti dokument čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a drugi u Državnom arhivu u Splitu. Čini se da su ovakvi dokumenti jugoslavenskih službi potpuno nepoznati vrsnim kustosima britka pera koji se radije oslajaju na vlastitu zbirku sličica. Odgovaramo im jednom drugom kolekcijom fotografija.

NIKOLA BANIĆ I M. KOIĆ: Bilokacijsko umiranje u Jasenovcu i prihvatilištu

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 9.3.2017. (pdf)

(Objavili portali Dragovoljac, Sloboda i Narod)

Izvor podataka koji Javna ustanova Spomen-područje (JUSP) Jasenovac navodi za većinu osoba u mrežnom jasenovačkom popisu je Popis žrtava Drugog svjetskog rata Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine. Njegovu nepotpunu inačicu moguće je pronaći na mrežnim stranicama Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Kao što je već rečeno u prethodnim člancima i kao što je već nekoliko osoba pokazalo, JUSP Jasenovac iz nekog razloga kao žrtve Jasenovca navodi i ljude za koje savezni popis iz 1964. godine jasno navodi da nisu stradale u Jasenovcu. Nekad je to možda zato što neki drugi izvor istovremeno navodi da je neka osoba stradala u Jasenovcu što zapravo znači da sudbina te osobe nije poznata pa se te osobe ne bi trebale nalaziti na mrežnom jasenovačkom popisu. Naravno, kad je situacija obrnuta, odnosno kad neki drugi izvor navodi da osoba nije stradala u Jasenovcu, a primjerice savezni popis navodi suprotno, JUSP Jasenovac tu osobu i dalje navodi kao žrtvu, odnosno očito postoje dvostruki standardi. Nadalje, postoje i slučajevi kad je savezni popis naveden kao jedini izvor i kad se tvrdi da taj popis navodi da je neka osoba stradala u Jasenovcu, iako u stvarnosti navodi nešto drugo pa se, kako se čini, radi o (ne)običnoj falsifikaciji. Zbog važnosti ovakve više nego očite vrste prevare, spomenutoj falsifikaciji je na kraju teksta posebno posvećen manji odlomak. Od stotine novih navodnih lažnih ili u svakom slučaju sumnjivih žrtava koje je moguće pronaći analizom ovakvih slučajeva, u ovom će članku zbog prostornog ograničenja tema biti neke od navodnih dječjih jasenovačkih žrtava. O tome je jednim dijelom još u srpnju 2016. godine u pismu Hrvatskom tjedniku pisao Davor Glasnović, ali bez navođenja izvora podataka. No krenimo redom. Nastavi čitati NIKOLA BANIĆ I M. KOIĆ: Bilokacijsko umiranje u Jasenovcu i prihvatilištu

DOSJE ANTE PAVELIĆA: POPIS OSOBA STRADALIH U LOGORU JASENOVAC

(Objavili portali Croative i Dragovoljac)

U prvom nastavku feljtona pod naslovom “Ruše li podaci JUSP optužnicu i presudu Dinku Šakiću”  navedeno je da je u kolovozu 1945. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (ZKRZ) donijela Odluku o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača pod Zh. brojem 9947 koja se odnosila na dr. Antu Pavelića. Ista je pronađena u dosjeu Ante Pavelića koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, fond 1561, SDS RSUP SRH. U spomenutom dosjeu nalaze se i popisi djece, žena i staraca navodno ubijenih u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Prema tim podacima, u Jasenovcu je stradalo 7 099 osoba, a u Staroj Gradiški 2 829 osoba. Ukupno je, dakle, riječ o 9 928 osoba, ne računajući muške osobe u dobi između 14 i 70 godina koje u tom popisu nisu popisani. Popise žrtava potpisao je tadašnji načelnik pravnog odjela Državnog sekretarijata za pravosudnu upravu Narodne republike Hrvatske savjetnik dr. Bogdan Zlatarić, doktor prava koji se školovao u Zagrebu i Parizu. Po povratku u Jugoslaviju radio je kao sudac, a zatim je postao savjetnik u Ministarstvu pravosuđa.

Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića
Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića

Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da je broj stradalih ustvari 7 133 u Jasenovcu (pdf) i 2 825 u Staroj Gradiški (pdf), odnosno ukupno 9 958. Potrebno je napomenuti da je ove popise tek potrebno analizirati i usporediti s ostalim podacima te da ni u kom slučaju ne možemo tvrditi da su oni točni.  Možda za kraj vrijedi opet spomenuti da se još za vrijeme Jugoslavije u izdanju Vjesnika od 6. svibnja 1981. godine u tekstu pod naslovom „Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije“ general JNA Kosta Nađ osvrnuo na „opasna iskrivljavanja povijesti“ istaknuvši da „što se sve može u nas objaviti kao historijska istina vidio ovih dana u dvije knjige o ustašama. Oba autora, doktori i akademici, a vjerojatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: ‘Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima’. Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam tisuća, a ne ‘deseci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena. Moramo biti mnogo osjetljiviji na ovakva kvazinaučna i po mom mišljenju nimalo naivna, nipošto iz neznanja sročena pisanja. Takva pisanja redovito podrhanjuju nacionalizme i ugrožavaju snage našeg jedinstva. Na sve te slučajeve moramo odmah reagirati. Moramo mnogo više voditi računa i tko i kako nam odgaja omladinu“, zaključuje Nađ.