U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su dodatne podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Arhiva oznaka: Drugi svjetski rat
THE GUARDIAN JE BOLJE OD FRANJE TUĐMANA ZNAO ŠTO JE PISAO TUĐMAN O JASENOVCU
U rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljujemo tekst Chrisa Birda koji je pod naslovom “Jewish fury at delay in Croat war crimes trial” objavljen u The Guardianu od 5. ožujka 1999.
U tekstu se autor osvrće na odgodu suđenja Dinku Šakiću radi zdravstvenih problema, a između ostalog ističe i to da je hrvatski predsjednik i povjesničar dr. Franjo Tuđman zaključio da je u Jasenovcu ubijeno između 70 000 i 80 000 ljudi. Brojka koju je Tuđman doista naveo u knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” je ipak bila manja od one navedene u ovom tekstu.
“TOČAN BROJ JASENOVAČKIH ŽRTAVA JE NEPOZNAT”, PISAO JE 1993. THE GUARDIAN
U rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” danas objavljujemo tekst Iana Traynora koji je pod naslovom “Plan to honour Ustashe killers outrages minorities in Croatia” objavljen u The Guardianu 18. listopada 1993.
“Obitelji žrtava stradalih u Jasenovcu neće biti zadovoljne ako ustaše budu pokopani s njima”, govorio je tada Slavko Goldstein u svom osvrtu na inicijativu Franje Tuđmana o Jasenovcu kao mjestu pomirbe. Krije li se u tome razlog zbog kojeg Goldstein odbija priznati da je u Jasenovcu nakon završetka Drugog svjetskog rata postojao logor, a kasnije i Zavod za prisilni rad, u kojemu je ubijen zasad nepoznat broj hrvatskih vojnih i civilnih zarobljenika?
JASENOVAC: MITOVI I PROPAGANDA
U novoj rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljemo novinske i druge tekstove o jasenovačkom mitu i propagandi koja se njime obilno služila u posljednjih 70 godina. Veliki dio tekstova koje će biti objavljeni pisani su 1990-ih godina, odnosno tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata.
Prvi tekst koji objavljujemo je onaj autora Eda Vulliamya koji je pod naslovom “Leaders put old hatreds back to work” objavljen u The Guardianu 26. rujna 1991.
NIKOLA BANIĆ I M. KOIĆ: LAGANJE O BORISU TADIĆU I JASENOVCU
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
ČLANAK M. KOIĆA I NIKOLE BANIĆA O LOGORU JADOVNO
U predposljednjem broju Hrvatskog tjednika objavljen je novi članak M. Koića i Nikole Banića pod naslovom “Jadovno u bezdanu mitova – beskrajna proizvodnja laži“.
Kompletan članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA
Na današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke. Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA
POSLJEDNJI NASTAVAK RADA O STRADANJIMA VRGORČANA 1942.
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.
Kompletan rad možete pronaći ovdje.
Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava.
AUDIO ZAPIS IZLAGANJA DR.SC. ZLATKA BEGONJE I STIPE PILIĆA
U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na znanstveni rad Stipe Pilića i Blanke Matković o poslijeratnom logoru Jasenovcu.
Predavanje Stipe Pilića možete poslušati ovdje:
OBLJETNICA STRADANJA VRGORČANA LIKVIDIRANIH 15. LIPNJA 1942.
Geografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine. No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.