Arhiva oznaka: Blanka Matković

TREĆI DIO INTERVJUA BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

Hrvatski Vjesnik Melbourne, The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1606 od 20. srpnja 2016. objavljen je treći dio razgovora s Blankom Matković. U ovom broju objavljeni su kratki životopisi pojedinih članova udruge.  U posljednjem dijelu intervjua, objavljenom u broju Hrvatskog vjesnika od 27. srpnja 2016. predstavljena su posljednja dva člana Upravnog odbora naše udruge. Četvrti nastavak bit će dostupan na našoj web stranici u utorak 2. kolovoza.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Treći dio razgovora možete pročitati ovdje.

DRUGI DIO INTERVJUA BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1605 od 13. srpnja 2016. objavljen je drugi dio razgovora s Blankom Matković. U ovom broju objavljen je Blankin kratki životopis, a u naredna dva nastavka (od kojih jedan izlazi u broju Hrvatskog vjesnika od 21. srpnja) bit će predstavljeni i ostali članovi  Upravnog odbora HDP “Dr. Rudolf Horvat”.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Drugi dio razgovora možete pročitati ovdje.

MEDIJSKO NASILJE U HRVATSKOJ I ŠUTNJA POLITIČKE OLIGARHIJE

U posljednje vrijeme, a naročito nakon što je u travnju ove godine iz tiska izašla knjiga publicista Slavka Goldsteina (Jasenovac – tragika, mitomanija, istina), učestali su medijski napadi na naše povjesničare – znanstvenike, ujedno i članove naše Družbe, u kojima se nastoji bez ikakve argumentacije i rasprave o meritumu stvari diskvalificirati njihov rad, a njih osobno izvrgnuti javnom linču te im onemogućiti slobodno i javno iznošenje rezultata istraživanja do kojih su došli.

Ti napadi izlaze iz okvira bilo kakvog znanstvenog sučeljavanja i javnog dijaloga i upućeni su ad hominem, dakle bez ikakvih pokušaja da se bilo koja iznesena tvrdnja , podatak ili činjenica pobiju konkretnim dokazima i valjanim argumentima. Nastavi čitati MEDIJSKO NASILJE U HRVATSKOJ I ŠUTNJA POLITIČKE OLIGARHIJE

INTERVJU BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKOM VJESNIKU (MELBOURNE)

The Croatian HeraldU Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1604 od 6. srpnja 2016. objavljen je prvi dio razgovora s Blankom Matković. Ovim je po prvi puta u medijima predstavljena naša udruga uz poziv uredništva Hrvatskog vjesnika Hrvatima u Australiji da pomognu naš rad. U naredna tri nastavka (od kojih jedan izlazi u broju Hrvatskog vjesnika od 13. srpnja) bit će objavljeni i kratki životopisi svih članova Upravnog odbora HDP “Dr. Rudolf Horvat”.

Ovim putem zahvaljujemo uredništvu Hrvatskog vjesnika na ukazanoj prilici da Hrvatima u Australiji približimo naš dosadašnji rad i ciljeve udruge. Prvi dio razgovora možete pročitati ovdje.

72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

  Vojko_KrstulovićNa današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke.  Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

POSLJEDNJI NASTAVAK RADA O STRADANJIMA VRGORČANA 1942.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće  objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.

Kompletan rad možete pronaći ovdje.

Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava.

OBLJETNICA STRADANJA VRGORČANA LIKVIDIRANIH 15. LIPNJA 1942.

lipanjske_zrtveGeografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine.  No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.

SJEĆANJE NA UBIJENE U MACELJSKOJ ŠUMI, ŽUMBERKU I ZAGREBAČKIM STRATIŠTIMA

JazovkaNa današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.

Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.

Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.

 

IZLAGANJE DR.SC. ZLATKA BEGONJE O NAŠEM RADU O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC (ZADAR, 19.5.2016.)

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na naš znanstveni rad istaknuvši slijedeće:

“Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, što joj samim time daje pozitivnu konotaciju (…). Reviziji se žestoko protivi izražajna strast onih koji žude za vlašću, onih koji iz toga razloga mrze raspravu, kritiku i autokritiku, pa time i svaku dobronamjernu izmjenu misli. (…) O činjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, hrvatsku znanstvenu i širu javnost upoznali su autori Stipo Pilić i Blanka Matković, koji su svoj kategorizirano izvorni znanstveni rad naslova Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima, po prvi puta objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56, od 2014. (rad je zaprimljen u rujnu 2013. godine). Svojim temeljitim znanstvenoistraživačkim radom, oni su neosporno dokazali funkcioniranje sustava zarobljeničkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, čime su u vremenskom i prostornom smislu rasvijetlili dotadašnju ciljano zatamljenu stranu dijela naše povijest. Međutim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima i rezultatima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedočanstvima, izazvao je niz protivljenja i to poglavito onih koji su u proteklom komunističkom totalitarnom razdoblju, ali još i danas u Republici Hrvatskoj, bili i ostali zagovaratelji predočavanja problematiziranih povijesnih događaja po načelu predrasuda s naglašeno različitim pristupom prema zločinačkim postupanjima s jedne strane ustaškog, i s druge strane komunističkog totalitarnog režima. (…) Autori svojim radom, podastirući činjenice o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac, i time rezultirajućim zločinstvima nastalim od strane nastupajućeg komunističkog totalitarnog režima, ukazuju zapravo na njegovu stvarnu narav čime pored ostalog u potpunosti diskreditiraju postojeće apologete toga nenaravnog sustava. (…) Na koncu valja konstatirati kako je ovaj rad doista izuzetno vrijedan prilog rasvjetljavanju značajnog dijela novije hrvatske prošlosti, premda opterećene teretom ideoloških predrasuda, ali ipak prošlosti koja pruža sliku, što je za naglasiti, mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i počinjeni zločini nad pojedincima i skupinama ljudi koji u pravilu nisu imali mogućnosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost.”

Kompletno izlaganje možete pročitati ovdje:

Izlaganje dr.sc. Zlatka Begonje o našem radu o Jasenovcu

HDP DR. RUDOLF HORVAT

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat. Osnivači udruge mr. sc. Blanka Matković i Stipo Pilić započeli su samostalni istraživački projekt 2006. godine, a dosadašnji rezultati tog rada objavljeni su u većem broju knjiga i akademskih časopisa. Fokus naših istraživanja je na “kontroverznim” temama iz suvremene hrvatske povijest odnosno svima onima koje su iz političkih i ideoloških razloga dosada bile kontaminirane.

Naša udruga ne okuplja samo povjesničare po struci nego i sve one koji se poviješću bave amaterski i koji su svojim radom i zalaganjem dali ogroman doprinos razotkrivanju dosada skrivenih detalja iz moderne hrvatske povijest. Najuže jezgro udruge okuplja osam profesionalaca među kojima su četiri doktora znanosti (uključujući dva povjesničara s doktoratima stečenima u Rimu i Sidneyju) i dva doktoranda (Warwick i London). Ovi podaci ponajbolje svjedoče o znanstvenom potencijalu ove malobrojne i dosada prilično marginalizirane udruge čiji su članovi postigli zapažene rezultate u istraživanju moderne hrvatske povijesti te sudjelovali u objavljivanju preko 20 knjiga, 50-tak znanstvenih radova i većeg broja feljtona i novinskih tekstova o temama iz starije i novije hrvatske povijesti čiji je popis dostupan na stranici Radovi. Svi naši članovi su volonteri i istraživanjima se bavimo u svoje slobodno vrijeme i o vlastitom trošku

Na naslovnoj stranici ubuduće ćete moći čitati vijesti o našem radu, a na ostalim stranicama možete pročitati više o našim dosadašnjim istraživanjima, objavljenim radovima i javnim istupima. O temi ratnog i poslijeratnog logora Jasenovac možete pročitati više na stranici Jasenovac koju uređuje informatičar dr. sc. Nikola Banić.

Svi naši kontakt podaci nalaze se na stranici Kontakt. Ukoliko imate ikakvih pitanja, molimo vas da nas kontaktirate putem emaila,  naročito ukoliko naš rad možete podržati financijski ili na druge načine. Pojedini članovi naše udruge ponajprije su posvećeni istraživanju Domovinskog rata zbog čega naročito pozivamo hrvatske branitelje (HV, HOS, HVO) da se uključe u naš rad. Unaprijed zahvaljujemo!