Arhiva oznaka: Ante Pavelić

POGLAVNIKOV TJELESNI SDRUG (PTS) – POPIS POGINULIH

(Objavio portal Dragovoljac)

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, u kojemu se nalazi prethodno objavljeno Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, čuva se i Matica umrlih Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga 1933.-1945. Ovaj popis obuhvaća 1090 umrlih i poginulih pripadnika PTS-a do kraja travnja 1945., no nemoguće je sa sigurnošću reći koliko je popis potpun. Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da su pojedini upisi nečitki, pa je popisu potrebno pristupiti s oprezom i uvažavajući napomenu da pogrešaka zasigurno ima. Ovim putem pozivamo sve one koji su na ovom popisu kao i na popisu poginulih pripadnika Crne legije pronašli članove obitelji da nam jave bilo kakve nadopune i ispravke te im unaprijed zahvaljujemo.

Kao i u prethodnom tekstu o Crnoj legiji, u ovom tekstu istaknut ćemo kratki pregled povijesti Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga.

Ante Moškov
Ante Moškov

Nedugo nakon uspostave NDH Ustaški prodorni odjel, popunjen prvim dragovoljcima, preustrojen je u Bojnicu Glavnog ustaškog stana čija je zadaća bila obavljanje posebne službe uz Poglavnika. U prva dva mjeseca postojanja Bojnica izmijenilo se nekoliko zapovjednika i to ustaški bojnik Stjepan Tomičić, ustaški satnik Mijo Seletković, ustaški nadporučnik Ivan Devčić i ustaški satnik Jerolim Katić. 21. lipnja 1941. zapovjedništvo je preuzeo ustaški satnik Ante Moškov, a za zamjenika je imenovan ustaški poručnik Frane Šarić.

Odredbom o sastavu i djelovanju Ustaškog pokreta od 24. lipnja 1941. određuje se da Bojnica GUS-a postaje Bojna GUS-a, odnosno „Bojna pri Poglavniku“, sa zadaćom obavljanje neposrednog osiguranja dr. Ante Pavelića. Mogli su joj pristupiti neoženjeni čarkari od 18 do 24 godina starosti, a djelatna služba trajala je četiri godine. Zapovjednik Bojne izravno je bio podređen Poglavniku.

Sredinom rujna 1941. ustrojavaju se prve stajaće djelatne bojne, a postojeća Bojna pri Poglavniku preimenovana je u Poglavnikova tjelesna bojna (PTB). U njezinom sastavu nalazio se stožer, pješačka bojna s 1., 2., 3. i 4. satom te brzi odjel sa stožerom te 5., 6. i 7. „brzim“ satom. Sredinom listopada pripojena joj je i Sveučilišna satnija Ustaške vojnice koja time postaje pripremna sat PTB-a. Početkom prosinca postrojena je i 8. oklopna sat.

Tijekom travnja 1942. izvršen je novi preustroj i povećanje Bojne, pa je ona potkraj travnja iste godine imala slijedeći sastav:

  • Stožer PTB-a,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. sat),
  • Brzi sklop (Brzi odjel, stožer, 5. i 6. sat, 7. samovozni sat i 8. oklopni sat),
  • Konjanički sklop sa stožerom te 9., 10. i 11. konjaničkim satom,
  • prateći sat,
  • novački sat i
  • Sveučilišni pripremni sat.

No već sredinom svibnja Glavni ustaški stan donio je „Odredbu o Poglavnikovoj tjelesnoj bojni“ kojom je Bojna ukinuta kao stvarna vojna postrojba. Istog dana, 15. svibnja, donijeta je i „Odredba o osnutku Poglavnikovog tjelesnog sdruga“, koji se osniva kao postrojba Ustaške vojnice s temeljnom zadaćom zaštite Poglavnikove osobe. Zapovjednikom je imenovan pukovnik PTB-a Ante Moškov, a za glavara stožera PTS-a ustaški satnik Slavko Gvozdić.

Na temelju navedenog ustroj PTS-a početkom lipnja 1942. bio je slijedeći:

  • Stožer PTS-a,
  • Počasna sat,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. stražarska sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 5., 6., 7., 8. i 9. sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 10., 11., 12., 13. i 14. sat),
  • Brzi sklop (stožer te 1., 2. i 3. oklopni sat),
  • Konjanički sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. konjanički sat te protukolopni sat),
  • Topnički sklop,
  • Samovozni sklop (stožer i četiri samovozne sati),
  • Bitnica protuoklopnih topova,
  • Bitnica protuzrakoplovnih topova,
  • Bitnica teških bacača i
  • Stožerna sat PTS-a (motociklistički izvidnički vod, dojavni vod, opkoparski vod, zdravstveni vod, ljekarna, opskrbni vod i povoz sata).
Lovro pl. Matačić
Lovro pl. Matačić

Od 8. rujna 1942. u sastav PTS-a ulazi 1. ustaška glasba iz Ustaškog posadnog zapovjedništva Zagreb i ustrojava se kao Glasba PTS-a, odnosno Simfonijski orkestar PTS-a za čijeg je ravnatelja imenovan Lovro pl. Matačić.

Zakonskom odredbom od 21. siječnja 1943. ugašena je Ustaška nadzorna služba (UNS), a njezin IV. ured koji se bavio poslovima osiguranja Poglavnika postao je dio Stožera PTS-a. Na čelu tog ureda nalazio se ustaški dopukovnik Viktor Tomić, kojega je u svibnju 1943. zamijenio ustaški pukovnik Ivan (Ico) Kirin.

U drugoj polovici kolovoza 1943. izvršen je kompletni preustroj PTS-a, a na njegovom čelu je i dalje ostao Ante Moškov.  Potkraj 1943. od jedne bojne PTS-a i nekih drugih postrojbi počela se postrojavati 1. pukovnija PTS-a. Krajem 1944. Ustaška vojnica i Domobranstvo ustrojavaju se u Hrvatske oružane snage, a postrojena je i 2. pukovnija PTS te PTS konačno prerasta u diviziju.

LITERATURA:

Obhođaš, Amir, Werhas, Mario, Dimitrijević, Bojan i Despot, Zvonimir, Ustaška vojnica I, Zagreb, 2013.

DOSJE ANTE PAVELIĆA: POPIS OSOBA STRADALIH U LOGORU JASENOVAC

(Objavili portali Croative i Dragovoljac)

U prvom nastavku feljtona pod naslovom “Ruše li podaci JUSP optužnicu i presudu Dinku Šakiću”  navedeno je da je u kolovozu 1945. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (ZKRZ) donijela Odluku o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača pod Zh. brojem 9947 koja se odnosila na dr. Antu Pavelića. Ista je pronađena u dosjeu Ante Pavelića koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, fond 1561, SDS RSUP SRH. U spomenutom dosjeu nalaze se i popisi djece, žena i staraca navodno ubijenih u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Prema tim podacima, u Jasenovcu je stradalo 7 099 osoba, a u Staroj Gradiški 2 829 osoba. Ukupno je, dakle, riječ o 9 928 osoba, ne računajući muške osobe u dobi između 14 i 70 godina koje u tom popisu nisu popisani. Popise žrtava potpisao je tadašnji načelnik pravnog odjela Državnog sekretarijata za pravosudnu upravu Narodne republike Hrvatske savjetnik dr. Bogdan Zlatarić, doktor prava koji se školovao u Zagrebu i Parizu. Po povratku u Jugoslaviju radio je kao sudac, a zatim je postao savjetnik u Ministarstvu pravosuđa.

Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića
Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića

Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da je broj stradalih ustvari 7 133 u Jasenovcu (pdf) i 2 825 u Staroj Gradiški (pdf), odnosno ukupno 9 958. Potrebno je napomenuti da je ove popise tek potrebno analizirati i usporediti s ostalim podacima te da ni u kom slučaju ne možemo tvrditi da su oni točni.  Možda za kraj vrijedi opet spomenuti da se još za vrijeme Jugoslavije u izdanju Vjesnika od 6. svibnja 1981. godine u tekstu pod naslovom „Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije“ general JNA Kosta Nađ osvrnuo na „opasna iskrivljavanja povijesti“ istaknuvši da „što se sve može u nas objaviti kao historijska istina vidio ovih dana u dvije knjige o ustašama. Oba autora, doktori i akademici, a vjerojatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: ‘Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima’. Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam tisuća, a ne ‘deseci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena. Moramo biti mnogo osjetljiviji na ovakva kvazinaučna i po mom mišljenju nimalo naivna, nipošto iz neznanja sročena pisanja. Takva pisanja redovito podrhanjuju nacionalizme i ugrožavaju snage našeg jedinstva. Na sve te slučajeve moramo odmah reagirati. Moramo mnogo više voditi računa i tko i kako nam odgaja omladinu“, zaključuje Nađ.

I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH

(Objavio i portal Dragovoljac)

Piše: Blanka Matković

Napomena: Prijepis poginulih pripadnika Crne legije pripremila Magdalena Vuković

Delko Bogdanić
Delko Bogdanić

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, kutija 1, nalazi se dokument Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, sačinjen od strane Općeg odjela Stožera I. ustaškog stajaćeg djelatnog zdruga, a koji je potpisao tadašnji zapovjednik pukovnik Delko Bogdanić. Treba napomenuti da je riječ o višestruko nepotpunom popisu pripadnika Crne legije – I. ustaškog zdruga. Naime, popis obuhvaća 507 umrlih i poginulih pripadnika Zdruga do 18. prosinca 1944., i to samo onih kršćanske vjeroispovijedi, a ne, na žalost, i islamske, a za neke osobe s popisa podaci nisu cjeloviti. Prije objave samog popisa, korisno je reći nekoliko riječi o Ustaškoj vojnici i Crnoj legiji. Nastavi čitati I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH

OPTUŽNICA PROTIV ANTE PAVELIĆA: O CERJU JESENJSKOM

Pišu: M. Koić, Blanka Matković, Nikola Banić i R.M.

Ekskluzivno objavio Hrvatski tjednik, 2.2.2017. (pdf)

(Objavio Kamenjar, Dragovoljac)

Okružno javno tužioštvo za grad Zagreb, Broj: B 124/51, Zagreb, dne 7.V.1956. Okružnom sudu u Zagrebu. Na temelju čl. 44 st.2 t.2 Zakonika o krivičnom postupku

OPTUŽUJEM

Pavelić dr. Antu, sina Mile i Marije r. Šojat, rođ 14. jula 1889. u Bradini, Konjic, oženjenog, oca troje djece, Hrvata, državljanina FNR Jugoslavije i NR Hrvatske, svršio pravni fakultet, bivšeg advokata, neosuđivanog, nije pod istragom za drugo krivično djelo, sa zadnjim boravištem u zemlji u Zagrebu, sada u bjegstvu sa boravištem u Buenos Airesu, Republika Argentina. (…) da je dana 1. decembra 1943. godine prolazeći kroz sela Cerje, Pašnik i Jesenje, kotar Krapina naredio da se navedena sela popale, imovina stanovnika opljačka, a stanovnici na licu mjesta ubiju[1]

 

Ante Pavelić u Krapini
Ante Pavelić u Krapini

Događaji u Cerju Jesenjskome druga su točka optužnice[2] odmah nakon optužbe da je osnovao Ustašku nadzornu službu (UNS) i dao poubijati tisuće ljudi u logorima. To znači da se radi o jednoj od najvažnijih točaka optužbe. Pavelić je automatizmom u optužnici proglašen državljaninom FNR Jugoslavije i NR Hrvatske, a sve ne bi li mu se sudilo u Zagrebu, premda je po toj logici bilo elemenata da se optužnica podigne u novostvorenoj NR Bosni i Hercegovini. Naravno, komunisti su željeli političko suđenje usred Zagreba kao što su kasnije ostvarili na suđenju Andriji Artukoviću, a u nezavisnoj Hrvatskoj na suđenju Dinku Šakiću.

U optužnici se spominju pokolji u trima selima Cerju, Pašniku i Jesenju, a poimenično se navodi 40 imena navodnih žrtava i svi su iz Cerja.[3] To je za 5 više nego što se danas tvrdi da je bilo žrtava u Cerju. Čak 24 žrtve iz optužnice tj. njih 60 posto imaju prezime Bosak. Trojica se prezivaju Čižmešija, po dvoje su Hlevnjak, Kučko i Kojić, a sve ostale žrtve različitih su prezimena. Među žrtvama je gotovo tri četvrtine muškaraca. Od toga preko 40 posto muških žrtava su, prema godinama starosti, potencijalno vojno sposobni muškarci. U pet slučajeva iz optužnice su po dvije žrtve istoga imena, a u jednome od tih slučajeva i iste godine rođenja pa je pretpostavka da bi se u tom slučaju moglo raditi o kloniranome podatku. U slučaju oca i sina Stjepana i Josipa navodi se za Hrvatsko zagorje netipično prezime Kojić. Jedan od svjedoka u istrazi navodi prezime Kojinić, a jedna svjedokinja prezime Konjić. Prezime Konjić se, zatim, navodi u svim kasnijim spominjanjima ovoga slučaja. To prezime nije domicilno u Cerju Jesenjskome i u tome kraju, već ga se može naći nešto zapadnije u okolici Đurmanca, sjeverno od Krapine. U iskazima svjedoka, koje je 1956. uglavnom saslušavao sudac Zvonko Šeparović, navodi se 35 imena žrtava, 5 manje nego u optužnici i taj broj se s manjim oscilacijama upotrebljava i danas. Broj žrtava u komunističkim publikacijama varira, pojavljuju se nova udvojena imena[4], a to se naročito zapaža kod žrtava s prezimenom Bosak koje se u kasnijim publikacijama djelomično navodi kao Bosek.[5] Prvobitni broj od 24 Bosaka iz optužnice vremenom je znatno varirao i u novije vrijeme spominje se 13 Bosaka i čak 9 Boseka.[6] Ako je porastao udjel Boseka, na jedan se smanjio broj žrtava prezimena Hlevnjak, Kučko i Konjić. Naravno, u optužnici su uobičajena odstupanja godina rođenja, tj. navedene starosti kod pojedinih žrtava i svjedoka u odnosu na stvarne podatke. Cijela istraga i optužnica odrađeni su i pripremljeni u standardnome komunističkom stilu  – ne držati se činjenica kao pijan plota. Nastavi čitati OPTUŽNICA PROTIV ANTE PAVELIĆA: O CERJU JESENJSKOM

U NOVOM BROJU HRVATSKOG TJEDNIKA OBJAVLJEN TEKST O OPTUŽNICI PROTIV ANTE PAVELIĆA

Ante Pavelić u Krapini
Ante Pavelić u Krapini

U novom broju Hrvatskog tjednika od 2. veljače 2017. objavljen je tekst pod naslovom “Optužnica protiv Ante Pavelića, Kako su tzv. antifašisti podmetnuli partizanski zločin ustaškom poglavniku i u želji da mu sude, izmislili svjedoke i dokaze protiv njega” koji potpisuju M. Koić, Blanka Matković, Nikola Banić i R.M. Tekst ćemo objaviti na našoj web stranici u nedjelju, 5. veljače.