“Obitelji žrtava stradalih u Jasenovcu neće biti zadovoljne ako ustaše budu pokopani s njima”, govorio je tada Slavko Goldstein u svom osvrtu na inicijativu Franje Tuđmana o Jasenovcu kao mjestu pomirbe. Krije li se u tome razlog zbog kojeg Goldstein odbija priznati da je u Jasenovcu nakon završetka Drugog svjetskog rata postojao logor, a kasnije i Zavod za prisilni rad, u kojemu je ubijen zasad nepoznat broj hrvatskih vojnih i civilnih zarobljenika?
U novoj rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljemo novinske i druge tekstove o jasenovačkom mitu i propagandi koja se njime obilno služila u posljednjih 70 godina. Veliki dio tekstova koje će biti objavljeni pisani su 1990-ih godina, odnosno tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata.
Prvi tekst koji objavljujemo je onaj autora Eda Vulliamya koji je pod naslovom “Leaders put old hatreds back to work” objavljen u The Guardianu26. rujna 1991.
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
U predposljednjem broju Hrvatskog tjednika objavljen je novi članak M. Koića i Nikole Banića pod naslovom “Jadovno u bezdanu mitova – beskrajna proizvodnja laži“.
Kompletan članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Na današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke. Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA→
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.
U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na znanstveni rad Stipe Pilića i Blanke Matković o poslijeratnom logoru Jasenovcu.
Geografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine. No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.
U najnovijem broju Hrvatskog tjednika od 2. lipnja o.g. objavljen je novi članak Nikole Banića i M. Koića pod naslovom “Crveni kustosi mogli bi na popis žrtava uskoro uvrstiti Crvenkapicu i vuka“.
Kompletan članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Na današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.
Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.
Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.
Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat