U novoj rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljemo novinske i druge tekstove o jasenovačkom mitu i propagandi koja se njime obilno služila u posljednjih 70 godina. Veliki dio tekstova koje će biti objavljeni pisani su 1990-ih godina, odnosno tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata.
Prvi tekst koji objavljujemo je onaj autora Eda Vulliamya koji je pod naslovom “Leaders put old hatreds back to work” objavljen u The Guardianu 26. rujna 1991.
Dr Ante Starčević – filozof, spisatelj, povjesničar, publicist, književni kritičar, prevoditelj, pjesnik, filolog, poliglot, ali i velikan hrvatske političke misli, jedinstvena je i neponovljiva pojava u našoj povijesti. Ono što je za života činio prepoznato je od naroda koji mu je u znak zahvalnosti uzvratio nazivajući ga Ocem Domovine. Glasoviti govor koji je održao u Saboru prije točno 155 godine (26. lipnja 1861.), dragulj je u bogatoj riznici hrvatske političke misli, i on po mnogo čemu nadilazi značaj i okvire uobičajenog saborskog izlaganja.
O Anti Starčeviću, hrvatskom svjetioniku u vremenima iskušenja i beznađa, čitajte u tekstu našeg suradnika Zlatka Pintera.
U posljednjem broju Hrvatskog tjednika naš suradnik Nikola Banić i njegov koautor M. Koić objavili su najnovije podatke o manipulacijama imenima i brojevima žrtava logora Jadovno i Jasenovac.
Njihov članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
U predposljednjem broju Hrvatskog tjednika objavljen je novi članak M. Koića i Nikole Banića pod naslovom “Jadovno u bezdanu mitova – beskrajna proizvodnja laži“.
Kompletan članak možete pročitati na portalu Narod.hr.
Na današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke. Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.
Kompletan rad možete pronaći ovdje.
Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava.
Na današnji dan, prije 88 godina velikosrpski zločinci ubili su hrvatske zastupnike u Beogradu, u vrijeme zasjedanja Skupštine i usred rasprave koja se vodila. Učinili su to po nalogu kralja „ujedinitelja“, koji je nemilice tlačio „ljubljeni svoj narod“, s krajnjom nakanom da se država pretvori u „Veliku Srbiju“ – vjekovnu opsesiju zanesenjaka i nacionalista čiji je san o obnovi Dušanovog carstva predstavljao vrhunac onoga što su nazivali „nacionalnom misijom“ srpskog naroda.
O atentatu na hrvatske zastupnike u beogradskoj skupštini piše naš član Zlatko Pinter čiji rad možete pročitati ovdje.
U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na znanstveni rad Stipe Pilića i Blanke Matković o poslijeratnom logoru Jasenovcu.
Predavanje Stipe Pilića možete poslušati ovdje:
Geografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine. No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.
U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.
U rubrici Domovinski rat objavljen je posljednji nastavak rada našeg člana dr. P. A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague”.
Kompletan rad možete pronaći ovdje.
Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava P.A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića.
