Krajem ožujka iz tiska izlazi novo izdanje Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“. Riječ je o zbirci arhivskih dokumenata pod naslovom “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” koja na oko tisuću stranica donosi mnoštvo dosad neobjavljenih dokumenata o stradanju hrvatskog stanovništva na području čitave Ličko-senjske županije te djelomično Gorskog Kotara u posljednjim tjednima i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Dokumenti su prikupljeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Gospiću i Državnom arhivu u Karlovcu, a priređivači zbirke su mr.sc. Blanka Matković, predsjednica udruge i doktorandica na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji, te Ranko Topić, dragovoljac Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik 9. bojne HOS-a „Rafael Vitez Boban“ i hrvatski ratni vojni invalid.
Knjiga će biti predstavljena između 26.3. i 17.4.2019. na 21 promociji diljem Hrvatske, uključujući 8 promocija na području Ličko-senjske županije. U prvom tjednu promocija, predstavljanja knjige će se održati prema sljedećem rasporedu:
26.3. GOSPIĆ, Kino “Korzo”, 19 h
27.3. UDBINA, Crkva hrvatskih mučenika, 18.30 h (nakon mise)
28.3. LOVINAC, Kulturno-informativni centar Lovinac, 17 h
28.3. LIČKI OSIK, Pastoralni centar, 19 h
29.3. KAŠTELA, Dvorac Vitturi, 19 h, organizator: Dragovoljačko-braniteljska udruga „Stina pradidova“
Nakon toga promocije će biti održane prema sljedećem rasporedu uz napomenu da se promocije 2.4. i 11.4. još uvijek dogovaraju:
1.4. Vinkovci
3.4. Sl. Brod
4.4. Požega
5.4. Osijek
6.4. Đakovo
9.4. Sisak
10.4. Zagreb
12.4. Korenica
13.4. Otočac (17 h)
13.4. Brinje (19 h)
14.4. Slunj
15.4. Kastav
16.4. Senj
17.4. Rijeka
Redovna cijena knjige će biti 300 kn, a promotivna 200 kn (predbilježbe i predstavljanja). Svoj primjerak možete rezervirati na info@croatiarediviva.com.
Veselimo se vašem dolasku!
Krajem ožujka iz tiska izlazi novo izdanje Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“. Riječ je o zbirci arhivskih dokumenata pod naslovom “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” koja na oko tisuću stranica donosi mnoštvo dosad neobjavljenih dokumenata o stradanju hrvatskog stanovništva na području čitave Ličko-senjske županije te djelomično Gorskog Kotara u posljednjim tjednima i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Dokumenti su prikupljeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Gospiću i Državnom arhivu u Karlovcu, a priređivači zbirke su mr.sc. Blanka Matković, predsjednica udruge i doktorandica na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji, te Ranko Topić, dragovoljac Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik 9. bojne HOS-a „Rafael Vitez Boban“ i hrvatski ratni vojni invalid.
Knjiga će biti predstavljena između 26.3. i 18.4.2019. na 18 promocija diljem Hrvatske, uključujući 7 promocija na području Ličko-senjske županije. U prvom tjednu promocija, predstavljanja knjige će se održati prema sljedećem rasporedu:
26.3. GOSPIĆ, Kino “Korzo”, 19 h
27.3. UDBINA, Crkva hrvatskih mučenika, 18.30 h (nakon mise)
28.3. LOVINAC, Kulturno-informativni centar Lovinac, 17 h
28.3. LIČKI OSIK, Pastoralni centar, 19 h
29.3. KAŠTELA, Dvorac Vitturi, 19 h, organizator: Dragovoljačko-braniteljska udruga „Stina pradidova“
Raspored ostalih promocija s popisom suorganizatora objavit ćemo naknadno. Redovna cijena knjige će biti 300 kn, a promotivna 200 kn (predbilježbe i predstavljanja). Svoj primjerak možete rezervirati na info@croatiarediviva.com.
Veselimo se vašem dolasku!
Povodom dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima u kolovozu ove godine, mediji su prenijeli izjavu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je poručio: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“.
Na ovu izjavu splitskog gradonačelnika reagirali su priopćenjem u kojemu smo istaknuli da je netočno da o ljudima koji su bili zatvoreni u logoru Gripe i odande nestali ne znamo ništa jer upravo je Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u svibnju 2017. objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj je po prvi put objavljen nepotpuni popis zarobljenika koji su nakon listopada 1944. bili zatočeni u tom splitskom logoru. Osim toga, u knjigu je uvršen u nepotpuni popis logoraša s Gripa koji su likvidirani, a isti popis je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Također smo objavili mnoštvo drugih dokumenata o stradanju građana na širem splitskom području.
Moguće je da Andro Krstulović Opara nikada nije čuo o ovoj knjizi i spomenutim dokumentima iako je na prvom predstavljanju navedene knjige u Splitu bila nazočna njegova trenutna zamjenica Jelena Hrgović koja ga je s lakoćom mogla uputiti u ovu problemtiku. Podsjetit ćemo i na to da je naša udruga u listopadu 2017. objavila zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Imotske krajine u koju je također uvršen popis Imoćana koji su bili zatočeni u splitskom logoru knjigu, ali i popisi zatočenika u drugim logorima na području Splitsko-dalmatinske županije. U travnju ove godine objavili smo zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja, također s popisima logoraša i likvidiranih. Promocije ovih izdanja organizirane su diljem Hrvatske, a naša udruga je poslala pozivnicu i uredu splitskog gradonačelnika iz kojega nikada nije stigao nikakav odgovor.
Dana 28.8. o.g. obratili smo se Marini Protić, pročelnici Ureda Grada Splita, zatraživši prijem kod gradonačelnika Andre Krstulovića Opare s ciljem da ga upoznamo s povijesnim istraživanjima stradanja stanovništva pod različitim režimima u splitskoj tvrđavi Gripe. Do ovog trenutka nismo dobili nikakav odgovor, pa se tako čini da je stav lokalnih vlastodržaca da nemaju razloga odgovarati podanicima i urednim platišama poreza od kojega ta vlast živi. Umjesto toga, Grad Split je pokrenuo anketu o revitalizaciji tvrđave Gripe. Na pitanje o sadržajima koji bi građane motivirali na češće posjete spomenutoj tvrđavi, ponuđeni su ovi odgovori:
Mnogi redovitiji posjetitelji splitske tvrđave Gripe mogli su se u više navrata uvjeriti u nered i smeće koji su u ljetnim mjesecim redovito zatrpavali dvorište ove tvrđave nakon održanih koncerata i drugih sličnih događaja. Podsjećamo da su navodna grobišta i stratišta koja bi, prema navodima svjedoka, mogla postojati u dvorištima te tvrđave još uvijek neistražena. Umjesto da ovaj prostor postane mjesto odavanja počasti s edukativnim sadržajima uz postojeći Državnim arhiv u Splitu i Pomorski muzej, Grad Split i njegova uprava nude nam stand-up večeri, pub i poeziju na mučilištu tisuća ljudi te piknik zonu i dječje igralište na mjestu masovne grobnice.
Godine 2019. splitski vlastodršci možda će još jednom pohoditi Gripe i tom prilikom izreći: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“. I nakon toga uživati u wine baru ne mareći doista za ništa.
Od novinara bi se očekivalo da privuku pažnju javnosti objektivnim i pravodobnim izvješćivanjem, no portal Index uspio je to – kriminalom. Osnivač portala i njegova suradnica pravomoćno su osuđeni za utaju poreza, a jedan zatvorski dan su, kakve li ironije, odlučili zamijeniti radom za opće dobro.
Jučer je Index dotakao novo dno. Dana 30. kolovoza novinar (kukavički potpisan samo inicijalima G.D.) je objavio tekst pod naslovom “Hrvatska Wikipedija je dotaknula samo dno novim člankom o Jasenovcu“. U tom uratku G.D. lažno navodi: “većina referenci na koje se poziva u članku o Jasenovcu na hrvatskoj Wikipediji su iz ekstremno desnih medija, kao što su portal udruge Željke Markić Narod.hr, Hrvatski tjednik i Maxporta.”
U samom tekstu na Wikipediji zabilježeno je 67 bilješki. Među njima je i tridesetak izvora koji se teško mogu pripisati medijima koje navodi G.D., pa se tako autor “spornog” teksta poziva i i na R. Bulatovića, S. Goldsteina, M. Riffera, N. Mataušić, portal Lupiga, službenu stranicu JUSP Jasenovac i mnoge druge.
U nastavu svog pamfleta G. D. piše da se tekst na Wikipediji “poziva se i na revizionističku povjesničarku Blanku Matković koja je poznata po svojim ekstremističkim stavovima”, ne spominjući pritom koautora znanstvenog rada o poslijeratnom logoru Jasenovac Stipu Pilića. Novinar naravno ne objašnjava o kakvim se “ekstremističkim stavovima” radi, pa čak se niti ne trudi demantirati barem jedan navod iz spomenutog znanstvenog rada. Novinar također ne iznosi podatak da je rad Blanke Matković i Stipe Pilić o kojemu je riječ objavljen kao izvorni znanstveni rad u izdanju HAZU-a te da je prošao rigorozan recenzentski postupak. Ključni navodi iz toga rada također su korišteni u disertaciji Blanke Matković koja je obranjena na Odsjeku za povijest Sveučilišta Warwick, trenutno 37. najbolje rangirani Odsjek za povijest na svijetu, i to pred komisijom u kojoj zasigurno nije bilo “Hrvata s ekstremističkim stavovima”. Disertacija je objavljena u listopadu 2017. u Sjedinjenim Američkim Državama u nakladi Brown Walker Pressa. Osim toga, G.D. također uopće ne spominje autore koji se u bilješkama spominju s daleko većim brojem radova o Jasenovcu.
Na samome kraju svoga teksta, G.D. naziva Romana Leljka “slovenačkim“, a ne slovenskim istraživačem. Tom rečenicom je ustvari otkrio gdje se krije njegova najveća bol.
U tekstu pod naslovom “Gdje su nestali ‘ubijeni’ iz prvog ustaškog logora Danica?“, koji je objavljen jučer na portalu Kamenjar, autor Mladen Pavković navodi sljedeće: “Zanimljivo je da se još ni jedan povjesničar nije dohvatio teme – partizanskih logora. Zar oni nisu postojali u vrijeme II. svjetskog rata? Partizani, odnosno tzv. antifašisti otvarali su logore i nakon 1945., od kojih su neki bili gori i od najznačajnijih fašističkih logora! O tome se uglavnom šuti, ili se marginalizira. Zašto?”
Nije nam poznato je li g. Pavković prespavao posljednjih 28 godina, ali rado ćemo mu ustupiti na čitanje neki od brojnih naslova na ovu temu iz naše privatne knjižnice. Upravo su o takvim logorima objavljeni brojni dokumentima u svim izdanjima HDP “Dr. Rudolf Horvat”, no moguće je da g. Pavković nas ne smatra povjesničarima.
Na jučerašnje i današnje reagiranje naše udruge, emailom nam se obratila zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović izjavivši:
“Poštovani,
neugodno smo iznenađeni i pogođeni Vašom reakcijom na jučerašnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima gdje su bili predstavnici Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske koji su položili cvijeće i zapalili svijeće ispred Tvrđave Gripe.
Pretpostavljam da se Vaše očitovanje u e-mailovima koje ste nam poslali odnosi na šture medijske navode o istome i moguće pogrešne interpretacije događaja, a ne na sudjelovanje u istom programu, zbog čega držim da je moguće da je došlo do nesporazuma.
Naime, na inicijativu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare po prvi put je inicijativom jednog gradonačelnika Splita odabrano mjesto Tvrđave Gripe za spomen mjesto upravo zbog toga što je gradonačelniku poznato da je riječ o mjestu na kojem su se zbili strašni zločini, o čemu se informirao kroz teško dostupnu literaturu (…)
Na njegovu inicijativu bit će upućen i prijedlog Gradskom vijeću da se ovaj spomendan uvrsti u službeni kalendar Grada Splita.
Vezano za donje navode kojima se obraćate i meni osobno moram Vam reći kako sam s dubokim poštovanjem prošle godine pristupila sudjelovanju u događaju koji spominjete (…)
Kao profesionalac koji zna što znači ozbiljan rad, osobito u znanstvenom smislu, kao i napori koji su potrebni da se adekvatno obrade teme i publiciraju knjige, poštujem rad svih koji ulažu trud da se osvijetli istina. Među tim ljudima prepoznala sam i današnjeg gradonačelnika (…), a mislila sam da mogu i Vas svrstati u tražitelje istine. Nadam se da je ovo samo nesporazum te Vas ovim putem u duhu tražitelja istine pozdravljam s punim imenom i prezimenom i akademskom titulom.”
Drago nam je da je Jelena Hrgović sama potvrdila da je doista bila nazočna promociji splitske knjige koja je održana u Splitu u svibnju 2017. godine, no i dalje ostaje nejasno zbog čega o dokumentima koji su tada objavljeni njezin šef navodno ne zna ništa. Još je nejasniji navod Jelene Hrgović o navodno teško dostupnoj literaturi iz koje se njezin šef navodno informirao. Podsjetimo da je 9 primjeraka splitske knjige dostavljeno Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a primjerak se nalazi i u knjižnici Državnog arhiva u Splitu. Podsjetimo i na to da se u sveučilišnim i gradskim knjižnicama diljem Hrvatske mogu naći brojne knjige o stradanju Hrvata tijekom i neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata, pa tako i knjiga Mate Šimundića “Hrvatski smrtni put” u kojoj je autor također pisao o splitskim logorima i stradanju hrvatskog stanovništva na širem splitskom području. Čini se da je sva ta silna literatura teško dostupna jedino političkim elitama.
Jeleni Hrgović smo odgovorili dužim emailom u kojemu smo objasnili pozadinu nastanka splitske knjige te joj usput objasnili da oni (političke elite na državnoj sisi) nisu oni koji će određivati koga svrstavati među “tražitelje istine”, a posebno neće prozivati one koji godinama volontiraju i mukotrpno rade na istraživanju onih tema kojih se Jelena Hrgović i Andro Krstulović Opara sjete po potrebi.
Na kraju emaila predsjednica udruga Blanka Matković pozdravila je Jelenu Hrgović s podužim popisom svojih akademskih titula.
Ukratko, lagali bismo kad bismo rekli da smo neugodno iznenađeni glupošću hrvatskih političkih elita.