Sve objave od Merkava

N. Banić i M. Koić: Pregled 2017. godine s obzirom na jasenovački popis

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 11. siječnja 2018. (PDF)

Do sada je objavljeno oko 2.000 imena osoba s mrežnog jasenovačkog popisa Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac za koje postoje podatci da nisu stradali u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, a za više od 8.000 navodnih žrtava to je pokazano pomoću demografskih podataka, statistika, računalnih simulacija itd. To znači da je prema do sada objavljenim podatcima na popisu preko 10.000 tj. oko 12% imena kojima tamo nije mjesto, a biti će toga još. Brojke su takve da prelaze svaku granicu moguće pogreške ili slučajnosti. Na popisu se nalaze i navodne dječje žrtve koje su prema napomenama sredovječni ljudi u četvrtom desetljeću života. Osim umrlih nakon Drugog svjetskog rata na jasenovačkom popisu nalaze se i stradali u drugim logorima i to ne samo u ND Hrvatskoj, već i stradali u njemačkim, talijanskim i srpskim logorima. Na popisu se nalaze i imena stradalih u transportu iz Lepoglave, a zanimljivo da ima i stradalih u tadašnjem SSSR-u. U nedostatku stvarnih žrtava na popis su se stavljali i poginuli kao pripadnici komunističke gerile tzv. partizana stotinama kilometara daleko od Jasenovca kao npr. Albert Vladislović. Zanimljiv je slučaj Ernesta Lederera koji je nakon kratkotrajne internacije pušten iz Jasenovca u studenome 1941. godine, zatim je bio u interniran u talijanskim logorima i na kraju je poginuo kao komunistički gerilac u borbama oko Siska. Na popisu su čak i žrtve partizanskog bombardiranja logora iz 1944. i 1945. godine. Kod nekoliko navodnih žrtava uopće nije naveden izvor podataka, a kod brojnih drugih navedeni su fantomski izvori kao primjerice KĆ-NAŠ za koje nema objašnjenja u kraticama. Takve neznanstvene podatke može tolerirati samo loša politika. Kakvih sve podataka ima u jasenovačkom popisu dobro ilustrira slučaj Milana Radmanovića. Naime njegov otac se prema podatcima s popisa zove Slak. Ovakva „ET“ imena naročito su česta kod navodnih romskih žrtava. Nisu samo imena iz svemira već i mjesta rođenja. Primjerice, kod Matilde Karlo se u napomenama navodi da je rođena u selu Sputnik. Ne radi se o šali, već o sasvim ozbiljnim podatcima iz popisa žrtava temeljenog na „znanstvenim“ osnovama koji pruža državna institucija. Vlast bi se trebala zapitati kakva je to znanost i u ime koje države se to radi? U nastavku ovog članka dan je opis i pregled članaka objavljenih od prethodnog preglednog članka do danas. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Pregled 2017. godine s obzirom na jasenovački popis

DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91

Piše: David Magdić, magistar povijesti

U članku autor pruža uvid u jednu od važnijih oslobodilačkih operacija na području zapadne Slavonije tijekom početne faze Domovinskog rata i na temelju relevantne literature i izvora opisuje njezin tijek, značaj i postignute rezultate. Operacija je dobila naziv Orkan i kao takva predstavlja jednu od rijetkih i temeljnih pobjeda 1991. godine, postajući ishodište daljnjeg raspada SAO Zapadne Slavonije, time i same srpske agresije. Operacija Orkan trajala je od 29. listopada a prekinulo ju je Sarajevsko primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine.

U zapadnoj Slavoniji zbog prodora Banjalučkog korpusa iz BiH do listopada 1991. godine okupiran je osjetan dio teritorija. Ali Hrvatska vojska je, preustrojem iz Zbora narodne garde u oslobodilačkim vojnim operacijama Orkan, Otkos, Orada i Papuk oslobodila većinu područja zapadne Slavonije, dok su Sarajevsko primirje i dolazak postrojbi UN-a spriječile potpuno oslobađanje Slavonije koje će biti realizirano operacijom Bljesak. Nastavi čitati DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91

M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 14. prosinca 2017. (PDF)

Mrežni jasenovački popis je nepresušni izvor čuda. U tom popisu je oko 140 navodnih žrtava kod kojih se kao jedini izvor podataka navodi zbirka fotografija Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac.[1] Sveukupno kod preko 1100 navodnih žrtava kao izvor ili jedan od izvora navodi se zbirka fotografija. Već je u prethodnim tekstovima pisano o znanstvenoj utemeljenosti fotografije kao izvoru za jasenovački popis. Ukratko, fotografije snimljene prije Drugog svjetskog rata ne mogu biti dokaz o stradanju i/ili o mjestu stradanja. Uz fotografije bi morali biti priloženi podatci o identitetu i o ratnoj sudbini s navedenim izvorom tih podataka. Bez takvih podataka fotografija ne može biti izvor za popis žrtava. U ovom tekstu prikazat će se brojni primjeri koji pokazuju da se u ovom slučaju radilo po raznim principima, a najmanje po znanstvenim. Nastavi čitati M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop

N. Banić i M. Koić: Sudac Gideon u borbi s istinom?

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 2. studenog 2017. godine (PDF)

Nedavno je jedan (bjelo)svjetski povjesničar u razgovoru s novinskom agencijom iz dijela Bosne i Hercegovine koji se pompozno naziva Republika Srpska govorio sve i svašta o povijesti o kojoj vjerojatno zna malo ili ništa te je tom prigodom spomenut i logor za djecu u sklopu Jasenovca. I sam mrežni jasenovački popis Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac navodi brojne navodne dječje žrtve, iako je u desetcima tekstova izravno pokazano kako su mnoge od žrtava s jasenovačkog popisa lažne, kako uključuju i poznate osobe iz javnog života moderne Hrvatske, osobe koje je kao starce moguće vidjeti na videozapisima itd. Ima jedna starozavjetna priča o sucu Gideonu i 300 ratnika u borbi protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja. Smisao te priče je da nije potrebna velika vojska da se porazi neprijatelj, već predanost i srčanost. U Domovinskom ratu se dobro vidjelo da kao u onoj narodnoj boj ne bije svjetlo oružje, već boj bije srce u junaka. Neprijatelj je, nakon što je prestalo brektanje traktora, shvatio samo dio te narodne mudrosti i misli da im je za pobjedu u miru dovoljna predanost laži i poneki bjelosvjetski arbitar. Groteskno je vidjeti Židova Gideona kako u suradnji s tvorevinom nastalom na genocidu propovijeda o holokaustu. U ovom teatru sjena sve su uloge već podijeljene, radnja se zna, ali kraj priče uvijek ovisi o sporednim ulogama – malim ljudima. U ovom slučaju o malim Hrvatima jer veliki su već prerasli granice ove za njih premale države. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Sudac Gideon u borbi s istinom?

N. Banić i M. Koić: Nove jasenovačke žrtve iz XXI. stoljeća

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 26. listopada 2017 (PDF)

Na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac nalazi se Mile Basara rođen ocu Milošu u Podsedlu kod Vojnića 1919. godine i navodno je ubijen od ustaša u Jasenovcu 1941. godine pri čemu se kao izvori podataka navode komunistički popis žrtava iz 1964. godine i knjiga „Kotar Vojnić u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji“ iz 1989. godine. Nedaleko od Podsedla nalaze se Slunjski Moravci. Ciljanim traženjem moguće je pronaći smrtni list prema kojem je Mile Basara rođen ocu Milošu i majci Mariji u Slunjskim Moravcima 5. listopada 1919. godine i zbog blizine mjesta te podudarnosti preostalih podataka može se zaključiti da se vrlo vjerojatno radi o istoj osobi kao što je to već često bio slučaj dosad. Spomenuti smrtni list međutim kao datum smrti navodi 3. veljače 2009. godine, a podaci se temelje na onima iz matice umrlih matičnog ureda Stuttgart po čemu bi se moglo zaključiti da je Mile Basara vjerojatno umro u Njemačkoj prije manje od jednog desetljeća. Je li ga to spasilo od Jasenovca? Očito nije! Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Nove jasenovačke žrtve iz XXI. stoljeća

N. Banić i M. Koić: Komunistički autogol – USHMM u raljama jasenovačkog mita

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 12. listopada 2017. godine (PDF)

Ustanova United States Holocaust Memorial Museum (USHMM) je u SAD-u kako se navodi na njezinim mrežnim stranicama „živući spomen na holokaust“. U sklopu mrežnih stranica USHMM-a moguće je pronaći mnoge podatke o žrtvama holokausta kao i o preživjelim logorašima. Za pretpostaviti je da bi ovakva ozbiljna ustanova trebala davati točne podatke o žrtvama i tako ostaviti neku vrstu trajne i dostojanstvene uspomene na njih, no što pomisliti kad takva ustanova počne koristiti dvojbene i očito kontradiktorne podatke o žrtvama? Kako primjerice objasniti njezino naizgled neobjašnjivo negiranje nekih od žrtava Auschwitza ili izmišljanje i umnažanje lažnih smrtno stradalih žrtava logora? Treba li se zabrinuti kad postane očito da se neki od podataka koji se navode odnosi na ljude koji uopće nikad nisu niti postojali? Ukratko: što misliti kad takva ustanova upadne u ralje jasenovačkih laži? Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Komunistički autogol – USHMM u raljama jasenovačkog mita

M. Koić i N. Banić: Jasenovac – istina skrivena u napomenama

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 28. rujna 2017. godine (PDF)

U napomenama jasenovačkog popisa mogu se naći podatci koji negiraju navode iz samog popisa i ukazuju na lažne žrtve. Zbog brojnosti takvih podataka u ovom slučaju uzeti su u obzir samo oni podatci kod kojih se u napomenama kao jedan od izvora navodi projekt Dotršćina i s time povezane ekstenzije. Podatci iz projekta Dotršćina nisu u svim primjerima suprotni podatcima iz jasenovačkog popisa jer se može primijetiti da se pri sastavljanju jasenovačkog popisa pazilo da se ne uzimaju u obzir primjeri koji bi kvarili komunističku dogmu o Jasenovcu. Čini se da se već i na projektu Dotršćina iz sredine 1980-ih dobro pazilo da se ne odstupa od prevladavajuće crvene niti komunističke povijesti. Međutim prema zakonu velikih brojeva i najbudnijim čuvarima tekovina revolucije u njezinoj zadnjoj fazi prije konačnog kraha promakli su neki potpuno različiti podatci koji diskreditiraju podatke iz jasenovačkog popisa. Nastavi čitati M. Koić i N. Banić: Jasenovac – istina skrivena u napomenama

M. Koić i N. Banić: Ni na istina

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 14. rujna 2017. godine (PDF)

U odgovoru iz Ministarstva kulture na upit iz Hrvatskog tjednika o djelovanju Javne ustanove spomen-područja (JUSP) Jasenovac objavljenom u Hrvatskom tjedniku broj 767 od 7. rujna 2017. godine kao integralni dio odgovora iz ministarstva koristi se nekoliko rečenica teksta s mrežne stranice JUSP Jasenovac http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284.

Poimenični popis žrtava KL Jasenovac rezultat je dosadašnjih istraživanja stručnih djelatnika Spomen područja Jasenovac. Kao i svi do sada objavljeni popisi žrtava jasenovačkih logora nije konačan niti potpun, ali postoji mogućnost dopunjavanja podataka i ispravljanja eventualnih pogrešaka.” Nastavi čitati M. Koić i N. Banić: Ni na istina

N. Banić i M. Koić: Ljetna ofenziva: Crvena pomrčina

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 31. kolovoza 2017. godine (PDF)

U ovom članku slijedi nastavak ljetne ofenzive korištenjem dokumenata projekta Dotršćina koja je započeta i nastavljena u nekoliko prethodnih članaka. Na mrežnom popisu žrtava Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac nalazi se mnogo osoba za koje se tvrdi da su stradale u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, a za koje komunistički projekt Dotršćina, koji je nastao kasnije od glavnog dijela jasenovačkog popisa, istovremeno navodi suprotno, odnosno da nisu stradali u Jasenovcu, već negdje drugdje. To je samo još jedan od pokazatelja da čak i komunistički izvori sami ruše jasenovački mit. U mnogim dokumentima projekta Dotršćina se za mnoge osobe ne navodi uvijek precizno godinu, već se to navodi okvirno oko neke godine. Jednako tako već je u mnogo navrata pokazano da niti mrežni jasenovački popis ne drži previše do točnih godina rođenja, već štoviše sadrži i mnogo očito namještenih godina rođenja što jasno pokazuju statistički testovi. Cilj ovog članka spomenuti neka podudaranja u mrežnom jasenovačkom popisu i dokumentima projekta Dotršćina koji uključuju blago razilaženje godina ili mjesta rođenja bez obzira o tome radi li se o slučajnim pogreškama ili o namjernom crvenom zamućivanju podataka kako bi se prikrila istina. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Ljetna ofenziva: Crvena pomrčina

N. Banić i M. Koić: Ljetna ofenziva: Crvena magla kod Knina

U ovom članku slijedi nastavak ljetne ofenzive korištenjem dokumenata projekta Dotršćina koja je započeta u prethodnom članku. Budući da je tragove jasenovačke masovne prevare moguće pronaći na mnogo mjesta i budući da je Knin ovih dana u središtu pozornosti zbog proslave pobjede na srpskim agresorom, možda je najprikladnije i ovaj članak početi jednom kninsko-jasenovačkom vezom. Na mrežnom popisu žrtava Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac nalazi se Albert Vladislović rođen ocu Viktoru 1924. godine u Bakru koji je navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1943. godine, a izvori za to su komunistički Popis žrtava Drugog svjetskog rata Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije te Žrtve rata prema podacima Statističkog zavoda Jugoslavije u izdanju Bošnjačkog instituta iz 1992. godine. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Ljetna ofenziva: Crvena magla kod Knina