Znanstvni skup Hrvatska dekomunizacija i protukomunistički otpor možete pratiti uživo putem YouTube kanala Daljovidnica
Izravna poveznica: https://www.youtube.com/live/_fw894HeHu0
Sve objave od Drago Štokić
Mjesta stradanja hrvatskih vojnika na kraju II. svjetskog rata i u poraću, u Požegi i bližoj okolici
Članak je izvorno objavljen 15.5.2019. na https://velyka.wordpress.com/
Ovaj kratki članak trebao bi ukazati na dio lokacija u gradu Požegi i njenoj bližoj okolici na kojima se nalaze posmrtni ostatci poginulih ili ubijenih pripadnika poražene Hrvatske vojske na završetku II. svjetskog rata, ali i u razdoblju nakon njega. Većina ovih lokacija gotovo je nepoznata široj javnosti, kao i detalji oko stradavanja.
Ovaj popis nije konačan i nastao je na temelju jednoga moga većeg projekta o žrtvama II. svjetskog rata i poraća koji još nije završen. Uz mjesta stradanja u članku je obrađena i spomen ploča u novoj Požeškoj gimnaziji.
Prilikom pisanja članka koristio sam se dostupnom literaturom, te arhivskom građom iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, odjel u Požegi. U ovom članku nisu navedeni pojedinačni izvori i sl. no koga zanima može mi se obratiti i vrlo rado ću mu dostaviti originalnu verziju sa svim navodima.
Ovaj članak, tj. popis, u budućnosti će sigurno doživjeti reviziju i nadopunu. Naime, vjerujem da sam uspio obraditi tek jedan mali djelić literature i arhivske građe koji bi mogao biti koristan za ovu temu. Također bi bilo vrlo korisno da se izvrše sondiranja i iskapanja pojedinih lokacija, jer se ovako većina informacija temelji na iskazima svjedoka i za sada oskudnim informacijama iz arhivske građe.
Ukoliko koji čitatelj ovog članka ima kakvu konstruktivnu kritiku na ovaj članak ili ima kakav podatak koji je voljan ustupiti, dostupan sam na e-mail: drago.stokic@gmail.com Nastavi čitati Mjesta stradanja hrvatskih vojnika na kraju II. svjetskog rata i u poraću, u Požegi i bližoj okolici
Portal “Novosti” objavio reagiranje
Prije nekoliko dana, predsjednica naše udruge mr.sc. Blanka Matković, uputila je reagiranje na članak objavljen na portalu “Novosti” pod naslovom “Ministarstvo branitelja NDH”. Navedeni portal objavio je na svojim web stranicama, sukladno zakonu, ali bez ikakve isprike, cjeloviti tekst koji je poslala mr.sc. Blanka Matković.
Poveznica na objavljeno reagiranje <link>
Osvrt na Dokument Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima
Nedavno je objavljen Dokument Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, koji sadrži 33 stranice zajedničkih smjernica te 4 izdvojena mišljenja, koji je razložio povijesni slijed političkih događaja i ideologija na području Hrvatske od 1918. do danas. Dokument Vijeća dočekan je s velikim zanimanjem u javnosti i mnogi novinari, javni djelatnici i građani dali su u tisku i na Internetu svoje interpretacije pojedinih stavova Vijeća. Sva ta mišljenja predstavljaju doprinos sagledavanju problema i u daljnjim raspravama potrebno ih je uzeti u obzir.
Potrebno je istaknuti kako odabir članova vijeća nije bio transparentan, te je mnoge građane podsjetio na vremena u kojima su se stvarale komisije. Stoga bi u budućim raspravama trebalo uključiti i predstavnike braniteljskih udruga, kao i druge hrvatske povjesničare koji se bave Drugim svjetskim ratom. Nastavi čitati Osvrt na Dokument Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima
N. Banić i M. Koić: Pregled 2017. godine s obzirom na jasenovački popis
Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 11. siječnja 2018. (PDF)
Do sada je objavljeno oko 2.000 imena osoba s mrežnog jasenovačkog popisa Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac za koje postoje podatci da nisu stradali u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, a za više od 8.000 navodnih žrtava to je pokazano pomoću demografskih podataka, statistika, računalnih simulacija itd. To znači da je prema do sada objavljenim podatcima na popisu preko 10.000 tj. oko 12% imena kojima tamo nije mjesto, a biti će toga još. Brojke su takve da prelaze svaku granicu moguće pogreške ili slučajnosti. Na popisu se nalaze i navodne dječje žrtve koje su prema napomenama sredovječni ljudi u četvrtom desetljeću života. Osim umrlih nakon Drugog svjetskog rata na jasenovačkom popisu nalaze se i stradali u drugim logorima i to ne samo u ND Hrvatskoj, već i stradali u njemačkim, talijanskim i srpskim logorima. Na popisu se nalaze i imena stradalih u transportu iz Lepoglave, a zanimljivo da ima i stradalih u tadašnjem SSSR-u. U nedostatku stvarnih žrtava na popis su se stavljali i poginuli kao pripadnici komunističke gerile tzv. partizana stotinama kilometara daleko od Jasenovca kao npr. Albert Vladislović. Zanimljiv je slučaj Ernesta Lederera koji je nakon kratkotrajne internacije pušten iz Jasenovca u studenome 1941. godine, zatim je bio u interniran u talijanskim logorima i na kraju je poginuo kao komunistički gerilac u borbama oko Siska. Na popisu su čak i žrtve partizanskog bombardiranja logora iz 1944. i 1945. godine. Kod nekoliko navodnih žrtava uopće nije naveden izvor podataka, a kod brojnih drugih navedeni su fantomski izvori kao primjerice KĆ-NAŠ za koje nema objašnjenja u kraticama. Takve neznanstvene podatke može tolerirati samo loša politika. Kakvih sve podataka ima u jasenovačkom popisu dobro ilustrira slučaj Milana Radmanovića. Naime njegov otac se prema podatcima s popisa zove Slak. Ovakva „ET“ imena naročito su česta kod navodnih romskih žrtava. Nisu samo imena iz svemira već i mjesta rođenja. Primjerice, kod Matilde Karlo se u napomenama navodi da je rođena u selu Sputnik. Ne radi se o šali, već o sasvim ozbiljnim podatcima iz popisa žrtava temeljenog na „znanstvenim“ osnovama koji pruža državna institucija. Vlast bi se trebala zapitati kakva je to znanost i u ime koje države se to radi? U nastavku ovog članka dan je opis i pregled članaka objavljenih od prethodnog preglednog članka do danas. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Pregled 2017. godine s obzirom na jasenovački popis
DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91
Piše: David Magdić, magistar povijesti
U članku autor pruža uvid u jednu od važnijih oslobodilačkih operacija na području zapadne Slavonije tijekom početne faze Domovinskog rata i na temelju relevantne literature i izvora opisuje njezin tijek, značaj i postignute rezultate. Operacija je dobila naziv Orkan i kao takva predstavlja jednu od rijetkih i temeljnih pobjeda 1991. godine, postajući ishodište daljnjeg raspada SAO Zapadne Slavonije, time i same srpske agresije. Operacija Orkan trajala je od 29. listopada a prekinulo ju je Sarajevsko primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine.
U zapadnoj Slavoniji zbog prodora Banjalučkog korpusa iz BiH do listopada 1991. godine okupiran je osjetan dio teritorija. Ali Hrvatska vojska je, preustrojem iz Zbora narodne garde u oslobodilačkim vojnim operacijama Orkan, Otkos, Orada i Papuk oslobodila većinu područja zapadne Slavonije, dok su Sarajevsko primirje i dolazak postrojbi UN-a spriječile potpuno oslobađanje Slavonije koje će biti realizirano operacijom Bljesak. Nastavi čitati DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91
M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop
Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 14. prosinca 2017. (PDF)
Mrežni jasenovački popis je nepresušni izvor čuda. U tom popisu je oko 140 navodnih žrtava kod kojih se kao jedini izvor podataka navodi zbirka fotografija Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac.[1] Sveukupno kod preko 1100 navodnih žrtava kao izvor ili jedan od izvora navodi se zbirka fotografija. Već je u prethodnim tekstovima pisano o znanstvenoj utemeljenosti fotografije kao izvoru za jasenovački popis. Ukratko, fotografije snimljene prije Drugog svjetskog rata ne mogu biti dokaz o stradanju i/ili o mjestu stradanja. Uz fotografije bi morali biti priloženi podatci o identitetu i o ratnoj sudbini s navedenim izvorom tih podataka. Bez takvih podataka fotografija ne može biti izvor za popis žrtava. U ovom tekstu prikazat će se brojni primjeri koji pokazuju da se u ovom slučaju radilo po raznim principima, a najmanje po znanstvenim. Nastavi čitati M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop
N. Banić i M. Koić: Sudac Gideon u borbi s istinom?
Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 2. studenog 2017. godine (PDF)
Nedavno je jedan (bjelo)svjetski povjesničar u razgovoru s novinskom agencijom iz dijela Bosne i Hercegovine koji se pompozno naziva Republika Srpska govorio sve i svašta o povijesti o kojoj vjerojatno zna malo ili ništa te je tom prigodom spomenut i logor za djecu u sklopu Jasenovca. I sam mrežni jasenovački popis Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac navodi brojne navodne dječje žrtve, iako je u desetcima tekstova izravno pokazano kako su mnoge od žrtava s jasenovačkog popisa lažne, kako uključuju i poznate osobe iz javnog života moderne Hrvatske, osobe koje je kao starce moguće vidjeti na videozapisima itd. Ima jedna starozavjetna priča o sucu Gideonu i 300 ratnika u borbi protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja. Smisao te priče je da nije potrebna velika vojska da se porazi neprijatelj, već predanost i srčanost. U Domovinskom ratu se dobro vidjelo da kao u onoj narodnoj boj ne bije svjetlo oružje, već boj bije srce u junaka. Neprijatelj je, nakon što je prestalo brektanje traktora, shvatio samo dio te narodne mudrosti i misli da im je za pobjedu u miru dovoljna predanost laži i poneki bjelosvjetski arbitar. Groteskno je vidjeti Židova Gideona kako u suradnji s tvorevinom nastalom na genocidu propovijeda o holokaustu. U ovom teatru sjena sve su uloge već podijeljene, radnja se zna, ali kraj priče uvijek ovisi o sporednim ulogama – malim ljudima. U ovom slučaju o malim Hrvatima jer veliki su već prerasli granice ove za njih premale države. Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Sudac Gideon u borbi s istinom?
N. Banić i M. Koić: Nove jasenovačke žrtve iz XXI. stoljeća
Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 26. listopada 2017 (PDF)
Na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac nalazi se Mile Basara rođen ocu Milošu u Podsedlu kod Vojnića 1919. godine i navodno je ubijen od ustaša u Jasenovcu 1941. godine pri čemu se kao izvori podataka navode komunistički popis žrtava iz 1964. godine i knjiga „Kotar Vojnić u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji“ iz 1989. godine. Nedaleko od Podsedla nalaze se Slunjski Moravci. Ciljanim traženjem moguće je pronaći smrtni list prema kojem je Mile Basara rođen ocu Milošu i majci Mariji u Slunjskim Moravcima 5. listopada 1919. godine i zbog blizine mjesta te podudarnosti preostalih podataka može se zaključiti da se vrlo vjerojatno radi o istoj osobi kao što je to već često bio slučaj dosad. Spomenuti smrtni list međutim kao datum smrti navodi 3. veljače 2009. godine, a podaci se temelje na onima iz matice umrlih matičnog ureda Stuttgart po čemu bi se moglo zaključiti da je Mile Basara vjerojatno umro u Njemačkoj prije manje od jednog desetljeća. Je li ga to spasilo od Jasenovca? Očito nije! Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Nove jasenovačke žrtve iz XXI. stoljeća
N. Banić i M. Koić: Komunistički autogol – USHMM u raljama jasenovačkog mita
Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 12. listopada 2017. godine (PDF)
Ustanova United States Holocaust Memorial Museum (USHMM) je u SAD-u kako se navodi na njezinim mrežnim stranicama „živući spomen na holokaust“. U sklopu mrežnih stranica USHMM-a moguće je pronaći mnoge podatke o žrtvama holokausta kao i o preživjelim logorašima. Za pretpostaviti je da bi ovakva ozbiljna ustanova trebala davati točne podatke o žrtvama i tako ostaviti neku vrstu trajne i dostojanstvene uspomene na njih, no što pomisliti kad takva ustanova počne koristiti dvojbene i očito kontradiktorne podatke o žrtvama? Kako primjerice objasniti njezino naizgled neobjašnjivo negiranje nekih od žrtava Auschwitza ili izmišljanje i umnažanje lažnih smrtno stradalih žrtava logora? Treba li se zabrinuti kad postane očito da se neki od podataka koji se navode odnosi na ljude koji uopće nikad nisu niti postojali? Ukratko: što misliti kad takva ustanova upadne u ralje jasenovačkih laži? Nastavi čitati N. Banić i M. Koić: Komunistički autogol – USHMM u raljama jasenovačkog mita