Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 27.4.2017. (pdf)
Prema izvješću Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača o zločinima u logoru Jasenovac ustaše su: „Primjenjujući u Hrvatskoj rasističku teoriju o čistoći rase i nacije, odlučili su da istrijebe sve Srbe, Židove, Cigane; odlučili su da istovremeno likvidiraju i sve Hrvate, koji su ma na bilo koji način ispoljili svoje protufašističko raspoloženje“.[1] Prema tom izvoru u Jasenovac su radi likvidacije preseljeni „svi Cigani sa područja “NDH”, (…)“. Dalje se navode detalji i preciziraju se brojke deportiranih Roma od ožujka do kraja 1942. godine. Navodi se da su ustaše: „pokupili po cijeloj tzv. NDH sve Cigane i Ciganke, na broju oko 40.000 te ih dopremili u Jasenovac“. Nedvojbeno se navodi: „Tako su ustaše likvidirali kroz nekoliko mjeseci sve Cigane i Ciganke, mlado i staro“. Nakon što se tvrdi da su svi ubijeni lakonski se navodi da se spasilo: „ (…) vrlo malo Cigana (…)“. Nije navedeno koliko je to malo, ali kasnije se objašnjava da niti oni nisu preživjeli jer: „(…) ustaše su ih početkom 1945. sve pobili, (…)“. Prema zapisniku iskaza Jakoba Danona, jednog od agilnijih svjedoka o događajima u Jasenovcu, danog ubrzo nakon kraja Drugog svjetskog rata pred komunističkom tzv. Zemaljskom komisijom spominje se: „Ukupno likvidirani 20.000 Cigana.“ , a zatim se u nadopuni izjave malo dalje u istom tekstu s više detalja navodi za 5.000 do 10.000 tj. za 25% do 50% uvećan broj žrtava navodno stradalih u samo dva mjeseca: „(…) u junu i julu iste godine pobijeni oko 25.000—30.000 Cigana“.[2] Jefto Šašić u Predgovoru prve Miletićeve knjige o Jasenovcu citira M. Ivekovića: „Ne znam koliko je u Jasenovcu u svemu pobijeno Cigana. Dok sam ja tamo bio (M. I. do početka septembra 1942) najmanje 30.000“.[3] Dakle 30 do 40 tisuća je gotovo standardna brojka žrtava prema komunističkim interpretacijama i to je brojka koja znatno nadmašuje procijenjeni broj Roma u NDH. U Milišinoj knjizi izdanoj već 1945. precizno se navodi: „(…) 40.000 Cigana i Ciganki našlo je u paklu Jasenovcu svoju smrt.“[4] U Bergerovoj knjizi izdanoj dvadesetak godina nakon rata navodi se još veća brojka od „Četrdesetipethiljada cigana (…) stradalih u Jasenovcu“.[5] Apsolutni maksimum broja romskih žrtava navodi se u iskazu Dušana Ćuluma prema kojem: „Računa se da je pobijeno 80—100.000 Cigana“.[6] To je brojka koja 4 do 5 puta premašuje procjenu broja Roma koji su živjeli na teritoriju NDH početkom rata i znatno je viša od ukupnog broja Roma na teritoriju cijele predratne Jugoslavije. Prema nekim procjenama u Drugom svjetskom ratu stradalo je između 220.000 i 500.000 Roma[7] pa kad bi se ozbiljno shvaćale komunističke procjene broja stradalih to bi značilo da je svaki drugi ili bar svaki peti Rom na svijetu ubijen od ustaša. To pokazuje koliko su realne komunističke procjene broja žrtava. Nastavi čitati M. KOIĆ I NIKOLA BANIĆ: JASENOVAC – “CIGANSKI LOGOR”
U srijedu, 3. svibnja o. g., iz tiska izlazi knjiga Blanke Matković pod naslovom “Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u nakladi Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”. U knjizi će biti objavljeno stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u gradu Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća i od Sinja do Dicma i Dugopolja. Dio dokumenata objavljuje se po prvi put, a među njima je i popis logoraša u logoru Gripe, nastao vjerojatno krajem 1944. godine. Arhivski podaci o likvidiranim osobama nadopunjavani su podacima iz literature i drugih izvora.
Miroslav Juhn je bio predratni zagrebački novinar cionist i ljevičar rođen 15. srpnja 1897. godine u Podgoraču kod Našica i ubijen u logoru Jadovno kraj Gospića u kolovozu 1941. godine kao što navodi Hrvatski biografski leksikon o čemu je više moguće čitati na adresi 
U više navrata pisali smo da smo od siječnja 2015. više puta obraćali Spomen-području Jasenovac sa zahtjevom da se podaci na službenoj stranici te institucije usklade s najnovijim znanstvenim otkrićima. pritom smo naročito isticali arhivske dokumente o poslijeratnom logoru Jasenovac te slučaj Andrije Rogošića iz Dugopolja. O ovoj problematici također smo više puta javno govorili. Posljednji put o tome se pisalo i u prvom nastavku feljtona objavljenog pod naslovom „Ruše li podaci JUSP Jasenovac optužnicu i presudu Dinku Šakiću?“ u Hrvatskom tjedniku 15. prosinca 2016. kojeg potpisuju mr. sc. Blanka Matković, dr. sc. M. Koić i dr. sc. Nikola Banić.