U novom broju Tusculuma: časopisa za solinske teme objavljen je rad Blanke Matković pod naslovom “Prilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946.-1947.): Nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente” (pdf).
U svibnju 1945. na tisuće hrvatskih vojnika i civila našlo se u kolonama koje su se povlačile preko Slovenije do Austrije u nadi da će ondje naći utočište pred nadolazećom Jugoslavenskom armijom (JA). Među njima je bio i splitski đak Frane Tente, rođen u Mravincima kod Solina, koji je zarobljen kod Bleiburga i vraćen u Hrvatsku gdje je zatvoren u logor u Bjelovaru. Nakon puštanja iz logora, Tente se vraća kući gdje nastavlja školovanje te se početkom nove školske godine 1945./46. povezuje sa skupinom gimazijalaca-istomišljenika s kojima radi na pripremi i dijeljenju „protunarodnih“ letaka. Uhićen je u srpnju 1946., nedugo nakon što je na zgradi splitske gimnazije oslikao lik Ante Pavelića povodom njegova imendana. U zatvoru je proveo nekoliko tjedana tijekom kojih je ispitivan u više navrata.
U njegovom dosjeu, koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu, sačuvana su tri zapisnika sa saslušanja čije detalje objavljujem u ovom članku. Nakon puštanja iz zatvora Tente je bio pod prismotrom Udbe, a na temelju pronađenih bilješki može se zaključiti da je Udbin doušnik bio netko od njegovih poznanika. U zimu 1947. Tente se povezao se preko Ivice Bavčevića povezao s organizacijom Hrvatskog oslobodilačkog pokreta u Splitu čiji su pripadnici 10. travnja 1947. na Marjanu skinuli jugoslavensku zastavu i podigli hrvatski barjak. Veći broj članova te skupine je uhićen, a među njima i Frane Tente koji je osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom. Kaznu je služio u Kazneno-popravnom domu Lepoglava. Prema sačuvanom dopisu K.P.D. Lepoglava od 16. siječnja 1949., Tente je umro 8. studenog 1948. u K.P.D. Lepoglava „od upale podrebrice i upale mozgovne opne, te tuberkuloze pluća“, a mjesto njegovog ukopa ostaje nepoznato.
