Arhiva kategorije: Domovinski rat i poraće

MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI

Ekskluzivno objavio Hrvatski tjednik 12. siječnja 2017. (pdf)

Reagiranje na intervju objavljeno u Hrvatskom tjedniku 26. siječnja 2017. (pdf)

(Prenio MaxPortal, Dragovoljac, Croative, HU Benedikt, HKV)

Fotografije koje objavljujemo su snimljene tijekom terenskih istraživanja Blanke Matković i Stipe Pilića između 2007. i 2010. u Hrvatskoj i Sloveniji. Nikada ranije nisu objavljivane i dio su privatnog foto albuma naše udruge. Sve fotografije nastale su slučajno i spontano jer poziranje nam nije jača strana, posebno ne na masovnim grobištima i stratištima. Ovim putem zahvaljujemo svim onim rijetkim pojedincima koji su svih ovih godina na različite načine podržavali naš rad i vjerovali u zajednički cilj, ali i svima onima koji nam se ovih dana javljaju. Naš dan će doći!

Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.
Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.

Prošlo je osam godina od smrti Dinka Šakića, zapovjednika logora ili sabirnoga centra Jasenovac iz doba NDH. Sada ste se zajedno s kolegama pojavili radom na temu presude Dinku Šakiću i dokazujete da je osuđen bez ikakvoga krunskoga dokaza za potrebe politike, a ne zakona i pravde. Jeste li svih osam godina istraživali okolnosti suđenja i presude Dinku Šakiću i zašto ste se posvetili slučaju, ipak, samo jednoga čovjeka?

Istraživanjem Jasenovca sam se počela baviti prije gotovo 11 godina. Dinka Šakića sam upoznala u proljeće 2006. zbog istraživanja na jednom drugom istraživačkom projektu i on je tom prilikom izrazio želju da ga ponovo posjetim jer je primjetio da me zanimaju i neke druge teme koje se nisu ticale tog projekta. U to vrijeme boravio je u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a kasnije je prebačen u zatvor poluotvorenog tipa u selu Bitoševje nedaleko Lepoglave. Nastavila sam ga posjećivati sve do 2008. kada mu se zdravstveno stanje pogoršalo i u ljeto te godine je umro. U tom razdoblju nastojala sam ga posjećivati što redovitije jer je bilo mnogo tema o kojima smo htjeli razgovarati, no između posjeta također smo se dopisivali pa mi je o mnogim stvarima tada slao i neke dodatne podatke i dokumente. Među njima su bili i sudski spisi s njegova suđenja, dakle optužnica, presuda i izjave svjedoka koje smo koristili u feljtonu objavljenom u Hrvatskom tjedniku.

U toj početnoj fazi mojih istraživanja bila sam sama, nezaposlena i bez potrebnih sredstava da odradim nekakvo značajnije istraživanje. Pomagao mi je jedino moj otac koji je zajedno sa mnom odrađivao terenski rad. Najviše vremena proveli smo u selima imotske i vrgorske krajine skupljajući podatke o raznim događajima iz Drugog svjetskog rata, ali i provjeravajući podatke o onima koji su navodno stradali u Jasenovcu. Potkraj 2007. u radu mi se pridružio kolega Stipo Pilić i u ožujku 2008. zajedno smo osnovali našu udrugu koja smo nazvali Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat. Time smo htjeli odati počast znamenitom hrvatskom povjesničaru Rudolfu Horvatu koji je početkom 20. stoljeća zbog svojih političkih stavova ostao bez posla. U to vrijeme Horvat se protivio politici bana Khuena Hedervaryja, a zatim i onoj hrvatsko-srpske koalicije te je drugovao sa Stjepanom Radićem s kojim je osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku. Svoja istraživanja financirao je sam, a nakon uspostave Kraljevine SHS umirovljen je zbog kritike jugoslavenskog grba. Nakon atentata na Stjepana Radića kod Horvata jača uvjerenje o potrebi stvaranja nezavisne hrvatske države. Po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske Horvat se reaktivira kao povjesničar i profesor te predaje na Domobranskoj akademiji i Zastavničkoj školi. 1942. imenovan je za saborskog zastupnika, a 1944. postao je redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1942. Horvat je objavio poznatu knjigu „Hrvatska na mučilištu“ u kojoj se osvrće na političku situaciju u Hrvatskoj u prvoj Jugoslaviji. Zbog svog rada u ljeto 1945. je izveden pred komunistički Sud za zaštitu nacionalne časti koji mu je oduzeo građanska i politička prava na deset godina, a ostao je i bez profesorske mirovine koju više nikada nije primio. Njegova djela se nisu smjela slobodno koristiti. Horvat je bio znanstvenik koji je doista žrtvovao sve za povijesnu istinu i ljubav prema svojoj Domovini. Za života je sustavno bio omalovažavan i onemogućavan u radu iako je bio jako plodan istraživač i pisac. Priredio je više serija izvornih dokumenata iz hrvatske povijesti i kroz popularizaciju znanosti borio se za obnovu hrvatske državnosti. Sve ono što je Horvat bio također predstavlja ono što smo mi nazivom naše udruge željeli istaknuti kao naše ciljeve. Nastavi čitati MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI

TOMORROW JERUSALEM-Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century

Ante Gotovina, P.A. ErcegovacOni koji su ranije propustili pročitati odličan rad našeg člana dr. P. A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21stCentury, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague” o Domovinskom ratu i razdoblju nakon Domovinskog rata mogu skinuti kompletan rad na ovoj poveznici.

SVIM HRVATSKIM GRAĐANIMA ČESTITAMO DAN NEOVISNOSTI: GDJE SMO I KUDA IDEMO?

Na današnji dan prije 25 godina Hrvatski sabor je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Tih turbulentnih  dana i izazova s kojima se Republika Hrvatska u posljednjih 25 godina suočavala prisjeća se naš suradnik Zlatko Pinter. Uz jednu od najpopularnijih budnica Domovinskog rata svim građanima čestitamo Dan neovisnosti.

Nastavi čitati SVIM HRVATSKIM GRAĐANIMA ČESTITAMO DAN NEOVISNOSTI: GDJE SMO I KUDA IDEMO?

PETER ANTHONY ERCEGOVAC I MARINKO TOMAŠIĆ: TOMORROW JERUSALEM

U rubrici Domovinski rat objavljen je posljednji nastavak rada našeg člana dr. P. A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague”.

Kompletan rad možete pronaći ovdje.

Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava P.A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića.

RAD NAŠEG ČLANA PERE ERCEGOVCA O RAZDOBLJU NAKON DOMOVINSKOG RATA

GotovinaU rubrici Domovinski rat  objavljujemo u nastavcima rad našeg člana dr. P. A.  Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague”.

Prvi nastavak ovog izvrsnog teksta na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.