Arhiva kategorije: Domovinski rat

Obljetnica škabrnjskog masakra – 18.11.1991.

Piše: Jure Soldić mag.theol.

Početkom 1990-ih obnavlja se savez dviju kula; crvena petokraka i četnička kokarda u zajedničkom cilju uništenja hrvatske države i naroda odnosno uspostave mitske velike Srbije. Tenkovi posuti cvijećem s beogradskih ulica i noževi “blagoslovljeni” od Srpske pravoslavne crkve počinju svoj krvavi pir.

1. Četnici se iživljavaju nad mrtvim tijelom civila
Četnici se iživljavaju nad mrtvim tijelom civila

Već u kolovozu 1990. godine na području  Dalmacije Srbi su pokrenuli otvorenu pobunu, koja je započela paljenjem hrvatskih šuma, provokacijama i terorizmom.

Hrvatski Srbi u velikom su dijelu prihvatili četničku politiku i započeli oružanu pobunu protiv Hrvatske. Tako su 17. kolovoza 1990. godine naoružani Srbi zatvorili ceste u mjestima sjeverne Dalmacije i Like, postavljajući zapreke i naoružane civile, što je početak tzv. “balvan revolucije”.

Među prvim mjestima koja su se našla na nemilosrdnom udaru utjelovljenog Zla bila je pitoma Škabrnja, bogato ravnokotarsko selo bogobojaznih i domoljubnih Hrvata.

Prvi topnički napad dojučerašnjih “komšija” iz okolnih sela potpomognutih JNA dogodio se 17.rujna 1991. godine. Slijedila su svakodnevna masivna granatiranja zbog kojih su civili bivali evakuirani i ponovno vraćani u selo.

2.Srušena crkva u Škabrnji
Srušena crkva u Škabrnji

Do formiranja prvog samostalnog bataljuna Škabrnje pod vodstvom Marka Miljanića selo i okolna mjesta branili su sami mještani uz malobrojne pripadnike 2. bojne 112. brigade HV-a.  U samoj Škabrnji nalazile su se dvije čete s oko 240 branitelja. Oprema i oružje su bili oskudni i nikakvi; samo manji broj branitelja je imao odore, ostali su bili u jeans hlačama i tenisicama dok je agresor imao na raspolaganju sve potrebne resurse tada četvrte vojne sile u Europi – JNA pod zapovijedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića.

Tog dvostruko tužnog dana 18.11.1991. (Vukovar je pao isti dan) u napadu na Škabrnju sudjelovalo je tridesetak tenkova, više stotina Srba bilo pobunjenika bilo vojnika JNA uz pomoć helikoptera. Uz tako nepovoljan odnos snaga branitelji nisu imali nikakve prilike za uspjeh te je usprkos srčanosti i požrtvovnosti istih Škabrnja pala.

3.Dio žrtvi škabrnjskog masakra
Dio žrtvi škabrnjskog masakra

Zločini koji su uslijedili po ulasku agresorskih snaga u selo bili su stravični.  Međunarodne konvencije o postupanju prema zarobljenicima nisu se poštivale kao ni u ostalim mjestima koja su pala u srpske ruke. Civili uključujući žene i djecu te branitelji bili su izvrgnuti bolesnom iživljavanju: prebijanja, pucnjave, klanja te gaženje tenkovima bili su samo neki od načina kako su Hrvati u Škabrnji skončavali svoje živote. Sva materijalna dobra su opljačkana, a što se nije dalo opljačkati uništeno je. Bolje nisu prošle ni crkvene građevine koje su bile ili potpuno ili djelomično uništene.

U akciji Maslenica u siječnju 1993. godine Škabrnja je na dva mjeseca  oslobođena. U čuvanju položaja  posebno se tada istaknula IX. bojna HOS-a, koja je u gotovo potpunom okruženju sa sloganom “Za dom spremni” branila i obranila Škabrnju.

Agresor je tek uspio ponovno zauzeti selo kada je IX. Bojna HOS-a nakon 42 dana iznimno hrabrog i domišljatog držanja položaja dobila smjenu. Konačno oslobođenje je ostvareno  tek pobjedom u operaciji Oluja u kolovozu 1995. godine.

4.Thomas Crowley-Irac-posebno se istaknuo hrabrošću i domišljavošću
Thomas Crowley-Irac-posebno se istaknuo hrabrošću i domišljatošću

Kasniji sudski postupci vezani za zločine počinjene u Škabrnji nisu ispunili svoj cilj tako da osim nekoliko osuđenih zločinaca poput Zorane Banić i Jovana Badžoke koji su dobili male zatvorske kazne u odnosu na počinjene zločine, nitko od nalogodavaca nije odgovarao. Istinska pomirba i suživot tako ostaju tek nametnuti ideali budući da žrtve i njihove obitelji nisu od agresora doživjele ni minimum kajanja, a kamoli zadovoljštine.

5. Spomen mjesto Škabrnja
Spomen mjesto Škabrnja

 

POPIS ŽRTAVA ŠKABRNJSKOG MASAKRA

Branitelji:

  1. Miroslav Bašić
  2. Zoran Bašić
  3. Rade Bilaver
  4. Stanko Bilaver
  5. Željko Bilaver
  6. Vladimir Horvat
  7. Jakov Ivković
  8. Nediljko Ivković
  9. Šime Ivković
  10. Mile Jurić
  11. Nediljko Jurić
  12. Slavko Miljanić
  13. Zdenko Modrić
  14. Mile Pavičić
  15. Nediljko Pavičić
  16. Gašpar Perica
  17. Ante Ražov
  18. Marko Rogić
  19. Milan Rogić
  20. Bude Šegarić
  21. Ivica Šegarić
  22. Miljenko Šegarić
  23. Šime Šegarić
  24. Nediljko Škara
  25. Stanko Vicković

Civili:

  1. Ivan Babić
  2. Grgo Bilaver
  3. Luka Bilaver
  4. Marija Bilaver
  5. Peka Bilaver
  6. Šime Bilaver
  7. Ana Brkić
  8. Josipa Brkić
  9. Joso Brkić
  10. Marija Brkić
  11. Marko Brkić
  12. Mate Brkić
  13. Mijat Brkić
  14. Marija Dražina
  15. Jure Erlić
  16. Dumica Gospić
  17. Ljubomir Ivković
  18. Marko Ivković
  19. Tereza Ivković
  20. Anica Jurić
  21. Grgo Jurić
  22. Jela Jurić
  23. Petar Jurić
  24. Šimica Jurjević
  25. Mirko Kardum
  26. Benito Karlić
  27. Joso Miljanić
  28. Niko Pavičić
  29. Petar Pavičić
  30. Josip Perica
  31. Kata Perica
  32. Ljubo Perica
  33. Danica Ražov
  34. Grgica Ražov
  35. Ivan Ražov
  36. Jela Ražov
  37. Marko Ražov
  38. Šime Ražov
  39. Kata Rogić
  40. Nikola Rogić
  41. Petar Rogić
  42. Grgica Šegarić
  43. Krsto Šegarić
  44. Luca Šegarić
  45. Rade Šegarić
  46. Vice Šegarić
  47. Pera Škara
  48. Petar Škara
  49. Stana Vicković
  50. Mara Žilić
  51. Milka Žilić
  52. Pavica Žilić
  53. Roko Žilić
  54. Tadija Žilić
  55. Marko Župan

Stradali u minskim poljima:

  1. Drago Bilaver
  2. Ljubo Bilaver
  3. Milan Ivković
  4. Nediljko Ivković
  5. Milovan Karlić
  6. Ante Klarić

Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

Dana 18. studenog 1991. četnički agresori i tzv. Jugoslavenska armija zauzeli su grad Vukovar i Škabrnju, selo u zadarskom zaleđu, gdje su počinili brojne zločine nad hrvatskim civilima i vojnicima. Stoga se na današnji dan prisjećamo svih žrtava Vukovara i Škabrnje, ali i ostalih – poginulih, nestalih i stradalih – u Domovinskom ratu. Opširnije o padu Škabrnje možete pročitati u tekstu člana naše udruge Jure Soldića, a u videu  “Hrvatskog vojnika”, službenog glasila Ministarstva obrane, možete pogledati kako je izgledala bitka za Vukovar.

 

15.11.1991.: RAZARAČ SPLIT JE DOŠAO, ALI NAŠ RADIO I DALJE SE ČUO

Na današnji dan prije 26 godina napadnut je grad Split nakon čega su uslijedile bitke u Splitskom i Korčulanskom kanalu u kojima je tada još mlada Hrvatska ratna mornarica (HRM) izvojevala pobjede nad znatno nadmoćnijom Jugoslavenskom ratnom mornaricom (JRM). Time su deblokirane sve hrvatske luke, osim Dubrovnika, i uspostavila normalne komunikacije na moru, a JRM je bila prisiljena povući se iz unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske u njena posljednja uporišta na otocima Visu i Lastovu odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja i odakle su se konačno povukli u svibnju 1992.

Poveznica na cijeli članak

 

OTVORENO PISMO BROJNIH DALMATINSKIH BRANITELJSKIH UDRUGA

U našem radu fokusiramo se na povijesne teme i aktualna pitanja povezana s temama kojima se bavimo, a među njima je i Domovinski rat. S obzirom da je do nas dospjela informacija da je veći broj medija (osim Dalmatinskog portala) ignorirao otvoreno pismo hrvatskoj javnosti i dužnosnicima RH koje su uputile brojne braniteljske udruge iz Dalmacije, odnosno ponajviše sa šireg splitskog područja te s obzirom da se radi o povijesnom dokumentu, na našoj stranici objavljujemo ga u cijelosti (originalni dokument u pdf formatu). Nastavi čitati OTVORENO PISMO BROJNIH DALMATINSKIH BRANITELJSKIH UDRUGA

NA DANAŠNJI DAN PRIJE 27 GODINA POČELA JE ORUŽANA AGRESIJA NA HRVATSKU

Na današnji dan prije 27 godina počela je tzv. balvan revolucija koja je obilježila i početak oružane agresije na Republiku Hrvatsku. Povom ove obljetnice prenosimo dio teksta s Braniteljskog portala o događajima na području sela Kijeva. Zbog blokade Kijeva 6. svibnja 1991. održan je veliki prosvjed u Splitu ispred zgrade Vojno-pomorske oblasti. Kijevo je okupirano i spaljeno 27. kolovoza 1991., a oslobođeno u kolovozu 1995. godine.

Nastavi čitati NA DANAŠNJI DAN PRIJE 27 GODINA POČELA JE ORUŽANA AGRESIJA NA HRVATSKU

MILJENKO KLARIĆ IZRADIO GOOGLE KARTU ZLOČINA NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Danas, 16. kolovoza 2017., navršavaju se 24 godine otkako su u mjestu Kiseljak pored Žepča ubijena  43 Hrvata vojnika i civila. Povodom tog događaja tajnik naše udruge Miljenko Klarić izradio je Google kartu zločina nad Hrvatima koje su na području Hercegovine i srednje Bosne izvršili pripadnici Armije BiH. Karta je objavljena na portalu Hrvatsko nebo, a možete je pogledati na ovoj poveznici.

Na temelju ove karte, suradnica portala Hrvatsko nebo gospođa Vedrana Spadoni Štefanić izradila je video koji možete pogledati na Youtube-u.

 

25. OBLJETNICA UBOJSTVA BLAŽA KRALJEVIĆA I OSMORICE HOSOVACA

Danas, 9. kolovoza 2017., navršava se 25 godina otkako su kod Kruževa nedaleko Mostara likvidirani generala HOS-a Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a koji su se nalazili u njegovoj pratnji. Na našoj web stranici objavljujemo novinske tekstove iz 1992. o ovom događaju.

Lako je ubijati Hrvate, Slobodna Dalmacija, 11.8.1992.

Priopćenje Glavnog stožera HVO-a Herceg-Bosne

Izjava Hrvatske stranke prava

Osmrtnica HOS Hercegovine