Arhiva oznaka: slovenska grobišta

72. OBLJETNICA IZRUČENJA HRVATSKE VOJSKE I CIVILA KOD BLEIBURGA

Na današnji dan obilježavamo 72 godine otkako su hrvatski vojnici i civili izručeni britanskoj vojsci kod Bleiburga. Do tog trenutka hrvatska kolona koja se povlačila bila je više puta napada i presječena na većem broju lokacija, kao na primjer kod Hude Luknje i kod Celja, a brojni hrvatski zarobljenici već su bili ubijeni ili su se nalazili u logorima. Još uvijek nije utvrđen točan broj ovih žrtava, a britanske procjene o 200 000 vojnika i 500 000 civila na povlačenju zasad ostaju samo – procjene. Stoga još jednom želimo istaknuti važnost sustavnih povijesnih istraživanja temeljenih na brojnim arhivskim dokumentima koji su sačuvani i dostupni te na materijalnim i drugim dokazima.

Kretanje kolona Križnog puta iz južne Austrije kroz Sloveniju te prikaz lokacija grobišta i logora možete pogledati na karti koju je izradio naš član Miljenko Klarić.

https://www.youtube.com/watch?v=jduL9KK5aHs

 

PREDAVANJE BLANKE MATKOVIĆ U BERNU (11.3.2017.)

(Objavili portali Garevac i Posavina)

Dana 11. ožujka o. g. u Hrvatskom katoličkom centru u Bernu održano je predavanje mr. sc. Blanke Matković kojemu je nazočio i predsjednik Nadzornog odbora naše udruge Drago Štokić. Narednog dana, 12. ožujka, održana su kraća izlaganja nakon mise u Bernu i Thunu s napomenom da je izlaganje u Langenthalu moralo biti otkazano zbog Blankine bolesti.

Koristimo ovu priliku još jednom zahvaliti  fra Gojku Zovku i g. Frani Vugdeliji koji su organizirali ova predavanja i pomogli rad naše udruge.  Također pozivamo sve one koji su nakon predavanja u Bernu i mise u Bernu i Thunu razgovarali s Blankom i zanimali se za rad naše udruge te ponudili suradnju i pomoć da nam se jave emailom na adresu udruge info@croatiarediviva.com ili Blankinu adresu B.Matkovic@warwick.ac.uk na čemu im unaprijed zahvaljujemo.

Osim na našoj web stranici, duže predavanje iz Berna možete pogledati u pdf formatu zajedno s prezentacijom u PowerPointu. Sažetak predavanja dostupan je ovdje te na portalima Garevac i Posavina. Članak o Blankinom i Draginom gostovanju u Bernu objavio je portal Moja domovina čiji je tekst prenio portal Dragovoljac. Nastavi čitati PREDAVANJE BLANKE MATKOVIĆ U BERNU (11.3.2017.)

SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA

Piše: Blanka Matković

(Objavio portal Dragovoljac i Kamenjar)

Pretpostavlja se da je u likvidacijama na području Republike Slovenije nakon II. svjetskog rata ubijeno je oko 14 tisuća Slovenaca,  nekoliko tisuća pripadnika njemačke nacionalne manjine, nekoliko tisuća srpskih i crnogorskih četnika, vjerojatno oko 10 000 njemačkih vojnika[1] i oko 190 000 Hrvata [2], zarobljenih prilikom povlačenja na celjskom području ili vraćenih s Bleiburga.

Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.
Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.

Najveći broj žrtava ubijen je na području od  Bleiburga odnosno Dravograda preko Maribora i Ptuja do hrvatske granice. Drugi epicentar bilo je područje od Celja do Brežica s okolicom, odnosno do hrvatske granice. Pretpostavlja se da je na tom području ubijeno najmanje 20 000 osoba,[3] a veći dio lokacija grobišta odnosi se na nekadašnje protutenkovske rovove i rudarska okna.[4] Prema nekim hrvatskim izvorima, na području od Celja do Brežica ubijeno je preko 100 tisuća ljudi.[5] Treće područje masovnih ubojstava je područje Gorenjske, Ljubljane, Dolenjske i Kočevsko, gdje je ubijeno minimalno 15 000 ljudi. [6] Nastavi čitati SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA

BLED: GDJE JE TOČNO BORAVILA “UBILAČKA ČETA” S KOČEVSKOG ROGA?

Piše: Blanka Matković

(Objavio portal Dragovoljac)

Kočevski rog
Kočevski rog

U svibnju 1945. godine dio zarobljenika iz britanskih je logora u južnoj Austriji vraćen u Jugoslaviju željezničkom prugom Klagenfurt-Rosenbach-Hrušica-Jesenice, odnosno kroz tunel Karavanke dug 7865 m. Zarobljeničke kolone dalje su se kretale prema Ljubelju i Kranju, a zatim prema Ljubljani. Križni put jednim dijelom se nastavlja prema Zagrebu, drugim prema Novom Mestu i Karlovcu, a trećim prema Kočevskom Rogu.

Prema Kranju su usmjereni i zarobljenici iz logora Viktring koji su izručeni partizanima na području Rosenbacha. U Kranju su zarobljenici uglavnom smješteni u logor, koji su za vrijeme rata izgradili Nijemci. Iz logora je uskoro odveden veliki broj zarobljenika, a kasnije i ostatak zarobljenika praćen psovkama stanovništva upućen prema željezničkoj postaji, a zatim prema Ljubljani  gdje se nalazio logor Šentvid koji je bio organiziran je na mjestu nekadašnjeg samostana (Škofovi zavodi) nedaleko Ljubljane. U istom smjeru krenuo je i veći broj zarobljenika koje su partizani prvo doveli do Škofje Loke gdje su zatvoreni u samostan. Do sredine lipnja svi zarobljenici su napustili logor i velika većina je usmjerena prema Šentvidu. Nastavi čitati BLED: GDJE JE TOČNO BORAVILA “UBILAČKA ČETA” S KOČEVSKOG ROGA?