Arhiva kategorije: Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat, Vijesti

Hoćemo li na grobištima iz Domovinskog rata uskoro gledati stand-up komedije?

21 komentar

Povodom dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima u kolovozu ove godine, mediji su prenijeli izjavu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je poručio: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“.

Na ovu izjavu splitskog gradonačelnika reagirali su priopćenjem u kojemu smo istaknuli da je netočno da o ljudima koji su bili zatvoreni u logoru Gripe i odande nestali ne znamo ništa jer upravo je Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u svibnju 2017. objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj je po prvi put objavljen nepotpuni popis zarobljenika koji su nakon listopada 1944. bili zatočeni u tom splitskom logoru. Osim toga, u knjigu je uvršen u nepotpuni popis logoraša s Gripa koji su likvidirani, a isti popis je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Također smo objavili mnoštvo drugih dokumenata o stradanju građana na širem splitskom području.

Moguće je da Andro Krstulović Opara nikada nije čuo o ovoj knjizi i spomenutim dokumentima iako je na prvom predstavljanju navedene knjige u Splitu bila nazočna njegova trenutna zamjenica Jelena Hrgović koja ga je s lakoćom mogla uputiti u ovu problemtiku. Podsjetit ćemo i na to da je naša udruga u listopadu 2017. objavila zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Imotske krajine u koju je također uvršen popis Imoćana koji su bili zatočeni u splitskom logoru knjigu, ali i popisi zatočenika u drugim logorima na području Splitsko-dalmatinske županije. U travnju ove godine objavili smo zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja, također s popisima logoraša i likvidiranih. Promocije ovih izdanja organizirane su diljem Hrvatske, a naša udruga je poslala pozivnicu i uredu splitskog gradonačelnika iz kojega nikada nije stigao nikakav odgovor.

Dana 28.8. o.g. obratili smo se Marini Protić, pročelnici Ureda Grada Splita, zatraživši prijem kod gradonačelnika Andre Krstulovića Opare s ciljem da ga upoznamo s povijesnim istraživanjima stradanja stanovništva pod različitim režimima u splitskoj tvrđavi Gripe. Do ovog trenutka nismo dobili nikakav odgovor, pa se tako čini da je stav lokalnih vlastodržaca da nemaju razloga odgovarati podanicima i urednim platišama poreza od kojega ta vlast živi. Umjesto toga, Grad Split je pokrenuo anketu o revitalizaciji tvrđave Gripe. Na pitanje o sadržajima koji bi građane motivirali na češće posjete spomenutoj tvrđavi, ponuđeni su ovi odgovori:

  • Zabavni (koncerti, sajmovi, stand-up večeri, ostale manifestacije…)
  • Edukacijski (interaktivne instalacije, radionice…)
  • Kulturni (predstave, izložbe, kino-projekcije, večeri poezije…)
  • Postojeći muzejski sadržaj (Pomorski muzej) prilagođen suvremenom korisniku (interaktivan postav, proširena stvarnost i dr.)
  • Obiteljski i rekreacijJski sadržaji (piknik zona, dječje igralište, park…)
  • Ugostiteljski (caffe bar, pub…)
  • Gastro (restoran, bistro, kušaonica, wine bar…)
  • Ništa od navedenog

Mnogi redovitiji posjetitelji splitske tvrđave Gripe mogli su se u više navrata uvjeriti u nered i smeće koji su u ljetnim mjesecim redovito zatrpavali dvorište ove tvrđave nakon održanih koncerata i drugih sličnih događaja. Podsjećamo da su navodna grobišta i stratišta koja bi, prema navodima svjedoka, mogla postojati u dvorištima te tvrđave još uvijek neistražena. Umjesto da ovaj prostor postane mjesto odavanja počasti s edukativnim sadržajima uz postojeći Državnim arhiv u Splitu i Pomorski muzej, Grad Split i njegova uprava nude nam stand-up večeri, pub i poeziju na mučilištu tisuća ljudi te piknik zonu i dječje igralište na mjestu masovne grobnice.

Godine 2019. splitski vlastodršci možda će još jednom pohoditi Gripe i tom prilikom izreći: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“. I nakon toga uživati u wine baru ne mareći doista za ništa.

Drugi svjetski rat, Vijesti

PORTAL NOVOSTI OBJAVIO NETOČNE NAVODE O RADU NAŠE UDRUGE

15 komentara

Dana 7. listopada o. g.  autor Hrvoje Šimičević objavio je tekst pod naslovom „Ministarstvo branitelja NDH“ u kojemu je iznio netočne navode o radu naše udruge. Stoga je uredništvu spomenutog portala upućeno reagiranje sljedećeg sadržaja:

Poštovani,

U skladu sa člankom 40. Zakona o medijima, molimo Vas da u Vašemu glasilu objavite ispravak netočne informacije.

Dana 7. listopada o. g.  autor Hrvoje Šimičević objavio je tekst pod naslovom „Ministarstvo branitelja NDH“ (https://www.portalnovosti.com/ministarstvo-branitelja-ndh) u kojemu navodi sljedeće: „Zahvaljujući financijskoj potpori Medvedova ministarstva, Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat izdala je knjigu i pokrila troškove promocije na kojoj je u travnju ove godine član udruge i suautor knjige Stjepan Štimac ustvrdio da su ‘sve jame koje su pune Hrvata i dalje pune, dok niti jedna koje su Hrvati navodno napunili Srbima ni najmanje ne svjedoči u korist službene priče, odnosno nema kostura’.“

Nije nam poznato odakle spomenutom autoru ovakvi podaci, no ono što nam jest poznato je to da se autor Hrvoje Šimičević nikada nije obratio Hrvatskoj družbi povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ i zatražio točne informacije, kako mu nalaže novinarska etika. Za razliku od pojedinih udruga i glasila, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ ne financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Troškove naših aktivnosti snosimo samostalno, iz vlastitog džepa ili prodajom naših izdanja. Naši članovi, pa tako i ovdje prozvani Stjepan Štimac, su volonteri.

U ljeto 2017. godine naša udruga se prijavila na natječaj Ministarstva hrvatskih branitelja o stradalnicima Drugoga svjetskog rata. Naš projekt dobio je potporu spomenutog Ministarstva koje je sufinanciralo tisak knjige „Vrgorska krajina, Makarsko primorje i Neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije“ u iznosu od 30.000 kn. S obzirom da je ukupan trošak tiska iznosio gotovo 50.000 kn, ostatak iznosa smo podmirili samostalno. Osim toga, naša udruga financirala je troškove naših promocija zbog čega je navod autora Hrvoja Šimičevića da je HDP „Dr. Rudolf Horvat“ pokrila troškove promocije spomenute knjige zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva hrvatskih branitelja, notorna laž koja se veoma lako može demantirati brojnim dokazima.

Na kraju, nejasno nam je što to ponajviše muči autora Hrvoja Šimičevića: činjenica da je Ministarstvo hrvatskih branitelja sufinanciralo tiskanje knjige čiji je koautor Stjepan Štimac hrvatski branitelj i ratni vojni invalid ili činjenica da su u spomenutoj knjizi objavljeni autentični arhivski dokumenti jugoslavenske provenijencije s popisima SVIH ŽRTAVA Drugoga svjetskog rata na spomenutom području bez obzira na ideološku ili drugu opredijeljenost, uključujući osobe ubijene od strane svih zaraćenih strana u tom sukobu, one koji su skončali u logorima kao i one ubijene ili proganjane nakon završetka Drugog svjetskog rata. Moguće da je Vašim autorima takav pristup nepoznat, moguće da žrtve dijelite prema „zaslužnima“ i „bezvrijednima“, ovisno o njihovoj nacionalnost, vjeri ili političkim uvjerenjima, no takav pristup nema mjesta u civiliziranom svijetu kojemu pripada Republika Hrvatska niti svjetskoj historiografiji u kojoj su svoje mjesto pronašli pojedini radovi članova naše udruge.

Od Vas očekujemo objavu ovog reagiranja uz ispriku radi lažnog navoda. U suprotnom ćete biti prijavljeni nadležnim državnim institucijama koje su vas u prošlosti velikodušno financirale.

mr.sc. Blanka Matković

predsjednica HDP „Dr. Rudolf Horvat“

Drugi svjetski rat, Jasenovac, Vijesti

UTAJIVAČI POREZA NA PORTALU INDEX DOTAKNULI DNO – POVIJESNA ISTRAŽIVANJA PROGLASILI EKSTREMIZMOM

19 komentara

Od novinara bi se očekivalo da privuku pažnju javnosti objektivnim i pravodobnim izvješćivanjem, no portal Index uspio je to – kriminalom.  Osnivač portala i njegova suradnica pravomoćno su osuđeni za utaju poreza, a jedan zatvorski dan su, kakve li ironije, odlučili zamijeniti radom za opće dobro.

Jučer je Index dotakao novo dno. Dana 30. kolovoza novinar (kukavički potpisan samo inicijalima G.D.) je objavio tekst pod naslovom “Hrvatska Wikipedija je dotaknula samo dno novim člankom o Jasenovcu“. U tom uratku G.D. lažno navodi: “većina referenci na koje se poziva u članku o Jasenovcu na hrvatskoj Wikipediji su iz ekstremno desnih medija, kao što su portal udruge Željke Markić Narod.hr, Hrvatski tjednik i Maxporta.”

U samom tekstu na Wikipediji zabilježeno je 67 bilješki. Među njima je i tridesetak izvora koji se teško mogu pripisati medijima koje navodi G.D., pa se tako autor “spornog” teksta poziva i i na R. Bulatovića, S. Goldsteina, M. Riffera, N. Mataušić, portal Lupiga, službenu stranicu JUSP Jasenovac i mnoge druge.

U nastavu svog pamfleta G. D. piše da se tekst na Wikipediji “poziva se i na revizionističku povjesničarku Blanku Matković koja je poznata po svojim ekstremističkim stavovima”, ne spominjući pritom koautora znanstvenog rada o poslijeratnom logoru Jasenovac Stipu Pilića. Novinar naravno ne objašnjava o kakvim se “ekstremističkim stavovima” radi, pa čak se niti ne trudi demantirati barem jedan navod iz spomenutog znanstvenog rada.  Novinar također ne iznosi podatak da je rad Blanke Matković i Stipe Pilić o kojemu je riječ objavljen kao izvorni znanstveni rad u izdanju HAZU-a te da je prošao rigorozan recenzentski postupak.  Ključni navodi iz toga rada također su korišteni u disertaciji Blanke Matković koja je obranjena na Odsjeku za povijest Sveučilišta Warwick, trenutno 37. najbolje rangirani Odsjek za povijest na svijetu, i to pred komisijom u kojoj zasigurno nije bilo “Hrvata s ekstremističkim stavovima”. Disertacija je objavljena u listopadu 2017. u Sjedinjenim Američkim Državama u nakladi Brown Walker Pressa. Osim toga, G.D. također uopće ne spominje autore koji se u bilješkama spominju s daleko većim brojem radova o Jasenovcu.

Na samome kraju svoga teksta, G.D. naziva Romana Leljka “slovenačkim“, a ne slovenskim istraživačem.  Tom rečenicom je ustvari otkrio gdje se krije njegova najveća bol.

Drugi svjetski rat, Vijesti

KAMENJAR: “NIJEDAN POVJESNIČAR SE NIJE DOHVATIO TEME PARTIZANSKIH LOGORA”

23 komentara

U tekstu pod naslovom “Gdje su nestali ‘ubijeni’ iz prvog ustaškog logora Danica?“, koji je objavljen jučer na portalu Kamenjar, autor Mladen Pavković navodi sljedeće: “Zanimljivo je da se još ni jedan povjesničar nije dohvatio teme – partizanskih logora. Zar oni nisu postojali u vrijeme II. svjetskog rata? Partizani, odnosno tzv. antifašisti otvarali su logore i nakon 1945., od kojih su neki bili gori i od najznačajnijih fašističkih logora! O tome se uglavnom šuti, ili se marginalizira. Zašto?”

Nije nam poznato je li g. Pavković prespavao posljednjih 28 godina, ali rado ćemo mu ustupiti na čitanje neki od brojnih naslova na ovu temu iz naše privatne knjižnice. Upravo su o takvim logorima objavljeni brojni dokumentima u svim izdanjima HDP “Dr. Rudolf Horvat”, no moguće je da g. Pavković nas ne smatra povjesničarima.

 

Drugi svjetski rat, Vijesti

TRAKAVICA “OPARA NA GRIPAMA” DOBILA NASTAVAK

15 komentara

Na jučerašnje i današnje reagiranje naše udruge, emailom nam se obratila zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović izjavivši:

“Poštovani,

neugodno smo iznenađeni i pogođeni Vašom reakcijom na jučerašnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima gdje su bili predstavnici Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske koji su položili cvijeće i zapalili svijeće ispred Tvrđave Gripe.
Pretpostavljam da se Vaše očitovanje u e-mailovima koje ste nam poslali odnosi na šture medijske navode o istome i moguće pogrešne interpretacije događaja, a ne na sudjelovanje u istom programu, zbog čega držim da je moguće da je došlo do nesporazuma.

Naime, na inicijativu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare po prvi put je inicijativom jednog gradonačelnika Splita odabrano mjesto Tvrđave Gripe za spomen mjesto upravo zbog toga što je gradonačelniku poznato da je riječ o mjestu na kojem su se zbili strašni zločini, o čemu se informirao kroz teško dostupnu literaturu (…)

Na njegovu inicijativu bit će upućen i prijedlog Gradskom vijeću da se ovaj spomendan uvrsti u službeni kalendar Grada Splita.

Vezano za donje navode kojima se obraćate i meni osobno moram Vam reći kako sam s dubokim poštovanjem prošle godine pristupila sudjelovanju u događaju koji spominjete (…)

Kao profesionalac koji zna što znači ozbiljan rad, osobito u znanstvenom smislu, kao i napori koji su potrebni da se adekvatno obrade teme i publiciraju knjige, poštujem rad svih koji ulažu trud da se osvijetli istina. Među tim ljudima prepoznala sam i današnjeg gradonačelnika (…), a mislila sam da mogu i Vas svrstati u tražitelje istine. Nadam se da je ovo samo nesporazum te Vas ovim putem u duhu tražitelja istine pozdravljam s punim imenom i prezimenom i akademskom titulom.”

Drago nam je da je Jelena Hrgović sama potvrdila da je doista bila nazočna promociji splitske knjige koja je održana u Splitu u svibnju 2017. godine, no i dalje ostaje nejasno zbog čega o dokumentima koji su tada objavljeni njezin šef navodno ne zna ništa. Još je nejasniji navod Jelene Hrgović o navodno teško dostupnoj literaturi iz koje se njezin šef navodno informirao. Podsjetimo da je 9 primjeraka splitske knjige dostavljeno Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a primjerak se nalazi i u knjižnici Državnog arhiva u Splitu. Podsjetimo i na to da se u sveučilišnim i gradskim knjižnicama diljem Hrvatske mogu naći brojne knjige o stradanju Hrvata tijekom i neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata, pa tako i knjiga Mate Šimundića “Hrvatski smrtni put” u kojoj je autor također pisao o splitskim logorima i stradanju hrvatskog stanovništva na širem splitskom području. Čini se da je sva ta silna literatura teško dostupna jedino političkim elitama.

Jeleni Hrgović smo odgovorili dužim emailom u kojemu smo objasnili pozadinu nastanka splitske knjige te joj usput objasnili da oni (političke elite na državnoj sisi) nisu oni koji će određivati koga svrstavati među “tražitelje istine”, a posebno neće prozivati one koji godinama volontiraju i mukotrpno rade na istraživanju onih tema kojih se Jelena Hrgović i Andro Krstulović Opara sjete po potrebi.

Na kraju emaila predsjednica udruga Blanka Matković pozdravila je Jelenu Hrgović s podužim popisom svojih akademskih titula.

Ukratko, lagali bismo kad bismo rekli da smo neugodno iznenađeni glupošću hrvatskih političkih elita.

Drugi svjetski rat, Vijesti

SRAMOTNA IZJAVA ANDRE KRSTULOVIĆA OPARE DOBILA NASTAVAK – OPARA POZIVA POVJESNIČARE DA ISTRAŽUJU, A ISTOVREMENO IGNORIRA POZIVE NA PROMOCIJE NJIHOVIH KNJIGA

16 komentara

Jučer smo objavili reagiranje naše udruga na sramotan istup splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je naveo da o stradalnicima logora Gripe u Splitu ne znamo – ništa. Izjava Andre Krstulovića Opare je notorna neistina. U proljeće prošle godine naša udruga je objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj su po prvi put objavljeni nepotpuni popisi logoraša splitskih logora, kao i brojni drugi dokumenti o stradanju Hrvata na splitskom području. Također je objavljen i nepotpuni popis likvidiranih logoraša s Gripa koji je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Predstavljanju tog izdanja u Splitu 3. svibnja 2017. bila je nazočna današnja zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović, pa se stoga može zaključiti da među osobama bliskima gradonačelniku postoji barem jedna koja o ovoj problematici zna daleko više, a to svakako nije ništa.

Gradonačelnikovu sramotnu izjavu prenio je i portal Dalmacija Danas, no iz tog detaljnijeg teksta doznajemo da je Opara pozvao znanstvene djelatnike i povjesničare “da osvijetle prošlost, bez čega nećemo doći do prave istine”. Podsjetit ćemo stoga da smo u proteklu godinu dana uredu splitskog gradonačelnika poslali pozivnica za dva nova izdanja koja smo u međuvremenu objavili, a odgovor nikada nismo dobili.

Svojim istupom Opara želi uvjeriti birače da se o stradanju Hrvata u splitskim logorima ne zna ništa, a krivnju za to naravno svaljuje na povjesničare, dakle iste one koji objavljuju knjige o temi o kojoj on ne zna ništa i iste one čije pozivnice na predstavljanja uporno ignoriraju on i njegovi zamjenici. Svojim sramotnim istupom Opara je uvrijedio sve stradalnike diljem Hrvatske čiji su članovi obitelji nakon listopada 1944. bili zatočeni na splitskim Gripama, kao i sve vrijedne ljude koji posljednjih desetljeća marljivo istražuju te događaje. I to bez ikakve plaće, za razliku od njega i njegovih zamjenika.

Drugi svjetski rat, Vijesti

SRAMOTNA IZJAVA ANDRE KRSTULOVIĆA OPARE

18 komentara

Povodom dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, mediji su prenijeli izjavu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je poručio: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“.

Netočno je da o ljudima koji su bili zatvoreni u logoru Gripe i odande nestali ne znamo ništa jer upravo je Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u svibnju 2017. objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj je po prvi put objavljen nepotpuni popis zarobljenika koji su nakon listopada 1944. bili zatočeni u tom splitskom logoru. Osim toga, u knjigu je uvršen u nepotpuni popis logoraša s Gripa koji su likvidirani, a isti popis je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Također smo objavili mnoštvo drugih dokumenata o stradanju građana na širem splitskom području.

Moguće je da Andro Krstulović Opara nikada nije čuo o ovoj knjizi i spomenutim dokumentima iako je na prvom predstavljanju navedene knjige u Splitu bila nazočna njegova trenutna zamjenica Jelena Hrgović koja ga je s lakoćom mogla uputiti u ovu problemtiku. Podsjetit ćemo i na to da je naša udruga u listopadu 2017. objavila zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Imotske krajine u koju je također uvršen popis Imoćana koji su bili zatočeni u splitskom logoru knjigu, ali i popisi zatočenika u drugim logorima na području Splitsko-dalmatinske županije. U travnju ove godine objavili smo zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja, također s popisima logoraša i likvidiranih. Promocije ovih izdanja organizirane su diljem Hrvatske, a naša udruga je poslala pozivnicu i uredu splitskog gradonačelnika iz kojega nikada nije stigao nikakav odgovor.

Uzevši u obzir dugogodišnji rad istraživača koji su objavili brojne tekstove i knjige o stradanju Hrvata na području srednje Dalmacije, posebno Splita, uključujući i rad članova naše udruge koji su u Državnom arhivu u Splitu pregledali kompletno gradivo iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća, izjava Andre Krstulovića Opare odražava elementarno neznanje osobe koja bi po definiciji trebala zastupati interese svih građana Splita, ali i svih obitelji čiji su bližnji stradali u splitskim logorima i drugim lokacijama.

Drugi svjetski rat, Obljetnice

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA

22 komentara

Danas obilježavamo spomen na žrtve totalitarnih režima, a žrtve jugoslavenskog totalitarnog režima su i svi građani Hrvatske koji su u Domovinskom ratu ubijeni, ranjeni, mučeni i proganjani.

Svake godine redovito svjedočimo medijskom zagađivanju današnjeg spomen-dana. Tako je prije četiri dana Robert Bajruši objavio članak pod naslovom “Hrvatski desničari ne shvaćaju da Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima ne uključuje sjećanje na ubijene ustaše.“

U ovom tekstu Bajruši priznaje da se “viđenje komunizma razlikuje u različitim zemljama, pa tako ne postoji ni konsenzus odnosi li se spomendan i na pripadnike kvislinških postrojbi koji su bili žrtve represije na kraju Drugog svjetskog rata”, no dalje navodi da se “u stvarnosti, Dan sjećanja se – kako je zamišljen – ne odnosi na one koje zastupaju hrvatski desničari – na pripadnike kvislinških postrojbi, koji su bili žrtve represije na završetku Drugoga svjetskog rata“. Svoj stav objašnjava nezgrapnom rečenicom “jer za Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu, koja bi kao žrtve predstavila ustaše, četnike ili pripadnike latvijskog ili estonskog SS-a, nikada ne bi glasali socijalisti i liberali u Europskom parlamentu, a oni jesu podržali Rezoluciju“. Bajruši svojim navodima teži promijeniti čitav smisao Ženevskih konvencija prema kojima likvidacije nenaoružanih ljudi, bez obzira o njihovom vojnom statusu, ipak jest zločin što po definiciji njih čini žrtvama.

Bajruši, ali i brojni drugi “hrvatski” mediji i političari mogli bi štošta naučiti iz primjera nekih drugih zemalja koje su nakon dugogodišnjih sukoba pristupile drugačijem shvaćanju pojma “žrtve”, poput Sjeverne Irske u kojoj se bez razlike komemoriraju sve žrtve sjevernoirskog sukoba, a brojne organizacije pomažu preživjelim žrtvama tog sukoba ne pitajući pritom za političke stavova ili pripadnost nekadašnjim paravojnim organizacijama.

Ovakvim pristupom u hrvatskom društvu mainstream mediji pokazuju slijepu odanost bivšem totalitarnom sustavu u kojemu je status “žrtve” definirala ideološka opredijeljenost, a ne istinsko stradanje i patnja. Time se svakoj žrtvi odriče njezina ljudskost i ona se pretvara o najobičnijeg pijuna na političkoj šahovskoj ploči. Žrtva se dehumanizira čime joj se negiraju osnovna ljudska prava. Nimalo iznenađujuće od strane onih interesnih skupina u hrvatskom društvu koje su nekoć propagirale uništavanje grobova, a danas, zaogrnuti lažnim plaštom demokracije i navodne brige za ljudska prava, ljude još uvijek dijele na podobne i one koji za njih ljudi uopće nisu.

Drugi svjetski rat

SERIJAL “F.C.C.R. – Fiume crno – crveno Rijeka” VANJE VINKOVIĆA

14 komentara
Tito u Rijeci
Tito u Rijeci

Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” već je pisala o nastojanjima redatelja Vanje Vinkovića da se snimi serijal “F.C.C.R. – Fiume crno, Rijeka crveno” u kojemu bi se analizirala politička ostavština totalitarističkih vladavina 20. stoljeća u hrvatskom gradu Rijeci.

Gabriele D'Annunzio u Rijeci
Gabriele D’Annunzio u Rijeci

Vanja Vinković, dugogodišnji novinar, urednik, publicist, nakladnik, producent, scenarist, redatelj dokumentarnih filmova (“Trsat Naše Gospe”, “Habsburgovci i Opatija”, “Riječki Olimpijci”, “Otto i Hrvati”, “Hrvatski vitez Laval Nugent” i drugi) te sudionik Domovinskog rata i bivši pripadnik 138. pukovnije Hrvatske vojske. G. Vinković obraćao se u više navrata većem broju hrvatskih institucija i pojedinaca sa zahtjevom da pomognu snimanje ovog dokumentarnog serijala, no dosada u tome nije imao uspjeha.

Nijemci u Rijeci
Nijemci u Rijeci

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane koji mogu pomoći snimanje ovog serijala da nas kontaktiraju na email naše udruge info@croatiarediviva.com.  Članovi naše udruge rado će sudjelovati u ovom projektu arhivskim dokumentima i drugim podacima do kojih smo uspjeli doći zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima u Državnom arhivu u Rijeci i na širem riječkom području.

Opširnije o ovom serijalu možete pročitati u razgovoru Davora Dijanovića s g. Vinkovićem koji je objavljen na portalu HKV.

Drugi svjetski rat, Vijesti

OBAVIJEST ZA HRVATE U ŠVICARSKOJ

13 komentara

Dana 16. i 17. lipnja održana su dva predavanja Blanke Matković u Švicarskoj i to u Zurichu, odnosno Luzernu. Na predavanjima su u prodaji bile knjige “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni”, “Dugopoljski žrtvoslov” te posljednji primjerci knjige “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni”.

Prve dvije knjige zainteresirani mogu naručiti na e-mail Hrvatske kulturne zajednice koja je u suradnji sa NK “Croatia” i HKSD “Zrinski” organizirala ova predavanja: hkzkkv@hkz-kkv.ch.

Jedini preostali primjerci knjige “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni” dostupni su u redakciji Hrvatskog tjednika pa molim zainteresirane da se obrate na e-mail hrvatski.list@hi.t-com.hr.