U posljednjem broju Časopisa za solinske teme “Tusculum” objavljen je stručni rad Blanke Matković pod naslovom “Iz povijesti solinskoga područja u Drugom svjetskom ratu i poraću: Hrvatska seljačka stranka kroz dosje Joze Bulja (1945. – 1961.)“.
Krajem listopada 1944. partizanske postrojbe zauzele su Solin, Split i čitavo srednjodalmatinsko područje. Vrlo brzo su formirane uprave u tvornicama u Solinu, Vranjicu i Kaštel Sućurcu, a tvornica cementa u Majdanu odmah je počela s radom. U nekima su radili njemački ratni zarobljenici o kojima je ostao sačuvan veći broj dokumenata. Organiziran je i veći broj zarobljeničkih logora od kojih se barem jedan nalazio u Solinu, o čemu svjedoče najamni ugovori pronađeni u fondu Općega građevnog poduzeća »Gradnja«, koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu. O stanju na širem splitskom, pa tako i solinskom području, u prvim poslijeratnim mjesecima ostao je sačuvan veći broj izvješća tadašnjih jugoslavenskih vlasti. Među tzv. reakcionarima koji su zabrinjavali novu komunističku vlast nalazili su se brojni neistomišljenici Komunističke partije, pa tako i članovi drugih političkih stranaka i organizacija. U arhivu Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) za Dalmaciju, koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu, ostao je sačuvan zapis tadašnjih jugoslavenskih vlasti, moguće Uprave državne bezbjednosti (UDB), u kojemu se navodi da »u solinskom bazenu postoji vrlo opasna grupa H.S.S.« čiji je »duhovni vođa prije rata bio Marin Kljaković«. U zapisu se također ističe da ni jedno mjesto u Dalmaciji nije imalo tako jaku i čvrstu organizaciju Hrvatske seljačke stranke na čelu s dvadesetak mladih ljudi koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata ostali dosljedni politici te stranke. Po istom dokumentu dvojica su likvidirani tijekom rata, iako se izričito ne navodi kako i od koga. Petoricu najistaknutijih iz te grupe Kljaković je povukao »u Hrvatsku« ne bi li ih tako spasio od iste sudbine. Među njima je bio i Jozo Bulj u čijemu je dosjeu sačuvano obilje podataka o radu Hrvatske seljačke stranke (HSS) u solinskom bazenu tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon toga. Buljevi iskazi pred isljednicima Odjeljenja za zaštitu naroda (OZN) i kasnije UDB-e sadrže obilje podataka o radu Hrvatske seljačke stranke uoči Drugoga svjetskog rata i za vrijeme rata na solinskom području te stoga predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje dalmatinske povijesti 20. stoljeća.
		

Nije nam poznato je li g. Pavković prespavao posljednjih 28 godina, ali rado ćemo mu ustupiti na čitanje neki od brojnih naslova na ovu temu iz naše privatne knjižnice. Upravo su o takvim logorima objavljeni brojni dokumentima u svim izdanjima HDP “Dr. Rudolf Horvat”, no moguće je da g. Pavković nas ne smatra povjesničarima.
Dana 15. lipnja navršilo se 76 godina otkako su partizanske postrojbe zauzele grad Vrgorac i na mjesnom groblju počinile masovnu likvidacije vrgoračkih civila. Povodom ove obljetnice u Slobodnoj Dalmaciji je objavljen prilog Mate Primorca u kojemu se autor osvrnuo i na nedavno objavljeno izdanje HDP “Dr. Rudolf Horvat” koje je pod naslovom “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni” u proljeće ove godine predstavljeno diljem Hrvatske, pa tako i u Vrgorcu u kojemu se 24. travnja nisu pojavili predstavnici gradskih vlasti. U uvodnom dijelu ove knjige objavljen je duži prilog o masovnim likvidacijama u Vrgorcu u lipnju 1942. godine s dokumentima vlasti NDH i Komunističke partije o spomenutom događaju. Knjigu možete naručiti na naš e-mail 