Arhiva oznaka: OZNA

U JEDANAESTOM BROJU ČASOPISA “TUSCULUM” OBJAVLJEN RAD BLANKE MATKOVIĆ POD NASLOVOM “IZ POVIJESTI SOLINSKOGA PODRUČJA U DRUGOM SVJETSKOM RATU I PORAĆU: HRVATSKA SELJAČKA STRANKA KROZ DOSJE JOZE BULJA (1945. – 1961.)”

U posljednjem broju Časopisa za solinske teme “Tusculum” objavljen je stručni rad Blanke Matković pod naslovom “Iz povijesti solinskoga područja u Drugom svjetskom ratu i poraću: Hrvatska seljačka stranka kroz dosje Joze Bulja (1945. – 1961.)“.

Krajem listopada 1944. partizanske postrojbe zauzele su Solin, Split i čitavo srednjodalmatinsko područje. Vrlo brzo su formirane uprave u tvornicama u Solinu, Vranjicu i Kaštel Sućurcu, a tvornica cementa u Majdanu odmah je počela s radom. U nekima su radili njemački ratni zarobljenici o kojima je ostao sačuvan veći broj dokumenata. Organiziran je i veći broj zarobljeničkih logora od kojih se barem jedan nalazio u Solinu, o čemu svjedoče najamni ugovori pronađeni u fondu Općega građevnog poduzeća »Gradnja«, koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu. O stanju na širem splitskom, pa tako i solinskom području, u prvim poslijeratnim mjesecima ostao je sačuvan veći broj izvješća tadašnjih jugoslavenskih vlasti. Među tzv. reakcionarima koji su zabrinjavali novu komunističku vlast nalazili su se brojni neistomišljenici Komunističke partije, pa tako i članovi drugih političkih stranaka i organizacija. U arhivu Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) za Dalmaciju, koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu, ostao je sačuvan zapis tadašnjih jugoslavenskih vlasti, moguće Uprave državne bezbjednosti (UDB), u kojemu se navodi da »u solinskom bazenu postoji vrlo opasna grupa H.S.S.« čiji je »duhovni vođa prije rata bio Marin Kljaković«. U zapisu se također ističe da ni jedno mjesto u Dalmaciji nije imalo tako jaku i čvrstu organizaciju Hrvatske seljačke stranke na čelu s dvadesetak mladih ljudi koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata ostali dosljedni politici te stranke. Po istom dokumentu dvojica su likvidirani tijekom rata, iako se izričito ne navodi kako i od koga. Petoricu najistaknutijih iz te grupe Kljaković je povukao »u Hrvatsku« ne bi li ih tako spasio od iste sudbine. Među njima je bio i Jozo Bulj u čijemu je dosjeu sačuvano obilje podataka o radu Hrvatske seljačke stranke (HSS) u solinskom bazenu tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon toga. Buljevi iskazi pred isljednicima Odjeljenja za zaštitu naroda (OZN) i kasnije UDB-e sadrže obilje podataka o radu Hrvatske seljačke stranke uoči Drugoga svjetskog rata i za vrijeme rata na solinskom području te stoga predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje dalmatinske povijesti 20. stoljeća.

RASPORED PROMOCIJA KNJIGE “ZLOČINI JUGOSLAVENSKE ARMIJE I KOMUNISTIČKA REPRESIJA U LICI I GRADU GOSPIĆU 1945. GODINE: DOKUMENTI, SVJEDOČANSTVA I GROBIŠTA (1944.-1998.)” PRIREĐIVAČA BLANKE MATKOVIĆ I RANKA TOPIĆA

Krajem ožujka iz tiska izlazi novo izdanje Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“. Riječ je o zbirci arhivskih dokumenata pod naslovom “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” koja na oko tisuću stranica donosi mnoštvo dosad neobjavljenih dokumenata o stradanju hrvatskog stanovništva na području čitave Ličko-senjske županije te djelomično Gorskog Kotara u posljednjim tjednima i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Dokumenti su prikupljeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Gospiću i Državnom arhivu u Karlovcu, a priređivači zbirke su mr.sc. Blanka Matković, predsjednica udruge i doktorandica na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji, te Ranko Topić, dragovoljac Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik 9. bojne HOS-a „Rafael Vitez Boban“ i hrvatski ratni vojni invalid.

Knjiga će biti predstavljena između 26.3. i 17.4.2019. na 21 promociji diljem Hrvatske, uključujući 8 promocija na području Ličko-senjske županije. U prvom tjednu promocija, predstavljanja knjige će se održati prema sljedećem rasporedu:

26.3. GOSPIĆ, Kino “Korzo”, 19 h

27.3. UDBINA, Crkva hrvatskih mučenika, 18.30 h (nakon mise)

28.3. LOVINAC, Kulturno-informativni centar Lovinac, 17 h

28.3. LIČKI OSIK, Pastoralni centar, 19 h

29.3. KAŠTELA, Dvorac Vitturi, 19 h, organizator: Dragovoljačko-braniteljska udruga „Stina pradidova

Nakon toga promocije će biti održane prema sljedećem rasporedu uz napomenu da se promocije 2.4. i 11.4. još uvijek dogovaraju:

1.4. Vinkovci

3.4. Sl. Brod

4.4. Požega

5.4. Osijek

6.4. Đakovo

9.4. Sisak

10.4. Zagreb

12.4. Korenica

13.4. Otočac (17 h)

13.4. Brinje (19 h)

14.4. Slunj

15.4. Kastav

16.4. Senj

17.4. Rijeka

Redovna cijena knjige će biti 300 kn, a promotivna 200 kn (predbilježbe i predstavljanja). Svoj primjerak možete rezervirati na info@croatiarediviva.com.

Veselimo se vašem dolasku!

NAJAVA PRVIH PROMOCIJA KNJIGE “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” PRIREĐIVAČA BLANKE MATKOVIĆ I RANKA TOPIĆA

Krajem ožujka iz tiska izlazi novo izdanje Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“. Riječ je o zbirci arhivskih dokumenata pod naslovom “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” koja na oko tisuću stranica donosi mnoštvo dosad neobjavljenih dokumenata o stradanju hrvatskog stanovništva na području čitave Ličko-senjske županije te djelomično Gorskog Kotara u posljednjim tjednima i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Dokumenti su prikupljeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Gospiću i Državnom arhivu u Karlovcu, a priređivači zbirke su mr.sc. Blanka Matković, predsjednica udruge i doktorandica na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji, te Ranko Topić, dragovoljac Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik 9. bojne HOS-a „Rafael Vitez Boban“ i hrvatski ratni vojni invalid.

Knjiga će biti predstavljena između 26.3. i 18.4.2019. na 18 promocija diljem Hrvatske, uključujući 7 promocija na području Ličko-senjske županije. U prvom tjednu promocija, predstavljanja knjige će se održati prema sljedećem rasporedu:

26.3. GOSPIĆ, Kino “Korzo”, 19 h

27.3. UDBINA, Crkva hrvatskih mučenika, 18.30 h (nakon mise)

28.3. LOVINAC, Kulturno-informativni centar Lovinac, 17 h

28.3. LIČKI OSIK, Pastoralni centar, 19 h

29.3. KAŠTELA, Dvorac Vitturi, 19 h, organizator: Dragovoljačko-braniteljska udruga „Stina pradidova

Raspored ostalih promocija s popisom suorganizatora objavit ćemo naknadno. Redovna cijena knjige će biti 300 kn, a promotivna 200 kn (predbilježbe i predstavljanja). Svoj primjerak možete rezervirati na info@croatiarediviva.com.

Veselimo se vašem dolasku!

KAMENJAR: “NIJEDAN POVJESNIČAR SE NIJE DOHVATIO TEME PARTIZANSKIH LOGORA”

U tekstu pod naslovom “Gdje su nestali ‘ubijeni’ iz prvog ustaškog logora Danica?“, koji je objavljen jučer na portalu Kamenjar, autor Mladen Pavković navodi sljedeće: “Zanimljivo je da se još ni jedan povjesničar nije dohvatio teme – partizanskih logora. Zar oni nisu postojali u vrijeme II. svjetskog rata? Partizani, odnosno tzv. antifašisti otvarali su logore i nakon 1945., od kojih su neki bili gori i od najznačajnijih fašističkih logora! O tome se uglavnom šuti, ili se marginalizira. Zašto?”

Nije nam poznato je li g. Pavković prespavao posljednjih 28 godina, ali rado ćemo mu ustupiti na čitanje neki od brojnih naslova na ovu temu iz naše privatne knjižnice. Upravo su o takvim logorima objavljeni brojni dokumentima u svim izdanjima HDP “Dr. Rudolf Horvat”, no moguće je da g. Pavković nas ne smatra povjesničarima.

 

TRAKAVICA “OPARA NA GRIPAMA” DOBILA NASTAVAK

Na jučerašnje i današnje reagiranje naše udruge, emailom nam se obratila zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović izjavivši:

“Poštovani,

neugodno smo iznenađeni i pogođeni Vašom reakcijom na jučerašnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima gdje su bili predstavnici Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske koji su položili cvijeće i zapalili svijeće ispred Tvrđave Gripe.
Pretpostavljam da se Vaše očitovanje u e-mailovima koje ste nam poslali odnosi na šture medijske navode o istome i moguće pogrešne interpretacije događaja, a ne na sudjelovanje u istom programu, zbog čega držim da je moguće da je došlo do nesporazuma.

Naime, na inicijativu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare po prvi put je inicijativom jednog gradonačelnika Splita odabrano mjesto Tvrđave Gripe za spomen mjesto upravo zbog toga što je gradonačelniku poznato da je riječ o mjestu na kojem su se zbili strašni zločini, o čemu se informirao kroz teško dostupnu literaturu (…)

Na njegovu inicijativu bit će upućen i prijedlog Gradskom vijeću da se ovaj spomendan uvrsti u službeni kalendar Grada Splita.

Vezano za donje navode kojima se obraćate i meni osobno moram Vam reći kako sam s dubokim poštovanjem prošle godine pristupila sudjelovanju u događaju koji spominjete (…)

Kao profesionalac koji zna što znači ozbiljan rad, osobito u znanstvenom smislu, kao i napori koji su potrebni da se adekvatno obrade teme i publiciraju knjige, poštujem rad svih koji ulažu trud da se osvijetli istina. Među tim ljudima prepoznala sam i današnjeg gradonačelnika (…), a mislila sam da mogu i Vas svrstati u tražitelje istine. Nadam se da je ovo samo nesporazum te Vas ovim putem u duhu tražitelja istine pozdravljam s punim imenom i prezimenom i akademskom titulom.”

Drago nam je da je Jelena Hrgović sama potvrdila da je doista bila nazočna promociji splitske knjige koja je održana u Splitu u svibnju 2017. godine, no i dalje ostaje nejasno zbog čega o dokumentima koji su tada objavljeni njezin šef navodno ne zna ništa. Još je nejasniji navod Jelene Hrgović o navodno teško dostupnoj literaturi iz koje se njezin šef navodno informirao. Podsjetimo da je 9 primjeraka splitske knjige dostavljeno Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a primjerak se nalazi i u knjižnici Državnog arhiva u Splitu. Podsjetimo i na to da se u sveučilišnim i gradskim knjižnicama diljem Hrvatske mogu naći brojne knjige o stradanju Hrvata tijekom i neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata, pa tako i knjiga Mate ŠimundićaHrvatski smrtni put” u kojoj je autor također pisao o splitskim logorima i stradanju hrvatskog stanovništva na širem splitskom području. Čini se da je sva ta silna literatura teško dostupna jedino političkim elitama.

Jeleni Hrgović smo odgovorili dužim emailom u kojemu smo objasnili pozadinu nastanka splitske knjige te joj usput objasnili da oni (političke elite na državnoj sisi) nisu oni koji će određivati koga svrstavati među “tražitelje istine”, a posebno neće prozivati one koji godinama volontiraju i mukotrpno rade na istraživanju onih tema kojih se Jelena Hrgović i Andro Krstulović Opara sjete po potrebi.

Na kraju emaila predsjednica udruga Blanka Matković pozdravila je Jelenu Hrgović s podužim popisom svojih akademskih titula.

Ukratko, lagali bismo kad bismo rekli da smo neugodno iznenađeni glupošću hrvatskih političkih elita.

SRAMOTNA IZJAVA ANDRE KRSTULOVIĆA OPARE DOBILA NASTAVAK – OPARA POZIVA POVJESNIČARE DA ISTRAŽUJU, A ISTOVREMENO IGNORIRA POZIVE NA PROMOCIJE NJIHOVIH KNJIGA

Jučer smo objavili reagiranje naše udruga na sramotan istup splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je naveo da o stradalnicima logora Gripe u Splitu ne znamo – ništa. Izjava Andre Krstulovića Opare je notorna neistina. U proljeće prošle godine naša udruga je objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj su po prvi put objavljeni nepotpuni popisi logoraša splitskih logora, kao i brojni drugi dokumenti o stradanju Hrvata na splitskom području. Također je objavljen i nepotpuni popis likvidiranih logoraša s Gripa koji je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Predstavljanju tog izdanja u Splitu 3. svibnja 2017. bila je nazočna današnja zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović, pa se stoga može zaključiti da među osobama bliskima gradonačelniku postoji barem jedna koja o ovoj problematici zna daleko više, a to svakako nije ništa.

Gradonačelnikovu sramotnu izjavu prenio je i portal Dalmacija Danas, no iz tog detaljnijeg teksta doznajemo da je Opara pozvao znanstvene djelatnike i povjesničare “da osvijetle prošlost, bez čega nećemo doći do prave istine”. Podsjetit ćemo stoga da smo u proteklu godinu dana uredu splitskog gradonačelnika poslali pozivnica za dva nova izdanja koja smo u međuvremenu objavili, a odgovor nikada nismo dobili.

Svojim istupom Opara želi uvjeriti birače da se o stradanju Hrvata u splitskim logorima ne zna ništa, a krivnju za to naravno svaljuje na povjesničare, dakle iste one koji objavljuju knjige o temi o kojoj on ne zna ništa i iste one čije pozivnice na predstavljanja uporno ignoriraju on i njegovi zamjenici. Svojim sramotnim istupom Opara je uvrijedio sve stradalnike diljem Hrvatske čiji su članovi obitelji nakon listopada 1944. bili zatočeni na splitskim Gripama, kao i sve vrijedne ljude koji posljednjih desetljeća marljivo istražuju te događaje. I to bez ikakve plaće, za razliku od njega i njegovih zamjenika.

SRAMOTNA IZJAVA ANDRE KRSTULOVIĆA OPARE

Povodom dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, mediji su prenijeli izjavu splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je poručio: “Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima – ništa“.

Netočno je da o ljudima koji su bili zatvoreni u logoru Gripe i odande nestali ne znamo ništa jer upravo je Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u svibnju 2017. objavila knjigu “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u kojoj je po prvi put objavljen nepotpuni popis zarobljenika koji su nakon listopada 1944. bili zatočeni u tom splitskom logoru. Osim toga, u knjigu je uvršen u nepotpuni popis logoraša s Gripa koji su likvidirani, a isti popis je prethodno objavljen u nekim drugim zbornicima. Također smo objavili mnoštvo drugih dokumenata o stradanju građana na širem splitskom području.

Moguće je da Andro Krstulović Opara nikada nije čuo o ovoj knjizi i spomenutim dokumentima iako je na prvom predstavljanju navedene knjige u Splitu bila nazočna njegova trenutna zamjenica Jelena Hrgović koja ga je s lakoćom mogla uputiti u ovu problemtiku. Podsjetit ćemo i na to da je naša udruga u listopadu 2017. objavila zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Imotske krajine u koju je također uvršen popis Imoćana koji su bili zatočeni u splitskom logoru knjigu, ali i popisi zatočenika u drugim logorima na području Splitsko-dalmatinske županije. U travnju ove godine objavili smo zbirku dokumenata o stradanju stanovnika Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja, također s popisima logoraša i likvidiranih. Promocije ovih izdanja organizirane su diljem Hrvatske, a naša udruga je poslala pozivnicu i uredu splitskog gradonačelnika iz kojega nikada nije stigao nikakav odgovor.

Uzevši u obzir dugogodišnji rad istraživača koji su objavili brojne tekstove i knjige o stradanju Hrvata na području srednje Dalmacije, posebno Splita, uključujući i rad članova naše udruge koji su u Državnom arhivu u Splitu pregledali kompletno gradivo iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća, izjava Andre Krstulovića Opare odražava elementarno neznanje osobe koja bi po definiciji trebala zastupati interese svih građana Splita, ali i svih obitelji čiji su bližnji stradali u splitskim logorima i drugim lokacijama.

OBAVIJEST ZA HRVATE U ŠVICARSKOJ

Dana 16. i 17. lipnja održana su dva predavanja Blanke Matković u Švicarskoj i to u Zurichu, odnosno Luzernu. Na predavanjima su u prodaji bile knjige “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni”, “Dugopoljski žrtvoslov” te posljednji primjerci knjige “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni”.

Prve dvije knjige zainteresirani mogu naručiti na e-mail Hrvatske kulturne zajednice koja je u suradnji sa NK “Croatia” i HKSD “Zrinski” organizirala ova predavanja: hkzkkv@hkz-kkv.ch.

Jedini preostali primjerci knjige “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni” dostupni su u redakciji Hrvatskog tjednika pa molim zainteresirane da se obrate na e-mail hrvatski.list@hi.t-com.hr.

U SPOMEN NA VRGORAČKE “LIPANJSKE ŽRTVE

Dana 15. lipnja navršilo se 76 godina otkako su partizanske postrojbe zauzele grad Vrgorac i na mjesnom groblju počinile masovnu likvidacije vrgoračkih civila. Povodom ove obljetnice u Slobodnoj Dalmaciji je objavljen prilog Mate Primorca u kojemu se autor osvrnuo i na nedavno objavljeno izdanje HDP “Dr. Rudolf Horvat” koje je pod naslovom “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni” u proljeće ove godine predstavljeno diljem Hrvatske, pa tako i u Vrgorcu u kojemu se 24. travnja nisu pojavili predstavnici gradskih vlasti. U uvodnom dijelu ove knjige objavljen je duži prilog o masovnim likvidacijama u Vrgorcu u lipnju 1942. godine s dokumentima vlasti NDH i Komunističke partije o spomenutom događaju. Knjigu možete naručiti na naš e-mail info@croatiarediviva.com.

 

IZLAGANJE BLANKE MATKOVIĆ NA PREDSTAVLJANJIMA NAŠIH IZDANJA

Između 17. travnja i 9. svibnja o.g. u 11 hrvatskih gradova i općina je održano predstavljanje naših izdanja “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni” i “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni”. Na ovim promocijama predsjednica udruge i supriređivačica izdanja Blanka Matković je održala opširnije izlaganje o komunističkim zločinima i velikosrpskim mitovima od 1941. do danas koje je u dva dijela objavljeno u Hrvatskom tjedniku. Prvi dio izlaganja možete pročitati na ovoj poveznici, a drugi dio ovdje. Treći dio izlaganja, koji nije objavljen u Hrvatskom tjedniku, odnosio se na izdanja koja su na ovim događajima predstavljena.