Tijekom nadolazeća dva tjedna u Imotskom, Podstrani i Zagrebu bit će predstavljena knjiga autorice Blanke Matković, „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“.
Tim povodom razgovarali smo s jednim od predstavljača knjige, doktorom Zlatkom Begonjom.
Dr. sc. Zlatko Begonja zaposlenik je Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, a njegova znanstveno-istraživačka djelatnost prioritetno je vezana uz problematiku nacionalne povijesti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata.
Velika vrijednost knjige autorice Matković
„Knjiga, koju je s iznimnim trudom pripredila magistrica Matković sa svojim suradnicima ima posebnu vrijednost jer podastire niz vjerodostojnih dokumenata koji iznose istinu o cijelom nizu događaja.“
Dr. sc. Begonja ističe kako je, s obzirom da prostor Imotske Krajine tijekom rata nije bio posebno sklon narodnooslobodilačkom pokretu, novouspostavljena komunistička vlast bila posebno surova prema stanovništvu tog kraja. Također ističe kako je ta vlast, zajedno sa svojom doktrinalnom strašću, vješto koristila ljudsku razjarenost izazvanu ratnim okolnostima, uzrokujući tako krvave zločine.
Znanstveni interes dr. sc. Begonje: Zadarsko područje u vrijeme komunističke vlasti
Za Narod.hr dr. sc. Begonja govorio je i o svojim trenutnim znanstvenim preokupacijama.
„Ja se bavim problematikom događanja koja su nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata u Zadru. Ono što je trenutno predmet mog užeg interesa je razdoblje rijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća u Zadru i na zadarskom području“, razdoblje procvata i gušenja Hrvatskog proljeća kroz koje dolazi do određenog buđenja nacionalne svijesti.
Dr. sc. Begonja ističe nit-poveznicu između događanja neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata te događanja 60-ih i 70-ih godina s „obzirom da su mnogi od aktera tih događanja proistjecali iz nomenklature koja je nastala nakon završetka rata“, a ta se nit nastavlja i do 90-ih godina.
“Želio bih tu nit-poveznicu pokušati maksimalno istražiti i prezentirati kad za to dođe vrijeme.“
“Glasni su protivnici našeg rada i istraživanja”
Dr. sc. Begonja posebno je istaknuo kako društveno ozračje otežava rad znanstvenicima koji se pokušavaju baviti ovim temama.
„Bez obzira na demokratičnost u kojoj mi danas živimo, glasni su protivnici ovakvog tipa rada i istraživanja”.
„Ima nas koji pokušavamo doći do mogućnosti da prezentiramo činjenice i sve ono čime se bavimo da javnost bude s tim upoznata i da vidi drugu sliku, osim one koja je bila prezentirana od 1945. do početka 90-ih godina.“ Ističe kako su izloženi posebnoj „histeriji i agresiji“ onih koji se takvim istraživanjima protive, te pojašnjava razloge tih pojava.
„Razlozi su jer su neki od takvih sljedbenici bivše komunističke nomenklature koju su zahvaljujući svojim pređima stekli određene pozicije i povlastice u društvu“ te koji, kako navodi, priječe pristup istini kojom bi se mogao srušiti „taj svijet prošlosti“.
Drugi pak, „na krajnje neprilličan i neciviliziran način pokušavaju ispirati dijelove prošlosti ili aktivnsti članova vlastitih obitelji“ opisuje dr. sc. Begonja te zaključuje kako i jedni i drugi imaju zajednički cilj: onemogućiti pristup činjenicama i prodor tih činjenica u javnost.
Izvor: Narod.hr
