Arhiva oznaka: likvidacije

BITKA ZA ODŽAK I STRADANJE HRVATSKOG NARODA U BOSANSKOJ POSAVINI

 

Proljeće 1945. na našim prostorima obilježile su tzv. završne operacije za oslobođenje Jugoslavije okončane predajom Hrvatskih oružanih snaga (HOS) u Austriji sredinom svibnja. Rat je završio sedam dana kasnije, pisao je nakon rata Milan Basta, tadašnji politički komesar 51. vojvođanske divizije u sastavu Treće armije, koji je aktivno sudjelovao u navedenim događajima. Jugoslavenski primjer nije bio izolirani slučaj. Iako je većina zapovjednika postrojbi Wehrmachta položila oružje u skladu s naredbama generala Jodla i generala Keitela o bezuvjetnoj predaji od 7. i 8. svibnja 1945., dio postrojbi pod zapovjedništvom feldmaršala Ferdinanda Schörnea nastavio se boriti sve do 11. i 12. svibnja. Slijedećeg dana predale su se i preostale njemačke postrojbe u Čehoslovačkoj. Garnizon na otoku Alderney u kanalu La Manche predao se 16. svibnja, a manja skupina njemačkih vojnika izgubila je radio vezu te ostala izolirana na norveškom otoku Svalbard sve do rujna 1945. Uvriježeno je mišljenje da je posljednja velika bitka Drugog svjetskog rata u Europi tzv. Gruzijski ustanak na nizozemskom otoku Texel koji je rezultirao ogromnim gubicima na obje strane te je okončan 20. svibnja 1945. dolaskom kanadskih vojnih postrojbi. Slabije je poznata činjenica da je posljednja bitka na europskom tlu ustvari bila bitka za Odžak, gradić smješten u sjevernoj Bosni. Štoviše, jedini pisani trag u široj javnosti o borbama kod Odžaka, zabilježen između 1945. i 1990. u Jugoslaviji, jest tekst beogradskog časopisa NIN koji u broju od 1. lipnja 1975. navodi da je „u trenucima kada je u Berlinu Hitler već potegao pištolj da ubije Evu Braun, u času kada su naše trupe ulazile u oslobođeni Zagreb, a bataljoni Korpusa narodne odbrane Jugoslavije energično se obračunavali sa ostacima četničkih i ustaških snaga širom zemlje, na ušću Bosne u Savu tek su počele da se rasplamsavaju prave bitke. Ovde je tek počinjao rat, s mnogo poginulih na obema stranama. Trajat će sve do 25. maja 1945. godine – čitavih šesnaest dana posle završetka Drugog svetskog rata. Borbe vođene od 16. do 18. aprila bile su žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima s partizanske strane sudelovale jedinice navikle samo na pobede – 25. srpska divizija i 27. divizija, očajnički otpor ustaša bio je veoma uporan“.

Prilikom osvajanja ovoga dijela Posavine postrojbe 25. srpske divizije u suradnji s domaćim komunistima vršili su masovne likvidacije i strijeljanja uglavnom hrvatskog civilnog stanovništva i zarobljenika. Veći se dio hrvatskih bojovnika i civilnog stanovništva povukao na lijevu obalu Bosne u Podvučjak gdje su civili prihvaćeni i smješteni, a dio hrvatskih bojovnika koji nije nastavio daljnje povlačenje prema Zagrebu raspoređen na linije obrane tog prostora.

Unatoč nedostatku dokumenata, može se zaključiti da je završna bitka za Odžak, koja je započela 3. svibnja 1945., s povremenim zatišjima, najvjerojatnije okončana 27. ili 28. svibnja, a u nju su uključeni zrakoplovstvo i tenkovi. Dio branitelja se uspio izvući u proboju iako je njihova daljnja sudbina nepoznata, dio se povukao u šumu, a dio je zarobljen i zatočen u logore i zatvore odakle je odveden na likvidaciju. Podvučjak je pao gotovo dva tjedna nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga kod Bleiburga, a mnogi detalji završne bitke Drugog svjetskog rata na europskom tlu ostaju obavijeni velom tajne.

Opširnije o borbama za Odžak i stradanju hrvatskog naroda u Bosanskoj Posavini možete pročitati u znanstvenom radu Stipe Pilića i Blanke Matković koji je 2012. objavljen u časopisu Bosna Franciscana Franjevačke teologije u Sarajevu (pdf).

72. OBLJETNICA IZRUČENJA HRVATSKE VOJSKE I CIVILA KOD BLEIBURGA

Na današnji dan obilježavamo 72 godine otkako su hrvatski vojnici i civili izručeni britanskoj vojsci kod Bleiburga. Do tog trenutka hrvatska kolona koja se povlačila bila je više puta napada i presječena na većem broju lokacija, kao na primjer kod Hude Luknje i kod Celja, a brojni hrvatski zarobljenici već su bili ubijeni ili su se nalazili u logorima. Još uvijek nije utvrđen točan broj ovih žrtava, a britanske procjene o 200 000 vojnika i 500 000 civila na povlačenju zasad ostaju samo – procjene. Stoga još jednom želimo istaknuti važnost sustavnih povijesnih istraživanja temeljenih na brojnim arhivskim dokumentima koji su sačuvani i dostupni te na materijalnim i drugim dokazima.

Kretanje kolona Križnog puta iz južne Austrije kroz Sloveniju te prikaz lokacija grobišta i logora možete pogledati na karti koju je izradio naš član Miljenko Klarić.

 

ZA BIVŠE HRVATSKE MINISTRE POSLIJERATNI LOGOR JASENOVAC I DALJE NE POSTOJI

Večerašnjoj tribini HU Benedikt održanoj u Zagrebu prisustvovao je i suosnivač i član naše udruge g. Stipo Pilić koji je bivšem ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću postavio pitanje o dopisu naše udruge iz siječnja 2016. kojim je postavljeno pitanje zbog čega Javna ustanova Spomen područja Jasenovac, koja se nalazi pod ingerencijom Ministarstva kulture i financira iz hrvatskog državnog proračuna, na svojoj službenoj web stranici objavljuje lažne podatke kojima se zagovara teza završenog srednjoškolca Slavka Goldsteina da u Jasenovcu nakon Drugog svjetskog rata nije postojao logor nego nekakva “radna grupa” i zbog čega Ministarstvo kulture ne čini ništa da se službeni podaci JUSP Jasenovac usaglase s novootkrivenim podacima.
Od siječnja 2015. Ministarstvu kulture i svim ministrima, kao i drugim državnim i javnim institucijama, poslali smo veći broj dopisa koji su do danas ostali bez odgovora. Unatoč postavljanju konkretnog pitanja, konkretan odgovor ni večeras nismo dobili, no čuli jesmo da jedan bivši ministar kulture dokumente o poslijeratnom logoru Jasenovac, koji po zakonskoj definiciji predstavljaju kulturno blago Hrvatske, proglašava običnom “interpretacijom” iako u spomenutim dokumentima iz 1946. jasno piše “logor Jasenovac”, “Kazneni zavod Jasenovac” i “Zavod za prisilni rad Jasenovac”. Žalosno je bilo čuti da je sve ono što se u Jasenovcu događalo nakon uspostave komunističke Jugoslavije za jednog bivšeg ministra, koji se kruhom naroda hrani i prema tome mora narodu račune polagati, samo “interpretacija”, a ne još jedan komunistički zločin nad hrvatskim narodom. No, odgovor smo ipak dobili, a taj je još jednom bio – šamar i to ne samo nama nego i hrvatskim stradalnicima. Čestitamo kolegi Stipi Piliću na odvažnosti da već 10 godina sustavno istražuje komunističke zločine, o toj temi piše radove i beskompromisno brani istinu.
Upit g. Pilića možete pogledati oko 1:23:00 na ovoj poveznici.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “SPLIT I SREDNJA DALMACIJA U DOKUMENTIMA OZNE I UDBE (1944.-1962.)”

(Objavio portal Dragovoljac)

U organizaciji Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara ‘Dr. Rudolf Horvat’, u Splitu (3.5.), Sinju (4.5.) i Dicmu (5.5.) predstavljena je knjiga ‘Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije’, autorice mr. sc. Blanke Matković.

Riječ je o knjizi koja donosi stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva, od kojih se veći dio po prvi put objavljuje, a koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća te od Sinja do Dicma i Dugopolja.

Don Josip Dukić, Blanka Matković i Ivan Kozlica na promociji u Splitu
Don Josip Dukić, Blanka Matković i Ivan Kozlica na promociji u Splitu

Uz Blanku Matković, knjigu su predstavili mr. sc. Ivan Kozlica i urednik izdanja dr. sc. don Josip Dukić. Don Josip Dukić istaknuo je kako je najveća vrijednost knjige u dokumentima nastalim od 1944. do 1962. godine, koje je autorica uspjela pronaći u raznim arhivima, a koje opisuju sve što se događalo poslije Drugog svjetskog rata. Ivan Kozlica je dodao kako je u nedostatku drugih vrsta lustracija, svaka ovakva knjiga svojevrsna lustracija.

Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nazočili ovim promocijama te na bilo koji način podržali rad na ovoj knjizi. Knjigu također možete kupiti preko Hrvatskog tjednika, a zaradom nastojimo pokriti troškove tiska i organizacije promocija.

Promocija knjige u Sinju, Photo: Ferata.hr
Promocija knjige u Sinju, Photo: Ferata.hr

Većina medija, podržana od strane lokalnog HDZ-a, pa tako i HDZ-ovih udruga, uspješno su opstruirali sve naše pokušaje rušenja medijske blokade, a jedini medij koji je popratio ovu promociju bio je sinjski HIT Radio i portal Ferata na čemu im se posebno zahvaljujemo. G. Kozlica je s pravom istaknuo da je ovakva knjiga oblik lustracije, a ponašanje medija te spomenute partije HDZ i njezinih krakova najbolji je pokazatelj odakle lustracija treba početi. Od njih samih! Nastavi čitati PREDSTAVLJANJE KNJIGE “SPLIT I SREDNJA DALMACIJA U DOKUMENTIMA OZNE I UDBE (1944.-1962.)”

PORTAL FERATA JEDINI POPRATIO PREDSTAVLJANJE KNJIGE “SPLIT I SREDNJA DALMACIJA U DOKUMENTIMA OZNE I UDBE (1944.-1962.), ZAROBLJENIČKI LOGORI I LIKVIDACIJE”

Slobodna Dalmacija nije se usudila objaviti najavu promocije knjige jer je takva bila direktiva iz Zagreba. Toga se ni Sjeverna Koreja ne bi posramila. Izgleda da sloboda misli postoji jedino na sinjskoj Ferati i na tome im čestitamo i zahvaljujemo. Feratin članak o sinoćnjoj promociji u Sinju možete pročitati ovdje. Odgajajmo buntovnike, a ne ovce.

NADOPUNJENA VERZIJA PRIKAZA GROBIŠTA I HRVATSKOG KRIŽNOG PUTA U GOOGLE MAPS

Prvi prikaz lokacija grobišta, logora, zatvora, željezničkih postaja i transportnih puteva izradio je član naše udruge Miljenko Klarić, a obuhvaćao je logore u Austriji te logore i grobišta u Republici Sloveniji. U posljednja dva mjeseca ta verzija je nadopunjavana i proširena grobištima i putevima Križnog puta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U ovom trenutku na našoj web stranici dostupne su dvije karte – jedna za grobišta i logore u Sloveniji i druga za one u Hrvatskoj i BiH.

Prikaz možete pogledati ovdje.

PREDSTAVNIK NAŠE UDRUGE STIPO PILIĆ S GENERALOM ŽELJKOM GLASNOVIĆEM POSJETIO JASENOVAC

U ponedjeljak, 1. svibnja 2017. g., na blagdan Svetog Josipa Radnika, zaštitnika Hrvatske, održana je svečana komemoracija za sve žrtve logora Jasenovac stradale od partizanskih i komunističkih zločinaca nakon 1945. godine.

General Željko Glasnović, Zorica Gregurić, Mirna Sunić Žakman, Tomislav Sunić, Ivan Pandža, Stipo Pilić i ostali uzvanici
General Željko Glasnović, Zorica Gregurić, Mirna Sunić Žakman, Tomislav Sunić, Ivan Pandža, Stipo Pilić i ostali uzvanici

Na komemoraciji su, uz saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića, sudjelovali predsjednica Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorica Gregurić, politička zatvorenica i zatočenica komunističkih kazamatâ Mirna Sunić Žakman, pisac i politolog, bivši politički emigrant i profesor na sveučilištima u Santa Barbari i Los Angelesu, dr. Tomislav Sunić, predsjednik Zdruga državotvornih snaga BiH Željko Koroman, predstavnici Hrvatske čiste stranke prava iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba Ivan Pandža, predstavnik i suosnivač Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” povjesničar Stipo Pilić te drugi uzvanici.

General Željko Glasnović, Stipo Pilić i ostali uzvanici
General Željko Glasnović, Stipo Pilić i ostali uzvanici

Za sve nevino stradale žrtve izrečena je molitva, položeno cvijeće i zapaljene svijeće te je, uz prigodno slovo i umjetnički recital, odana počast svim na ovome mjestu ubijenim Hrvatima, Nijemcima, Romima, Židovima i Srbima. Na prostoru Spomen područja Jasenovac član udruge Stipo Pilić pročitao je našu izjavu za javnost te predočio kopije arhivskih dokumenata koji dokazuju postojanje poslijeratnog logora Jasenovac.

Stipo Pilić čita izjavu za javnost HDP "Dr. Rudolf Horvat"
Stipo Pilić čita izjavu za javnost HDP “Dr. Rudolf Horvat”

Kod spomen ploče, koja je u središtu Jasenovca podignuta pripadnicima HOS-a koji su dali svoje živote u obrani domovine tijekom Domovinskoga rata, položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće u njihovu čast.

Svi uzvanici su nakon komemoracije pribivali svečanoj misi koja je koncelebrirana u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jasenovcu.

Zorica Gregurić, general Željko Glasnović i Stipo Pilić na misi u Jasenovcu
Zorica Gregurić, general Željko Glasnović i Stipo Pilić na misi u Jasenovcu

Nastavi čitati PREDSTAVNIK NAŠE UDRUGE STIPO PILIĆ S GENERALOM ŽELJKOM GLASNOVIĆEM POSJETIO JASENOVAC

PROMOCIJA KNJIGE BLANKE MATKOVIĆ U SPLITU (3.5.), SINJU (4.5.) I DICMU (5.5.)

U srijedu, 3. svibnja o. g., iz tiska izlazi knjiga Blanke Matković pod naslovom “Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u nakladi Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”. U knjizi će biti objavljeno stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u gradu Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća i od Sinja do Dicma i Dugopolja. Dio dokumenata objavljuje se po prvi put, a među njima je i popis logoraša u logoru Gripe, nastao vjerojatno krajem 1944. godine. Arhivski podaci o likvidiranim osobama nadopunjavani su podacima iz literature i drugih izvora.

Knjigu će predstaviti mr. sc. Ivan Kozlica, a predstavljanju će prisustvovati i urednik knjige dr. sc. don Josip Dukić te autorica mr. sc. Blanka Matković.

Predstavljanja će se održati:

  • 3.5.2017. u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u 19.30
  • 4.5.2017. u Alkarskim dvorima u Sinju u 19.30
  • 5.5.2017. u Crkvi sv. Jakova Apostola u Dicmu u 19.30

Ovim putem pozivamo sve naše čitatelje i podržavatelje da prisustvuju jednoj od ovih promocija ukoliko su u mogućnosti. Veselimo se vašem dolasku!

POZIVNICA (pdf)

NAJAVA KNJIGE BLANKE MATKOVIĆ “SPLIT I SREDNJA DALMACIJA U DOKUMENTIMA OZNE I UDBE (1944.-1962.), ZAROBLJENIČKI LOGORI I LIKVIDACIJE”

Krajem travnja iz tiska izlazi knjiga Blanke Matković pod naslovom “Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZNE i UDBE (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije” u nakladi Kulturnog društva Trilj i Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”. U knjizi će biti objavljeno stotinjak dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu i Hrvatskog državnog arhiva koji svjedoče o komunističkoj represiji i zločinima u gradu Splitu i srednjodalmatinskom prostoru, posebice na području od Imotskog do Muća i od Sinja do Dicma i Dugopolja. Dio dokumenata objavljuje se po prvi put, a među njima je i popis logoraša u logoru Gripe, nastao vjerojatno krajem 1944. godine. Arhivski podaci o likvidiranim osobama nadopunjavani su podacima iz literature i drugih izvora.

Knjigu će predstaviti mr. sc. Ivan Kozlica, a predstavljanju će prisustvovati i dr. sc. don Josip Dukić.

Predstavljanja će se održati:

  • 3.5.2017. u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u 19.30
  • 4.5.2017. u Alkarskim dvorima u Sinju u 19.30
  • 5.5.2017. u Crkvi sv. Jakova Apostola u Dicmu u 19.30

Ovim putem pozivamo sve naše čitatelje i podržavatelje da prisustvuju jednoj od ovih promocija ukoliko su u mogućnosti. Veselimo se vašem dolasku!

SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA

Piše: Blanka Matković

(Objavio portal Dragovoljac i Kamenjar)

Pretpostavlja se da je u likvidacijama na području Republike Slovenije nakon II. svjetskog rata ubijeno je oko 14 tisuća Slovenaca,  nekoliko tisuća pripadnika njemačke nacionalne manjine, nekoliko tisuća srpskih i crnogorskih četnika, vjerojatno oko 10 000 njemačkih vojnika[1] i oko 190 000 Hrvata [2], zarobljenih prilikom povlačenja na celjskom području ili vraćenih s Bleiburga.

Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.
Spomen-park Teharje (Celje), snimila: Blanka Matković, 7.6.2008.

Najveći broj žrtava ubijen je na području od  Bleiburga odnosno Dravograda preko Maribora i Ptuja do hrvatske granice. Drugi epicentar bilo je područje od Celja do Brežica s okolicom, odnosno do hrvatske granice. Pretpostavlja se da je na tom području ubijeno najmanje 20 000 osoba,[3] a veći dio lokacija grobišta odnosi se na nekadašnje protutenkovske rovove i rudarska okna.[4] Prema nekim hrvatskim izvorima, na području od Celja do Brežica ubijeno je preko 100 tisuća ljudi.[5] Treće područje masovnih ubojstava je područje Gorenjske, Ljubljane, Dolenjske i Kočevsko, gdje je ubijeno minimalno 15 000 ljudi. [6] Nastavi čitati SLOVENSKA GROBIŠTA: RUDNIK PEČOVNIK KOD CELJA