Arhiva kategorije: Domovinski rat

23. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “BLJESAK” I SJEĆANJE NA STRADALNIKE POSLIJERATNOG LOGORA JASENOVAC

Na današnji dan prije 23 godine započela je vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije RH kojom su oslobođeni okupirani teritoriji zapadne Slavonije, a u kojoj su kao hrvatski branitelji sudjelovali pojedini članovi naše udruge i članovi njihovih obitelji.

Već prvog dana hrvatske snage došle su nadomak Okučana i oslobodile Jasenovac. Upravo je ondje 2017. godine održana komemoracija za hrvatske zatočenike Titovog poslijeratnog logora Jasenovac čiju žrtvu “službena” politika i Spomen područje Jasenovac još uvijek ne priznaju. Na toj komemoraciji su, uz nezavisnog saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića, sudjelovali predsjednica Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorica Gregurić, politička zatvorenica i zatočenica komunističkih kazamatâ Mirna Sunić Žakman, pisac i politolog, bivši politički emigrant i profesor na sveučilištima u Santa Barbari i Los Angelesu, dr. Tomislav Sunić, predsjednik Zdruga državotvornih snaga BiH Željko Koroman, predstavnici Hrvatske čiste stranke prava iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba Ivan Pandža, predstavnik i suosnivač Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” povjesničar Stipo Pilić te drugi uzvanici.

Kod spomen ploče, koja je u središtu Jasenovca podignuta pripadnicima HOS-a koji su dali svoje živote u obrani domovine tijekom Domovinskoga rata, tada položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće u njihovu čast.

Za sve nevino stradale žrtve izrečena je molitva, položeno cvijeće i zapaljene svijeće te je, uz prigodno slovo i umjetnički recital, odana počast svim na ovome mjestu ubijenim Hrvatima, Nijemcima, Romima, Židovima i Srbima. Na prostoru Spomen područja Jasenovac član udruge Stipo Pilić pročitao je našu izjavu za javnost te predočio kopije arhivskih dokumenata koji dokazuju postojanje poslijeratnog logora Jasenovac nakon 2. svibnja 1945. kada su to područje zauzele postrojbe Jugoslavenske armije.

Svi uzvanici su nakon komemoracije pribivali svečanoj misi koja je koncelebrirana u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jasenovcu.

Na naš dugogodišnji rad na razotkrivanju istine o ratnom i poslijeratnom logoru Jasenovac osvrnuo se saborski zastupnik Željko Glasnović u svom govoru od 25. travnja o.g. G. Glasnović također je prisustvovao predstavljanju knjige “Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni” koja je održana 18. travnja o.g. u Zagrebu.

Naša prošlogodišnja izjava za javnost podjednako je aktualna zbog čega ćemo na nju podsjetiti naše čitatelje:

Izjava za javnost HDP “Dr. Rudolf Horvat”

Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ na čelu s predsjednicom mr. sc. Blankom Matković i svim članovima i podupirateljima udruge radi i zalaže se za što potpunije i točnije iznošenje svih činjenica o logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu i poraću. Logor Jasenovac bio je tijekom Drugog svjetskog rata sabirni i radni logor, te tranzitni logor iz kojeg su se pojedinci i skupine slali u logore Trećeg Reicha. U našem radu ne isključujemo istraživanje likvidacija u ovom logoru, ali je potrebno naglasiti da „službene“ brojke, osobito one koje kao nameće JUSP Jasenovac, uspješno demantiraju arhivski dokumentima, iskazi svjedoka i arheološko-antropološko istraživanja. Član Upravnog odbora naše udruge dr. sc. Nikola Banić i njegov suradnik dr. sc. M. Koić nedvojbeno su utvrdili da JUSP Jasenovac na svoje popise stavlja kao stradalnike već potvrđene žrtve logora Auschwitz i drugih logora izvan NDH-a čime ih lažno predstavlja kao žrtve stradale u logor Jasenovac. Spomenuta hrvatska institucija time osporava žrtve logora Trećeg Reicha, a samim time i holokaust, netočno pripisujući izvršenje likvidacija Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i hrvatskom narodu. G. Banić i g. Koić također su dokazali kako JUSP Jasenovac ne prihvaća ni rezultate istraživanja izraelskog memorijalnog centra Yad Vashem te ignorira rezultate njihovih istraživanja i popisa, postavljajući se tako značajnijom ustanovom od Yad Vashema. Osim toga, g. Banić i g. Koić dokazali su da JUSP Jasenovac izmišlja žrtve, potencijalno falsificira izvore, vrijeđa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i hrvatsku znanstvenu zajednicu, a u nekim slučajevima i predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Potrebno je istaknuti i to da JUSP Jasenovac osporava postojanje poslijeratnog zarobljeničkog logora Jasenovac, iako do sada otkriveni dokumenti jugoslavenske provenijencije otkrivaju podatke o nekoliko logora koji su činili sustav logora u i oko Jasenovca, povezanim s logorom odnosno zatvorom Stara Gradiška kao središnjim i zapovjednim logorom najmanje do 1948., a moguće i kasnije. Ovim činom JUSP Jasenovac, odnosno institucija financirana od strane poreznih obveznika RH, sustavno negira komunističke zločine počinjene nad hrvatskim zarobljenicima i uhićenicima u prvim poslijeratnim godinama te se već dvije i po godine oglušava na sve naše zahtjeve da podatke na svojoj službenoj web stranici uskladi s najnovijim znanstvenim otkrićima čime nastavlja obmanjivati domaću i inozemnu javnost. Naša udruga nastavit će se zalagati za sustavno istraživanje ratnog i poslijeratnog logora Jasenovac kao i slobodu znanstvenog istraživanja i povijesne revizije na temelju novih pisanih i materijalnih dokaza.

DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91

Piše: David Magdić, magistar povijesti

U članku autor pruža uvid u jednu od važnijih oslobodilačkih operacija na području zapadne Slavonije tijekom početne faze Domovinskog rata i na temelju relevantne literature i izvora opisuje njezin tijek, značaj i postignute rezultate. Operacija je dobila naziv Orkan i kao takva predstavlja jednu od rijetkih i temeljnih pobjeda 1991. godine, postajući ishodište daljnjeg raspada SAO Zapadne Slavonije, time i same srpske agresije. Operacija Orkan trajala je od 29. listopada a prekinulo ju je Sarajevsko primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine.

U zapadnoj Slavoniji zbog prodora Banjalučkog korpusa iz BiH do listopada 1991. godine okupiran je osjetan dio teritorija. Ali Hrvatska vojska je, preustrojem iz Zbora narodne garde u oslobodilačkim vojnim operacijama Orkan, Otkos, Orada i Papuk oslobodila većinu područja zapadne Slavonije, dok su Sarajevsko primirje i dolazak postrojbi UN-a spriječile potpuno oslobađanje Slavonije koje će biti realizirano operacijom Bljesak. Nastavi čitati DAVID MAGDIĆ: OSLOBAĐANJE ZAPADNE SLAVONIJE U OPERACIJI ORKAN ’91

DRAGO ŠTOKIĆ: VOĆIN – 26 GODINA OD SRPSKOG ZLOČINA NAD HRVATSKIM CIVILIMA

Ovih dana prisjećamo se još jedne tužne obljetnice. Dana 12. i 13. prosinca 1991. četnici su počinili masovne zločine nad hrvatskim stanovništvom u Voćinu.  Stoga naše čitatelje podsjećamo na raniji tekst našeg člana Drage Štokića koji je opširno pisao o tim događajima.

Poveznica na cijeli članak

JURE SOLDIĆ: HOS NAŠ PONOS – U obrani Dubrovnika

Piše: Jure Soldić, mag.theol.

Ovogodišnja 25. obljetnica deblokade Dubrovnika i oslobođenja juga Hrvatske je bila krnja obljetnica. Naime, službeni protokol je zbog političke (ne)korektnosti jednostavno izbacio ikakav spomen na doprinos IX. bojne HOS-a obrani i oslobođenju Dubrovnika i juga Hrvatske. Dragovoljci pod znakom HOS-HSP-ZA DOM SPREMNI tako su opet po tko zna koji put grubo uvrijeđeni od odnarođenih političkih elita, koje svoje udobne živote mogu u velikoj mjeri zahvaliti upravo žrtvi HOS-ovaca.

HOS ispred katedrale
HOS ispred katedrale

Nastavi čitati JURE SOLDIĆ: HOS NAŠ PONOS – U obrani Dubrovnika

STJEPAN ŠTIMAC: O Dubrovniku, slobodi, mržnji i barbarskim dušama

Piše: Stjepan Štimac, mag. filozofije i informacijskih znanosti

Dubrovnik gori
Dubrovnik gori

Stari povijesni, svjetski moćni i slobodarski grad Dubrovnik u svojoj je povijesti prošao mnoge ratove i ostao prepoznatljivo svoj, naš – hrvatski. Jedan od tih ratova vodio se i devedesetih kad su barbari opet pohrlili privučeni ljepotom i pretpostavkom lake pljačke i svakovrsnog zuluma nad, po njihovom mišljenju, nemoćnim stanovništvom tog starog i predivnog hrvatskog i svjetskog grada. Nastavi čitati STJEPAN ŠTIMAC: O Dubrovniku, slobodi, mržnji i barbarskim dušama

STIPO PILIĆ: JEDAN POGLED NA BITKU ZA VUKOVAR 1991.

Ovih dana hrvatski građani obilježavaju 26. obljetnicu okupacije grada Vukovara i zločina nad tamošnjim stanovnicima i braniteljima. Stoga naše čitatelje podsjećamo na raniji tekst našeg člana Stipe Pilića, profesora povijesti i hrvatskog branitelja čiji su članovi obitelji također sudjelovali u obrani Vukovara. Nastavi čitati STIPO PILIĆ: JEDAN POGLED NA BITKU ZA VUKOVAR 1991.

KOLONA SJEĆANJA ŠKABRNJA 18.11.2017.

Piše: Jure Soldić mag.theol.

Večer prije 18.11.2017. po tradiciji u našem mjestu Kaštel Sućurcu slavili smo sv. Misu a nakon sv. Mise smo imali procesiju uz paljenje svijeća u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Katolički skauti (7. i 8. razred osnovne škole, većinom djeca hrvatskih branitelja koja nemaju obavezu dolaska na vjeronauk nego dolaze iz ljubavi prema Kristu i Njegovoj Crkvi) me ujutro tog dana na moju sugestiju da dođu u crnoj odjeći pitaju : “Zašto je bitno da dođemo u crnoj odjeći”? Odgovor je bio:”Tužni su ovo dani, ali i ponosni”!

Crninu nosimo jer tugujemo za našim stradalim sunarodnjacima, ali i zbog ponosne domovinske vojske koja je u crnim odorama krvarila za našu slobodu kroz godine i desetljeća prošlog stoljeća.

Tužni smo i ponosni bili i ove godine u Škabrnji na obljetnici četničkog masakra 18.11.1991. kada je na strašan način stradalo 86 ljudi samo zato što su bili Hrvati. Iz svih djelova Hrvatske a i šire došlo je prema procjeni režimsko-regionalnih medija između 10 i 15000 ljudi što će reći da nas je bilo barem 30% više – dosad najveći broj u škabrnjskoj koloni sjećanja.

Kolona je krenula u 10:15 iz zapadnog ulaza u mjesto te je protegnuvši se cijelom Ulicom 18.studenog.1991. došla do spomen obilježja masovne grobnice gdje su se uz molitvu palile svijeće. Slijedila je sv. Misa, prigodni kulturno – umjetnički program te je potom kolona sjećanja završila molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa i spomen obilježja kod mjesnog groblja.

Za primijetiti je kako ovaj put za razliku od dosadašnjih ovakvih obilježavanja nije bilo u koloni oznaka HDZ-a, dok su uz oznake ostalih udruga iz Domovinskog rata dominirale zastave, majice, kape i ostala obilježja HOS-a sa pozdravom “Za dom spremni”! Možda je razlog tome što se autentičnost ipak više isplati na duge staze?!

JURE SOLDIĆ: Obljetnica škabrnjskog masakra – 18.11.1991.

Piše: Jure Soldić mag.theol.

Početkom 1990-ih obnavlja se savez dviju kula; crvena petokraka i četnička kokarda u zajedničkom cilju uništenja hrvatske države i naroda odnosno uspostave mitske velike Srbije. Tenkovi posuti cvijećem s beogradskih ulica i noževi “blagoslovljeni” od Srpske pravoslavne crkve počinju svoj krvavi pir. Nastavi čitati JURE SOLDIĆ: Obljetnica škabrnjskog masakra – 18.11.1991.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

Dana 18. studenog 1991. četnički agresori i tzv. Jugoslavenska armija zauzeli su grad Vukovar i Škabrnju, selo u zadarskom zaleđu, gdje su počinili brojne zločine nad hrvatskim civilima i vojnicima. Stoga se na današnji dan prisjećamo svih žrtava Vukovara i Škabrnje, ali i ostalih – poginulih, nestalih i stradalih – u Domovinskom ratu. Opširnije o padu Škabrnje možete pročitati u tekstu člana naše udruge Jure Soldića, a u videu  “Hrvatskog vojnika”, službenog glasila Ministarstva obrane, možete pogledati kako je izgledala bitka za Vukovar.

BLANKA MATKOVIĆ: 15.11.1991. – RAZARAČ SPLIT JE DOŠAO, ALI NAŠ RADIO I DALJE SE ČUO

Na današnji dan prije 26 godina napadnut je grad Split nakon čega su uslijedile bitke u Splitskom i Korčulanskom kanalu u kojima je tada još mlada Hrvatska ratna mornarica (HRM) izvojevala pobjede nad znatno nadmoćnijom Jugoslavenskom ratnom mornaricom (JRM). Time su deblokirane sve hrvatske luke, osim Dubrovnika, i uspostavila normalne komunikacije na moru, a JRM je bila prisiljena povući se iz unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske u njena posljednja uporišta na otocima Visu i Lastovu odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja i odakle su se konačno povukli u svibnju 1992.

Poveznica na cijeli članak