Na današnji dan prisjećamo se svih hrvatskih civila ubijenih od strane četničko-partizanskih postrojbi tijekom takozvanog “ustanka” u srpnju i kolovozu 1941. U tom razdoblju počinjen je veći broj zločina na području istočne Like i zapadne Bosne, a današnji dan nekada se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske.
http://www.youtube.com/watch?v=Lpj7hyF5zEk
Prenosimo tekst Petra Horvatića o ovim događajima:
Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idućih dana nastavljeni su u mjestima: Boričevac pored ustaničkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustaničkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela. Nastavi čitati SJEĆANJE NA HRVATSKE ŽRTVE STRADALE TIJEKOM ČETNIČKOG USTANKA U SRPNJU I KOLOVOZU 1941.
U Hrvatskom vjesniku (The Croatian Herald) br. 1606 od 20. srpnja 2016. objavljen je treći dio razgovora s Blankom Matković. U ovom broju objavljeni su kratki životopisi pojedinih članova udruge. U posljednjem dijelu intervjua, objavljenom u broju Hrvatskog vjesnika od 27. srpnja 2016. predstavljena su posljednja dva člana Upravnog odbora naše udruge. Četvrti nastavak bit će dostupan na našoj web stranici u utorak 2. kolovoza.
Na današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke. Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. 
Geografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine. No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.