Sve objave od Zmajo

PETER ANTHONY ERCEGOVAC I MARINKO TOMAŠIĆ: TOMORROW JERUSALEM

U rubrici Domovinski rat objavljen je posljednji nastavak rada našeg člana dr. P. A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague”.

Kompletan rad možete pronaći ovdje.

Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava P.A. Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića.

OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA

Na današnji dan 1796. rodio se u Zagrebu Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina. Pjesma je prvi put objavljena 14. ožujka 1835. i to u desetom broju Gajeve Danice. Iako je navodno uglazbio Josip Runjanin, pouzdano se zna samo to da je 1861. ukajdio učitelj pjevanja Vatroslav Lichtenegger. Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891. Službeno je proglašena hrvatskom himnom tek 29. veljače 1972.

 

https://www.youtube.com/watch?v=ibTmuu2ck-8

RAD NAŠEG ČLANA PERE ERCEGOVCA O RAZDOBLJU NAKON DOMOVINSKOG RATA

GotovinaU rubrici Domovinski rat  objavljujemo u nastavcima rad našeg člana dr. P. A.  Ercegovca i njegovog koautora Marinka Tomašića pod naslovom “TOMORROW JERUSALEM: Lawfare as a Means of Defining Military Doctrine in the 21st Century, IDF as an example to the CDF in the Wake of the ITFY in the Hague”.

Prvi nastavak ovog izvrsnog teksta na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.

NOVI ČLANAK NIKOLE BANIĆA I M. KOIĆA O MANIPULACIJAMA SP JASENOVAC

U najnovijem broju Hrvatskog tjednika od 2. lipnja o.g. objavljen je novi članak Nikole Banića i M. Koića pod naslovom “Crveni kustosi mogli bi na popis žrtava uskoro uvrstiti Crvenkapicu i vuka“.

Kompletan članak možete pročitati na portalu Narod.hr.

SJEĆANJE NA UBIJENE U MACELJSKOJ ŠUMI, ŽUMBERKU I ZAGREBAČKIM STRATIŠTIMA

JazovkaNa današnji dan prisjećamo se svih ubijenih u Maceljskoj šumi u proljeće 1945., no želimo se također prisjetiti i hrvatskih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica i ubijenih na različitim stratištima.

Na današnji dan prije 71 godinu upućen je dopis Nervne vojne bolnice Jugoslavenske armije u Zagrebu upravi Bolnice sestara milosrdnica u kojemu se ističe da “u vezi poslednjih dogadjaja u vašoj bolnici sa hapšenjem ustaša, koji su bili zatajeni, obavešćujemo vas, da ste vi odgovorni za svakog neprijateljskog vojnika i oficira, koji se nalazi na lečenju u vašoj bolnici. Za svaki slučaj, molimo da obavjestite Upravu Nervne vojne bolnice kako bi ista mogla podneti potrebne korake. Naglašujemo, da se neće moći uzimati u obzir razne isprike radi nemanja, jer Uprava mora znati za svakog ko je liječen u bolnici. Dajemo na znanje, da se domobranski vojnici smatraju pripadnicima Jugoslovenske armije, ali do daljnjeg ostaju na liječenju kod vas. To ne znači da se oni mogu otpustiti iz vaše bolnice bez znanja ove Uprave. Domobranski oficiri i podoficiri ne smatraju se još pripadnicima Jugoslavenske Armije.“ Ovim dopisom potvrđeno je da su odvođenja hrvatskih ranjenika bila provedena organizirano od strane JA čime se isključuje mogućnost da su kasnija ubijanja istih bila slučajni i pojedinačni incidenti.

Više o odvođenjima i likvidacijama ranjenih pripadnika HOS-a u svibnju i lipnju 1945. te zagrebačkim logorima i ubijanjima kod jame Jazovka na Žumberku možete pročitati ovdje.

 

IZLAGANJE DR.SC. ZLATKA BEGONJE O NAŠEM RADU O POSLIJERATNOM LOGORU JASENOVAC (ZADAR, 19.5.2016.)

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na naš znanstveni rad istaknuvši slijedeće:

“Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, što joj samim time daje pozitivnu konotaciju (…). Reviziji se žestoko protivi izražajna strast onih koji žude za vlašću, onih koji iz toga razloga mrze raspravu, kritiku i autokritiku, pa time i svaku dobronamjernu izmjenu misli. (…) O činjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, hrvatsku znanstvenu i širu javnost upoznali su autori Stipo Pilić i Blanka Matković, koji su svoj kategorizirano izvorni znanstveni rad naslova Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima, po prvi puta objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56, od 2014. (rad je zaprimljen u rujnu 2013. godine). Svojim temeljitim znanstvenoistraživačkim radom, oni su neosporno dokazali funkcioniranje sustava zarobljeničkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, čime su u vremenskom i prostornom smislu rasvijetlili dotadašnju ciljano zatamljenu stranu dijela naše povijest. Međutim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima i rezultatima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedočanstvima, izazvao je niz protivljenja i to poglavito onih koji su u proteklom komunističkom totalitarnom razdoblju, ali još i danas u Republici Hrvatskoj, bili i ostali zagovaratelji predočavanja problematiziranih povijesnih događaja po načelu predrasuda s naglašeno različitim pristupom prema zločinačkim postupanjima s jedne strane ustaškog, i s druge strane komunističkog totalitarnog režima. (…) Autori svojim radom, podastirući činjenice o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac, i time rezultirajućim zločinstvima nastalim od strane nastupajućeg komunističkog totalitarnog režima, ukazuju zapravo na njegovu stvarnu narav čime pored ostalog u potpunosti diskreditiraju postojeće apologete toga nenaravnog sustava. (…) Na koncu valja konstatirati kako je ovaj rad doista izuzetno vrijedan prilog rasvjetljavanju značajnog dijela novije hrvatske prošlosti, premda opterećene teretom ideoloških predrasuda, ali ipak prošlosti koja pruža sliku, što je za naglasiti, mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i počinjeni zločini nad pojedincima i skupinama ljudi koji u pravilu nisu imali mogućnosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost.”

Kompletno izlaganje možete pročitati ovdje:

Izlaganje dr.sc. Zlatka Begonje o našem radu o Jasenovcu

HDP DR. RUDOLF HORVAT

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske družbe povjesničara Dr. Rudolf Horvat. Osnivači udruge mr. sc. Blanka Matković i Stipo Pilić započeli su samostalni istraživački projekt 2006. godine, a dosadašnji rezultati tog rada objavljeni su u većem broju knjiga i akademskih časopisa. Fokus naših istraživanja je na “kontroverznim” temama iz suvremene hrvatske povijest odnosno svima onima koje su iz političkih i ideoloških razloga dosada bile kontaminirane.

Naša udruga ne okuplja samo povjesničare po struci nego i sve one koji se poviješću bave amaterski i koji su svojim radom i zalaganjem dali ogroman doprinos razotkrivanju dosada skrivenih detalja iz moderne hrvatske povijest. Najuže jezgro udruge okuplja osam profesionalaca među kojima su četiri doktora znanosti (uključujući dva povjesničara s doktoratima stečenima u Rimu i Sidneyju) i dva doktoranda (Warwick i London). Ovi podaci ponajbolje svjedoče o znanstvenom potencijalu ove malobrojne i dosada prilično marginalizirane udruge čiji su članovi postigli zapažene rezultate u istraživanju moderne hrvatske povijesti te sudjelovali u objavljivanju preko 20 knjiga, 50-tak znanstvenih radova i većeg broja feljtona i novinskih tekstova o temama iz starije i novije hrvatske povijesti čiji je popis dostupan na stranici Radovi. Svi naši članovi su volonteri i istraživanjima se bavimo u svoje slobodno vrijeme i o vlastitom trošku

Na naslovnoj stranici ubuduće ćete moći čitati vijesti o našem radu, a na ostalim stranicama možete pročitati više o našim dosadašnjim istraživanjima, objavljenim radovima i javnim istupima. O temi ratnog i poslijeratnog logora Jasenovac možete pročitati više na stranici Jasenovac koju uređuje informatičar dr. sc. Nikola Banić.

Svi naši kontakt podaci nalaze se na stranici Kontakt. Ukoliko imate ikakvih pitanja, molimo vas da nas kontaktirate putem emaila,  naročito ukoliko naš rad možete podržati financijski ili na druge načine. Pojedini članovi naše udruge ponajprije su posvećeni istraživanju Domovinskog rata zbog čega naročito pozivamo hrvatske branitelje (HV, HOS, HVO) da se uključe u naš rad. Unaprijed zahvaljujemo!