Arhiva kategorije: Obljetnice

STIPO PILIĆ: JEDAN POGLED NA BITKU ZA VUKOVAR 1991.

Ovih dana hrvatski građani obilježavaju 26. obljetnicu okupacije grada Vukovara i zločina nad tamošnjim stanovnicima i braniteljima. Stoga naše čitatelje podsjećamo na raniji tekst našeg člana Stipe Pilića, profesora povijesti i hrvatskog branitelja čiji su članovi obitelji također sudjelovali u obrani Vukovara. Nastavi čitati STIPO PILIĆ: JEDAN POGLED NA BITKU ZA VUKOVAR 1991.

KOLONA SJEĆANJA ŠKABRNJA 18.11.2017.

Piše: Jure Soldić mag.theol.

Večer prije 18.11.2017. po tradiciji u našem mjestu Kaštel Sućurcu slavili smo sv. Misu a nakon sv. Mise smo imali procesiju uz paljenje svijeća u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Katolički skauti (7. i 8. razred osnovne škole, većinom djeca hrvatskih branitelja koja nemaju obavezu dolaska na vjeronauk nego dolaze iz ljubavi prema Kristu i Njegovoj Crkvi) me ujutro tog dana na moju sugestiju da dođu u crnoj odjeći pitaju : “Zašto je bitno da dođemo u crnoj odjeći”? Odgovor je bio:”Tužni su ovo dani, ali i ponosni”!

Crninu nosimo jer tugujemo za našim stradalim sunarodnjacima, ali i zbog ponosne domovinske vojske koja je u crnim odorama krvarila za našu slobodu kroz godine i desetljeća prošlog stoljeća.

Tužni smo i ponosni bili i ove godine u Škabrnji na obljetnici četničkog masakra 18.11.1991. kada je na strašan način stradalo 86 ljudi samo zato što su bili Hrvati. Iz svih djelova Hrvatske a i šire došlo je prema procjeni režimsko-regionalnih medija između 10 i 15000 ljudi što će reći da nas je bilo barem 30% više – dosad najveći broj u škabrnjskoj koloni sjećanja.

Kolona je krenula u 10:15 iz zapadnog ulaza u mjesto te je protegnuvši se cijelom Ulicom 18.studenog.1991. došla do spomen obilježja masovne grobnice gdje su se uz molitvu palile svijeće. Slijedila je sv. Misa, prigodni kulturno – umjetnički program te je potom kolona sjećanja završila molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa i spomen obilježja kod mjesnog groblja.

Za primijetiti je kako ovaj put za razliku od dosadašnjih ovakvih obilježavanja nije bilo u koloni oznaka HDZ-a, dok su uz oznake ostalih udruga iz Domovinskog rata dominirale zastave, majice, kape i ostala obilježja HOS-a sa pozdravom “Za dom spremni”! Možda je razlog tome što se autentičnost ipak više isplati na duge staze?!

JURE SOLDIĆ: Obljetnica škabrnjskog masakra – 18.11.1991.

Piše: Jure Soldić mag.theol.

Početkom 1990-ih obnavlja se savez dviju kula; crvena petokraka i četnička kokarda u zajedničkom cilju uništenja hrvatske države i naroda odnosno uspostave mitske velike Srbije. Tenkovi posuti cvijećem s beogradskih ulica i noževi “blagoslovljeni” od Srpske pravoslavne crkve počinju svoj krvavi pir. Nastavi čitati JURE SOLDIĆ: Obljetnica škabrnjskog masakra – 18.11.1991.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

Dana 18. studenog 1991. četnički agresori i tzv. Jugoslavenska armija zauzeli su grad Vukovar i Škabrnju, selo u zadarskom zaleđu, gdje su počinili brojne zločine nad hrvatskim civilima i vojnicima. Stoga se na današnji dan prisjećamo svih žrtava Vukovara i Škabrnje, ali i ostalih – poginulih, nestalih i stradalih – u Domovinskom ratu. Opširnije o padu Škabrnje možete pročitati u tekstu člana naše udruge Jure Soldića, a u videu  “Hrvatskog vojnika”, službenog glasila Ministarstva obrane, možete pogledati kako je izgledala bitka za Vukovar.

BLANKA MATKOVIĆ: 15.11.1991. – RAZARAČ SPLIT JE DOŠAO, ALI NAŠ RADIO I DALJE SE ČUO

Na današnji dan prije 26 godina napadnut je grad Split nakon čega su uslijedile bitke u Splitskom i Korčulanskom kanalu u kojima je tada još mlada Hrvatska ratna mornarica (HRM) izvojevala pobjede nad znatno nadmoćnijom Jugoslavenskom ratnom mornaricom (JRM). Time su deblokirane sve hrvatske luke, osim Dubrovnika, i uspostavila normalne komunikacije na moru, a JRM je bila prisiljena povući se iz unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske u njena posljednja uporišta na otocima Visu i Lastovu odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja i odakle su se konačno povukli u svibnju 1992.

Poveznica na cijeli članak

OBLJETNICA STRADANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA U BOSNI, LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI

Na današnji dan prisjećamo se stradanja hrvatskog stanovništva u komunističko-četničkom ustanku u Bosni, Lici i sjevernoj Dalmaciji 1941. u kojemu su mučene i ubijene stotine hrvatskih civila (žena, djece i staraca). O ovim događajima ostao je sačuvan dokument o vođi ustanika koji je talijanskom satniku predao poruku sa zamolbom da je uruči talijanskom zapovjedništvom u Kninu: „Stanovništvo Like moli italijansku vojsku da smesta zauzme celu zonu provincije jer ne može više da živi od hrvatskog tlačenja. Željno vas očekujemo. Stanovništvo i četnici.“ Ovaj dokument razotkriva stvarnu narav “narodnog ustanka” koji je za cilj imao masovne likvidacije Hrvata na tom prostoru te pripojenje hrvatskog teritorija nekim drugim državama. Ti događaji neodoljivo nas podsjećaju na neke druge događaje iz ljeta 1990. pa je zato još strašnija činjenica da se takvi događaji u današnjoj Republici Hrvatskoj neometano slave.

SVIM ČITATELJIMA ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI, A SVIM PRIPADNICIMA HOS-a I 26. OBLJETNICU OSNIVANJA HOS-a

25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske kojom je naša Domovina proglašena samostalnom i neovisnom državom. Od 2001. na taj dan slavi se Dan državnosti koji se prethodno obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Svim našim čitateljima čestitamo sve dane državnosti i nezavisnosti koje slave.

Osim toga, svim pripadnicima HOS-a čestitamo 26. obljetnicu osnivanja Hrvatskih obrambenih snaga.

 

DAN ORUŽANIH SNAGA RH I DAN HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

Na današnji dan prije 26 godina prve brigade Zbora narodne garde predstavljene su hrvatskoj javnosti na svečanoj smotri i polaganjem prisege na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu. Danas se taj dan slavi kao Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske.  Uz video snimke tog povijesnog događaja prisjetimo se ponosa kojeg smo tada osjećali.