Arhiva oznaka: Nezavisna Država Hrvatska

KAZIMIR KATALINIĆ: ŽERJAVIĆ JE PLAGIRAO KOČOVIĆA, ALI OBOJICA SU OBJAVILI VRLO NEPOUZDANE PODATKE O ŽRTVAMA

Kazimir Katalinić
Kazimir Katalinić

U Hrvatskom tjedniku od 2. ožujka o. g. Kazimir Katalinić, hrvatski emigrantski povjesničar i političar, osvrnuo se na rad ekonomista i demografa Vladimira Žerjavića o kojemu smo opširnije pisali u prvom nastavku feljtona o suđenju Dinku Šakiću.  U tom tekstu istaknuli smo da se Žerjavić pojavio kao jedan od svjedoka na Šakićevu suđenju gdje je ustvrdio da je, istražujući broj žrtava Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije i to po podacima rođenih i umrlih koji su se vodili do 1939., procjeni prirasta stanovništva za vrijeme rata te popisom preživjelog stanovništva iz 1948., došao do podataka od ukupno 1 027 000 žrtava, od čega je, 59 188 stradalih u jasenovačkom i starogradiškom logoru. U istraživanju je koristio 140 monografija, koje je pronašao u bivšem Institutu za povijest radničkog pokreta te zbirni popis republičkih Zemaljskih komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. koji nikada nije objavljen. Zbirom svih monografija došao je do podatka da je u Jasenovcu i Staroj Gradiški stradalo od 48 000 do 52 000 Srba, oko 13 000 Židova, 12 000 Hrvata i 10 000 Roma. Napomenuvši da su njegovi podaci od 25 do 30 posto manjkavi, Žerjavić je zaključio da je u ta dva logora stradalo maksimalno 85 000 osoba i da se niti jednim novim istraživanjem ne bi došlo do većeg broja. Nastavi čitati KAZIMIR KATALINIĆ: ŽERJAVIĆ JE PLAGIRAO KOČOVIĆA, ALI OBOJICA SU OBJAVILI VRLO NEPOUZDANE PODATKE O ŽRTVAMA

9. ROĐENDAN NAŠE UDRUGE: DR. RUDOLF HORVAT – život u službi povijesti

Povodom 144 godine rođenja i 70 godina smrti

piše Stipo Pilić, prof. povijesti i suosnivač HDP “Dr. Rudolf Horvat”

 (objavio portal Dragovoljac)

Podrijetlo, rođenje i školovanje Rudolfa Horvata

Rudolf Horvat
Rudolf Horvat

Rudolf Horvat rodio se 14. ožujka 1873. u Koprivnici, od oca Andrije, tekstilnog obrtnika i gradskog zastupnika i majke Marije, rođene Hedl. Otac je pripadao tzv. šljivarskim plemićkim obiteljima (obitelji koje su bile slobodne, ali su imale zemljišni posjed u veličini od svega jednog selišta-sesije, odnosno plemići jednoselci) iz sela Potok na planini Kalniku kod Križevaca. Obitelj je živjela u istočnom dijelu Koprivnice koje se zove Lenišće, tada na broju 538. Pučku školu je od 1879. do 1883 polazio u zgradi današnjeg Gradskog poglavarstva u Koprivnici, a kamen temeljac za tu je školu postavio 1856. ban Josip Jelačić prigodom 500-obljetnice slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice. Tu mu je učitelj bio poznati hrvatski književnik, komediograf i pedagoški teoretičar Gjuro Ester, koji je vjerojatno najviše utjecao na poseban pripovjedački jednostavan i popularan stil pisanja povijesnih radova Rudolfa Horvata, kojim se među hrvatskim povjesničarima, osobito u međuratnom razdoblju, posebno izdvajao. Svjetovnom i crkvenom pjevanju ga je poučavao gradski kapelnik, glazbeni pedagog, skladatelj, pokretač i suosnivač „Hrvatskog pjevačkog društva Podravac“ Tomo Šestak, inače prijatelj glazbenog povjesničara Franje Xavera Kuhača. Nastavi čitati 9. ROĐENDAN NAŠE UDRUGE: DR. RUDOLF HORVAT – život u službi povijesti

POGLAVNIKOV TJELESNI SDRUG (PTS) – POPIS POGINULIH

(Objavio portal Dragovoljac)

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, u kojemu se nalazi prethodno objavljeno Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, čuva se i Matica umrlih Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga 1933.-1945. Ovaj popis obuhvaća 1090 umrlih i poginulih pripadnika PTS-a do kraja travnja 1945., no nemoguće je sa sigurnošću reći koliko je popis potpun. Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da su pojedini upisi nečitki, pa je popisu potrebno pristupiti s oprezom i uvažavajući napomenu da pogrešaka zasigurno ima. Ovim putem pozivamo sve one koji su na ovom popisu kao i na popisu poginulih pripadnika Crne legije pronašli članove obitelji da nam jave bilo kakve nadopune i ispravke te im unaprijed zahvaljujemo.

Kao i u prethodnom tekstu o Crnoj legiji, u ovom tekstu istaknut ćemo kratki pregled povijesti Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga.

Ante Moškov
Ante Moškov

Nedugo nakon uspostave NDH Ustaški prodorni odjel, popunjen prvim dragovoljcima, preustrojen je u Bojnicu Glavnog ustaškog stana čija je zadaća bila obavljanje posebne službe uz Poglavnika. U prva dva mjeseca postojanja Bojnica izmijenilo se nekoliko zapovjednika i to ustaški bojnik Stjepan Tomičić, ustaški satnik Mijo Seletković, ustaški nadporučnik Ivan Devčić i ustaški satnik Jerolim Katić. 21. lipnja 1941. zapovjedništvo je preuzeo ustaški satnik Ante Moškov, a za zamjenika je imenovan ustaški poručnik Frane Šarić.

Odredbom o sastavu i djelovanju Ustaškog pokreta od 24. lipnja 1941. određuje se da Bojnica GUS-a postaje Bojna GUS-a, odnosno „Bojna pri Poglavniku“, sa zadaćom obavljanje neposrednog osiguranja dr. Ante Pavelića. Mogli su joj pristupiti neoženjeni čarkari od 18 do 24 godina starosti, a djelatna služba trajala je četiri godine. Zapovjednik Bojne izravno je bio podređen Poglavniku.

Sredinom rujna 1941. ustrojavaju se prve stajaće djelatne bojne, a postojeća Bojna pri Poglavniku preimenovana je u Poglavnikova tjelesna bojna (PTB). U njezinom sastavu nalazio se stožer, pješačka bojna s 1., 2., 3. i 4. satom te brzi odjel sa stožerom te 5., 6. i 7. „brzim“ satom. Sredinom listopada pripojena joj je i Sveučilišna satnija Ustaške vojnice koja time postaje pripremna sat PTB-a. Početkom prosinca postrojena je i 8. oklopna sat.

Tijekom travnja 1942. izvršen je novi preustroj i povećanje Bojne, pa je ona potkraj travnja iste godine imala slijedeći sastav:

  • Stožer PTB-a,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. sat),
  • Brzi sklop (Brzi odjel, stožer, 5. i 6. sat, 7. samovozni sat i 8. oklopni sat),
  • Konjanički sklop sa stožerom te 9., 10. i 11. konjaničkim satom,
  • prateći sat,
  • novački sat i
  • Sveučilišni pripremni sat.

No već sredinom svibnja Glavni ustaški stan donio je „Odredbu o Poglavnikovoj tjelesnoj bojni“ kojom je Bojna ukinuta kao stvarna vojna postrojba. Istog dana, 15. svibnja, donijeta je i „Odredba o osnutku Poglavnikovog tjelesnog sdruga“, koji se osniva kao postrojba Ustaške vojnice s temeljnom zadaćom zaštite Poglavnikove osobe. Zapovjednikom je imenovan pukovnik PTB-a Ante Moškov, a za glavara stožera PTS-a ustaški satnik Slavko Gvozdić.

Na temelju navedenog ustroj PTS-a početkom lipnja 1942. bio je slijedeći:

  • Stožer PTS-a,
  • Počasna sat,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. stražarska sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 5., 6., 7., 8. i 9. sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 10., 11., 12., 13. i 14. sat),
  • Brzi sklop (stožer te 1., 2. i 3. oklopni sat),
  • Konjanički sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. konjanički sat te protukolopni sat),
  • Topnički sklop,
  • Samovozni sklop (stožer i četiri samovozne sati),
  • Bitnica protuoklopnih topova,
  • Bitnica protuzrakoplovnih topova,
  • Bitnica teških bacača i
  • Stožerna sat PTS-a (motociklistički izvidnički vod, dojavni vod, opkoparski vod, zdravstveni vod, ljekarna, opskrbni vod i povoz sata).
Lovro pl. Matačić
Lovro pl. Matačić

Od 8. rujna 1942. u sastav PTS-a ulazi 1. ustaška glasba iz Ustaškog posadnog zapovjedništva Zagreb i ustrojava se kao Glasba PTS-a, odnosno Simfonijski orkestar PTS-a za čijeg je ravnatelja imenovan Lovro pl. Matačić.

Zakonskom odredbom od 21. siječnja 1943. ugašena je Ustaška nadzorna služba (UNS), a njezin IV. ured koji se bavio poslovima osiguranja Poglavnika postao je dio Stožera PTS-a. Na čelu tog ureda nalazio se ustaški dopukovnik Viktor Tomić, kojega je u svibnju 1943. zamijenio ustaški pukovnik Ivan (Ico) Kirin.

U drugoj polovici kolovoza 1943. izvršen je kompletni preustroj PTS-a, a na njegovom čelu je i dalje ostao Ante Moškov.  Potkraj 1943. od jedne bojne PTS-a i nekih drugih postrojbi počela se postrojavati 1. pukovnija PTS-a. Krajem 1944. Ustaška vojnica i Domobranstvo ustrojavaju se u Hrvatske oružane snage, a postrojena je i 2. pukovnija PTS te PTS konačno prerasta u diviziju.

LITERATURA:

Obhođaš, Amir, Werhas, Mario, Dimitrijević, Bojan i Despot, Zvonimir, Ustaška vojnica I, Zagreb, 2013.

I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH

(Objavio i portal Dragovoljac)

Piše: Blanka Matković

Napomena: Prijepis poginulih pripadnika Crne legije pripremila Magdalena Vuković

Delko Bogdanić
Delko Bogdanić

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, kutija 1, nalazi se dokument Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, sačinjen od strane Općeg odjela Stožera I. ustaškog stajaćeg djelatnog zdruga, a koji je potpisao tadašnji zapovjednik pukovnik Delko Bogdanić. Treba napomenuti da je riječ o višestruko nepotpunom popisu pripadnika Crne legije – I. ustaškog zdruga. Naime, popis obuhvaća 507 umrlih i poginulih pripadnika Zdruga do 18. prosinca 1944., i to samo onih kršćanske vjeroispovijedi, a ne, na žalost, i islamske, a za neke osobe s popisa podaci nisu cjeloviti. Prije objave samog popisa, korisno je reći nekoliko riječi o Ustaškoj vojnici i Crnoj legiji. Nastavi čitati I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH