Arhiva oznaka: Drugi svjetski rat

THE GUARDIAN JE BOLJE OD FRANJE TUĐMANA ZNAO ŠTO JE PISAO TUĐMAN O JASENOVCU

bespucaU rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljujemo tekst Chrisa Birda koji je pod naslovom  “Jewish fury at delay in Croat war crimes trial”  objavljen u The Guardianu od 5. ožujka 1999.

U tekstu se autor osvrće na odgodu suđenja Dinku Šakiću radi zdravstvenih problema, a između ostalog ističe i to da je hrvatski predsjednik i povjesničar dr. Franjo Tuđman zaključio da je u Jasenovcu ubijeno između 70 000 i 80 000 ljudi. Brojka koju je Tuđman doista naveo u knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” je ipak bila manja od one navedene u ovom tekstu.

“TOČAN BROJ JASENOVAČKIH ŽRTAVA JE NEPOZNAT”, PISAO JE 1993. THE GUARDIAN

U rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” danas objavljujemo tekst Iana Traynora koji je pod naslovom “Plan to honour Ustashe killers outrages minorities in Croatia” objavljen u The Guardianu 18. listopada 1993.

“Obitelji žrtava stradalih u Jasenovcu neće biti zadovoljne ako ustaše budu pokopani s njima”, govorio je tada Slavko Goldstein u svom osvrtu na inicijativu Franje Tuđmana o Jasenovcu kao mjestu pomirbe. Krije li se u tome razlog zbog kojeg Goldstein odbija priznati da je u Jasenovcu nakon završetka Drugog svjetskog rata postojao logor, a kasnije i Zavod za prisilni rad, u kojemu je ubijen zasad nepoznat broj hrvatskih vojnih i civilnih zarobljenika?

JASENOVAC: MITOVI I PROPAGANDA

jasenovac_39_sU novoj rubrici “Jasenovac: Mitovi i propaganda” objavljemo novinske i druge tekstove o jasenovačkom mitu i propagandi koja se njime obilno služila u posljednjih 70 godina. Veliki dio tekstova koje će biti objavljeni pisani su 1990-ih godina, odnosno tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata.

Prvi tekst koji objavljujemo je onaj autora Eda Vulliamya koji je pod naslovom  “Leaders put old hatreds back to work” objavljen u The Guardianu 26. rujna 1991.

72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

  Vojko_KrstulovićNa današnji dan prije 72 godine ubijen je istaknuti splitski domoljub Vojko Krstulović. Vojko je rođen u Splitu 22. prosinca 1918. Već sa 16 godina postao je pripadnikom Hrvatske seljačke stranke.  Godine 1939. pokrenuo je list “Za slobodu i stare pravice” u kojemu se osvrnuo i na komunističku ideologiju istaknuvši da se “uvriježilo među našim radnicima naskroz krivo mišljenje izraženo u riječima: radnik mora biti komunist” kojim “ovako osvojeno radništvo guraju ovi plaćenici u klasnu borbu protiv svoje braće, protiv ljudi koje tišti jednako stanje nevolje i bijede – protiv seljaka”, te zaključuje da nam “slučaj Španjolske najjače ilustrira tegobe i štetnost ovakovih pojava u životu jednog naroda”. Nastavi čitati 72. OBLJETNICA LIKVIDACIJE VOJKA KRSTULOVIĆA

POSLJEDNJI NASTAVAK RADA O STRADANJIMA VRGORČANA 1942.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće  objavljujemo posljednji nastavak rada Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.

Kompletan rad možete pronaći ovdje.

Molimo da se prilikom korištenja ovaj rad uredno citira i time poštuju autorska prava.

AUDIO ZAPIS IZLAGANJA DR.SC. ZLATKA BEGONJE I STIPE PILIĆA

U četvrtak 19. svibnja 2016. u Zadru je predstavljena knjiga Jasenovački logori – istraživanja. U svom izlaganju predstavljač knjige dr. sc. Zlatko Begonja s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru posebno se osvrnuo na znanstveni rad Stipe Pilića i Blanke Matković  o poslijeratnom logoru Jasenovcu.

 

Predavanje Stipe Pilića možete poslušati ovdje:

OBLJETNICA STRADANJA VRGORČANA LIKVIDIRANIH 15. LIPNJA 1942.

lipanjske_zrtveGeografski položaj Vrgorske krajine, stiješnjene na uskom prostoru između planina Biokova i Rilića s južne strane i granice sa Hercegovinom sa sjeverne strane te smještene na raskrižju puteva između Imotskog, Ljubuškog i Makarskog primorja, učinio je ovaj prostor poprištem izuzetno dinamičnih vojno-političkih događaja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do veljače 1945. i zauzimanja Hercegovine od strane 8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegovačke divizije NOV-e. Među brojnim ratnim zbivanjima tog vremena naročito je važno izdvojiti razdoblje od travnja do kolovoza 1942. koje je obilježeno rasplamsavanjem partizanskih operacija i petodnevnim boravkom Crne legije na tom području te najvećim ratnim stradanjem vrgoračkog stanovništva koje je uslijedilo. 15. lipnja navedene godine partizani su na 15 sati zauzeli naselje Vrgorac, izvršili pljačku i ubili preko trideset Vrgorčana, a potkraj kolovoza pripadnici talijanske vojske i četničkih odreda iz Hercegovine izvršili su pokolj mještana sela zapadnog dijela Vrgorske krajine.  No, za razliku od četničko-talijanskih zločina kojima je u jugoslavenskoj historiografiji posvećena određena pažnja, likvidacija tridesetdvoje Vrgorčana u lipnju 1942. spominjana je usputno i sramežljivo. O tim je zbivanjima ostao sačuvan dovoljan broj dokumenata, svjedočanstava i zapisa pomoću kojih je moguće precizno ustanoviti slijed događaja, usprkos činjenici da uloga pojedinih pripadnika partizanskih postrojbi u ovom zločinu nije do kraja rasvijetljena.

U rubrici Iz povijesti – Drugi svjetski rat i poraće u nastavcima objavljujemo rad Blanke Matković o zločinima bataljuna “Josip Jurčević” počinjenima u Vrgorcu u lipnju 1942. Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237.