Arhiva oznaka: istraživanje

NIKOLA BANIĆ I M. KOIĆ: Bilokacijsko umiranje u Jasenovcu i prihvatilištu

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 9.3.2017. (pdf)

(Objavili portali Dragovoljac, Sloboda i Narod)

Izvor podataka koji Javna ustanova Spomen-područje (JUSP) Jasenovac navodi za većinu osoba u mrežnom jasenovačkom popisu je Popis žrtava Drugog svjetskog rata Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine. Njegovu nepotpunu inačicu moguće je pronaći na mrežnim stranicama Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Kao što je već rečeno u prethodnim člancima i kao što je već nekoliko osoba pokazalo, JUSP Jasenovac iz nekog razloga kao žrtve Jasenovca navodi i ljude za koje savezni popis iz 1964. godine jasno navodi da nisu stradale u Jasenovcu. Nekad je to možda zato što neki drugi izvor istovremeno navodi da je neka osoba stradala u Jasenovcu što zapravo znači da sudbina te osobe nije poznata pa se te osobe ne bi trebale nalaziti na mrežnom jasenovačkom popisu. Naravno, kad je situacija obrnuta, odnosno kad neki drugi izvor navodi da osoba nije stradala u Jasenovcu, a primjerice savezni popis navodi suprotno, JUSP Jasenovac tu osobu i dalje navodi kao žrtvu, odnosno očito postoje dvostruki standardi. Nadalje, postoje i slučajevi kad je savezni popis naveden kao jedini izvor i kad se tvrdi da taj popis navodi da je neka osoba stradala u Jasenovcu, iako u stvarnosti navodi nešto drugo pa se, kako se čini, radi o (ne)običnoj falsifikaciji. Zbog važnosti ovakve više nego očite vrste prevare, spomenutoj falsifikaciji je na kraju teksta posebno posvećen manji odlomak. Od stotine novih navodnih lažnih ili u svakom slučaju sumnjivih žrtava koje je moguće pronaći analizom ovakvih slučajeva, u ovom će članku zbog prostornog ograničenja tema biti neke od navodnih dječjih jasenovačkih žrtava. O tome je jednim dijelom još u srpnju 2016. godine u pismu Hrvatskom tjedniku pisao Davor Glasnović, ali bez navođenja izvora podataka. No krenimo redom. Nastavi čitati NIKOLA BANIĆ I M. KOIĆ: Bilokacijsko umiranje u Jasenovcu i prihvatilištu

POGLAVNIKOV TJELESNI SDRUG (PTS) – POPIS POGINULIH

(Objavio portal Dragovoljac)

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, u kojemu se nalazi prethodno objavljeno Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, čuva se i Matica umrlih Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga 1933.-1945. Ovaj popis obuhvaća 1090 umrlih i poginulih pripadnika PTS-a do kraja travnja 1945., no nemoguće je sa sigurnošću reći koliko je popis potpun. Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da su pojedini upisi nečitki, pa je popisu potrebno pristupiti s oprezom i uvažavajući napomenu da pogrešaka zasigurno ima. Ovim putem pozivamo sve one koji su na ovom popisu kao i na popisu poginulih pripadnika Crne legije pronašli članove obitelji da nam jave bilo kakve nadopune i ispravke te im unaprijed zahvaljujemo.

Kao i u prethodnom tekstu o Crnoj legiji, u ovom tekstu istaknut ćemo kratki pregled povijesti Poglavnikove tjelesne bojne i Poglavnikovog tjelesnog sdruga.

Ante Moškov
Ante Moškov

Nedugo nakon uspostave NDH Ustaški prodorni odjel, popunjen prvim dragovoljcima, preustrojen je u Bojnicu Glavnog ustaškog stana čija je zadaća bila obavljanje posebne službe uz Poglavnika. U prva dva mjeseca postojanja Bojnica izmijenilo se nekoliko zapovjednika i to ustaški bojnik Stjepan Tomičić, ustaški satnik Mijo Seletković, ustaški nadporučnik Ivan Devčić i ustaški satnik Jerolim Katić. 21. lipnja 1941. zapovjedništvo je preuzeo ustaški satnik Ante Moškov, a za zamjenika je imenovan ustaški poručnik Frane Šarić.

Odredbom o sastavu i djelovanju Ustaškog pokreta od 24. lipnja 1941. određuje se da Bojnica GUS-a postaje Bojna GUS-a, odnosno „Bojna pri Poglavniku“, sa zadaćom obavljanje neposrednog osiguranja dr. Ante Pavelića. Mogli su joj pristupiti neoženjeni čarkari od 18 do 24 godina starosti, a djelatna služba trajala je četiri godine. Zapovjednik Bojne izravno je bio podređen Poglavniku.

Sredinom rujna 1941. ustrojavaju se prve stajaće djelatne bojne, a postojeća Bojna pri Poglavniku preimenovana je u Poglavnikova tjelesna bojna (PTB). U njezinom sastavu nalazio se stožer, pješačka bojna s 1., 2., 3. i 4. satom te brzi odjel sa stožerom te 5., 6. i 7. „brzim“ satom. Sredinom listopada pripojena joj je i Sveučilišna satnija Ustaške vojnice koja time postaje pripremna sat PTB-a. Početkom prosinca postrojena je i 8. oklopna sat.

Tijekom travnja 1942. izvršen je novi preustroj i povećanje Bojne, pa je ona potkraj travnja iste godine imala slijedeći sastav:

  • Stožer PTB-a,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. sat),
  • Brzi sklop (Brzi odjel, stožer, 5. i 6. sat, 7. samovozni sat i 8. oklopni sat),
  • Konjanički sklop sa stožerom te 9., 10. i 11. konjaničkim satom,
  • prateći sat,
  • novački sat i
  • Sveučilišni pripremni sat.

No već sredinom svibnja Glavni ustaški stan donio je „Odredbu o Poglavnikovoj tjelesnoj bojni“ kojom je Bojna ukinuta kao stvarna vojna postrojba. Istog dana, 15. svibnja, donijeta je i „Odredba o osnutku Poglavnikovog tjelesnog sdruga“, koji se osniva kao postrojba Ustaške vojnice s temeljnom zadaćom zaštite Poglavnikove osobe. Zapovjednikom je imenovan pukovnik PTB-a Ante Moškov, a za glavara stožera PTS-a ustaški satnik Slavko Gvozdić.

Na temelju navedenog ustroj PTS-a početkom lipnja 1942. bio je slijedeći:

  • Stožer PTS-a,
  • Počasna sat,
  • Stražarski sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. stražarska sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 5., 6., 7., 8. i 9. sat),
  • bojna PTS-a (stožer te 10., 11., 12., 13. i 14. sat),
  • Brzi sklop (stožer te 1., 2. i 3. oklopni sat),
  • Konjanički sklop (stožer te 1., 2., 3. i 4. konjanički sat te protukolopni sat),
  • Topnički sklop,
  • Samovozni sklop (stožer i četiri samovozne sati),
  • Bitnica protuoklopnih topova,
  • Bitnica protuzrakoplovnih topova,
  • Bitnica teških bacača i
  • Stožerna sat PTS-a (motociklistički izvidnički vod, dojavni vod, opkoparski vod, zdravstveni vod, ljekarna, opskrbni vod i povoz sata).
Lovro pl. Matačić
Lovro pl. Matačić

Od 8. rujna 1942. u sastav PTS-a ulazi 1. ustaška glasba iz Ustaškog posadnog zapovjedništva Zagreb i ustrojava se kao Glasba PTS-a, odnosno Simfonijski orkestar PTS-a za čijeg je ravnatelja imenovan Lovro pl. Matačić.

Zakonskom odredbom od 21. siječnja 1943. ugašena je Ustaška nadzorna služba (UNS), a njezin IV. ured koji se bavio poslovima osiguranja Poglavnika postao je dio Stožera PTS-a. Na čelu tog ureda nalazio se ustaški dopukovnik Viktor Tomić, kojega je u svibnju 1943. zamijenio ustaški pukovnik Ivan (Ico) Kirin.

U drugoj polovici kolovoza 1943. izvršen je kompletni preustroj PTS-a, a na njegovom čelu je i dalje ostao Ante Moškov.  Potkraj 1943. od jedne bojne PTS-a i nekih drugih postrojbi počela se postrojavati 1. pukovnija PTS-a. Krajem 1944. Ustaška vojnica i Domobranstvo ustrojavaju se u Hrvatske oružane snage, a postrojena je i 2. pukovnija PTS te PTS konačno prerasta u diviziju.

LITERATURA:

Obhođaš, Amir, Werhas, Mario, Dimitrijević, Bojan i Despot, Zvonimir, Ustaška vojnica I, Zagreb, 2013.

NAJAVE

U nadolazećim danima predsjednica udruge Blanka Matković i predsjednik Nadzornog odbora udruge Drago Štokić boravit će u Švicarskoj. Raspored predavanja je slijedeći:

  • subota, 11. 03. 2017, u 19:00 sati, Bern, Zähringerstrasse 40, Hrvatski katolički centar (duže predavanja i rasprava)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 8:30 sati, Langenthal, crkva Sv. Marije (Marienkirche), Schulhausstrasse 11 A (kratko predavanje)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 11:00 sati, Bern, Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7 (kratko predavanje)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 13:30, Thun, crkva sv. Marije (Marienkriche), Kapellenweg 9 (kratko predavanje)

Domovinski dio ekipe marljivo će raditi na pripremi novih tekstova. 14. ožujka slavimo 9 godina postojanja udruge povodom čega ćemo objaviti prilog Stipe Pilića o dr. Rudolfu Horvatu. Nakon toga slijede novi radovi o ratnom logoru Jasenovac te prilog o Pavlu Ritteru Vitezoviću i neki drugi tekstovi.

Krajem travnja ili početkom svibnja u Splitu će se održati promocija knjige o splitskim zarobljeničkim logorima 1944.-1945. autorice Blanke Matković, a točno mjesto i vrijeme objavit ćemo naknadno.

DOSJE ANTE PAVELIĆA: POPIS OSOBA STRADALIH U LOGORU JASENOVAC

(Objavili portali Croative i Dragovoljac)

U prvom nastavku feljtona pod naslovom “Ruše li podaci JUSP optužnicu i presudu Dinku Šakiću”  navedeno je da je u kolovozu 1945. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (ZKRZ) donijela Odluku o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača pod Zh. brojem 9947 koja se odnosila na dr. Antu Pavelića. Ista je pronađena u dosjeu Ante Pavelića koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, fond 1561, SDS RSUP SRH. U spomenutom dosjeu nalaze se i popisi djece, žena i staraca navodno ubijenih u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Prema tim podacima, u Jasenovcu je stradalo 7 099 osoba, a u Staroj Gradiški 2 829 osoba. Ukupno je, dakle, riječ o 9 928 osoba, ne računajući muške osobe u dobi između 14 i 70 godina koje u tom popisu nisu popisani. Popise žrtava potpisao je tadašnji načelnik pravnog odjela Državnog sekretarijata za pravosudnu upravu Narodne republike Hrvatske savjetnik dr. Bogdan Zlatarić, doktor prava koji se školovao u Zagrebu i Parizu. Po povratku u Jugoslaviju radio je kao sudac, a zatim je postao savjetnik u Ministarstvu pravosuđa.

Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića
Potpis dr. Bogdana Zlatarića na popisu jasenovačkih žrtava u dosjeu Ante Pavelića

Prilikom rada na prijepisu ovog dokumenta članova naše udruge ustanovljeno je da je broj stradalih ustvari 7 133 u Jasenovcu (pdf) i 2 825 u Staroj Gradiški (pdf), odnosno ukupno 9 958. Potrebno je napomenuti da je ove popise tek potrebno analizirati i usporediti s ostalim podacima te da ni u kom slučaju ne možemo tvrditi da su oni točni.  Možda za kraj vrijedi opet spomenuti da se još za vrijeme Jugoslavije u izdanju Vjesnika od 6. svibnja 1981. godine u tekstu pod naslovom „Borci jedinstveni u obrani tekovina revolucije“ general JNA Kosta Nađ osvrnuo na „opasna iskrivljavanja povijesti“ istaknuvši da „što se sve može u nas objaviti kao historijska istina vidio ovih dana u dvije knjige o ustašama. Oba autora, doktori i akademici, a vjerojatno i članovi Saveza komunista, pišu – citiram: ‘Kroz jasenovački logor prolaze deseci tisuća ljudi, većinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima’. Kao da već odavno nije poznato i znanstveno utvrđeno da je u tom zloglasnom logoru likvidirano oko sedam tisuća, a ne ‘deseci tisuća’ nevinih ljudi, djece, staraca i žena. Moramo biti mnogo osjetljiviji na ovakva kvazinaučna i po mom mišljenju nimalo naivna, nipošto iz neznanja sročena pisanja. Takva pisanja redovito podrhanjuju nacionalizme i ugrožavaju snage našeg jedinstva. Na sve te slučajeve moramo odmah reagirati. Moramo mnogo više voditi računa i tko i kako nam odgaja omladinu“, zaključuje Nađ.

Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 23.2.2017. (pdf)

Objavili portali DragovoljacNarod i Sloboda

Nema dugo kako je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao da se nedavno poklonio žrtvama holokausta u Yad Vashemu gdje stoji i ime koncentracijskog logora Jasenovac te je dodao: „Bio bi red da se Plenković pokloni ubijenima u Jasenovcu, samo što putem mora proći pokraj table s ustaškim pozdravom Za dom spremni. Uz to je u bizantinskom stilu rekao i ovo: „Nadam se da nije bezobrazno od mene što ću kao podsjetnik poslati hrvatskom premijeru Plenkoviću knjigu s popisom imena i prezimena ubijene djece u Jasenovcu, s jedinom željom da se zločini više nikad ne ponove“. Knjiga na koju bi Dačić mogao misliti je „Bili su samo deca : Jasenovac : grobnica 19.432 devojčice i dečaka“ čiji je autor Dragoje Lukić. U tom slučaju premijeru Andreju Plenkoviću to ne bi nužno bilo nešto novo jer je bio na pogrebu barem jednoj od dječjih žrtava navedenih u toj knjizi, ali također i na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac. No krenimo redom.

Stanko Nick
Stanko Nick

U Hrvatskom tjedniku objavljenom na Badnjak 2015. godine u članku „Židovsko pomaganje Hrvatskoj“ objavljeno je da je na mrežnim stranicama Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu u bazi preživjelih moguće pronaći i podatke o Stanku Nicku rođenom 31. kolovoza 1935. godine u Zagrebu. Kako se navodi, bio je u partizanima, a ove informacije su dobivene na temelju razgovora koji je proveden s njim i koji je trajao kako piše nešto više od jednog sata. U tiskanom kao i u mrežnom jasenovačkom popisu se također navodi Stanko Nick rođen 1935. godine u Visokom koji je navodno ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu. Ime oca se ne navodi, ali se u napomenama mrežne inačice navode dva izvora podataka. Prvi je spomenuta knjiga Dragoja Lukića, a drugi je Arhiv Bosne i Hercegovine, Fond SUBNOR BiH, Popisne liste za žrtve Drugog svjetskog rata sa područja općine Visoko. Upravo ovaj drugi izvor za žrtve općine Visoko navodi da je Stanko Nick zapravo rođen u Zagrebu. Ovaj podatak moguće je i javno provjeriti na mrežnoj stranici https://e-uprava.apis-it.hr/igrast/servlet/GradjaniUpit gdje su dostupni podaci iz matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih za grad Zagreb. Na temelju toga već se može zaključiti da je Stanko Nick zapravo preživio rat i da nije stradao u Jasenovcu, no za šire potrebe članka kao i za one koji imaju problema s istinom ovo vrijedi potkrijepiti još jače. Nastavi čitati Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve

I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH

(Objavio i portal Dragovoljac)

Piše: Blanka Matković

Napomena: Prijepis poginulih pripadnika Crne legije pripremila Magdalena Vuković

Delko Bogdanić
Delko Bogdanić

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u fondu Ustaške vojnice, kutija 1, nalazi se dokument Izvješće o poginulim i umrlim od rana, pripadnicima oružanih snaga od uspostave Crne legije do danas, sačinjen od strane Općeg odjela Stožera I. ustaškog stajaćeg djelatnog zdruga, a koji je potpisao tadašnji zapovjednik pukovnik Delko Bogdanić. Treba napomenuti da je riječ o višestruko nepotpunom popisu pripadnika Crne legije – I. ustaškog zdruga. Naime, popis obuhvaća 507 umrlih i poginulih pripadnika Zdruga do 18. prosinca 1944., i to samo onih kršćanske vjeroispovijedi, a ne, na žalost, i islamske, a za neke osobe s popisa podaci nisu cjeloviti. Prije objave samog popisa, korisno je reći nekoliko riječi o Ustaškoj vojnici i Crnoj legiji. Nastavi čitati I. STAJAĆI DJELATNI ZDRUG (CRNA LEGIJA) – POPIS POGINULIH

ANDREJ PLENKOVIĆ BIO JE 2010. NA SPROVODU “DJEČJE ŽRTVE” KOJU SU “USTAŠE UBILE 1941.”

U najnovijem tjedniku Hrvatskog tjednika objavljen je teksta našeg člana Nikole Banića i njegovog suradnika M. Koića pod naslovom “I ovu laž Hrvatska plaća: Plenković 2010. na pogrebu ‘dječje jasenovačke žrtve’ koju su ‘ustaše ubile 1941.’“. U ovom tekstu autori su analizirali slučaj Stanka Nicka, bivšeg savjetnika Stipe Mesića, u čemu su pomogli i podaci objavljeni u službenom glasilu Saveza antifašističkih boraca “Glas antifašista“, br. 68 od 10. lipnja 2010. (pdf). Prema navodima samih “antifašista”, Stanko Nick nikada nije bio zatvoren u Jasenovcu. Početkom Drugog svjetskog rata njegovi roditelji otišli su u Visoko (BiH) gdje su im pomogli franjevci. Ovim putem se zahvaljujemo “borcima” na rasvjetljavanju ovog slučaja i znatnom doprinosu povijesnom revizionizmu.

Tekst Nikole Banića i M. Koića objavit ćemo na našoj web stranici u nedjelju, 26. veljače.

PRIKAZ SLOVENSKIH GROBIŠTA U GOOGLE MAPS

(Objavili portali Dragovoljac i Sloboda)

Prikaz lokacija grobišta, logora, zatvora, željezničkih postaja i transportnih puteva izradio je član naše udruge Miljenko Klarić. Riječ je o prvoj verziji koja će u budućnosti biti nadopunjavana i proširivana.

Žrtve, pokopane u navedenim grobištima, ubijane su od svibnja 1945. godine. Grobišta u kojima su pokopane žrtve hrvatske nacionalnosti istaknuta su narančastom oznakom, a grobišta osoba drugih nacionalnost ružičastom oznakom. Slovenski logori i zatvori obilježeni su zelenom, a oni u Austriji žutom oznakom. Transportni putevi u Sloveniji označeni su plavom, a austrijski putevi crvenom bojom.

Prikaz možete pogledati ovdje.

PREDAVANJA U ŠVICARSKOJ

Na Hrvatskom internet portalu u Švicarskoj Hrvati.ch i Hrvatske katoličke misije u Bernu objavljeni su podaci o gostovanju članova naše udruge u toj zemlji. Predavanja će održati predsjednica udruge Blanka Matković, a predavanju u Bernu 11. ožujka nazočit će naš dugogodišnji član i predsjednik Nadzornog odbora Drago Štokić.

RASPORED:

Subota, 11. ožujka 2017., u 19 sati u prostorijama Hrvatskog katoličkog centra, Zähringerstrasse 40, 3012 Bern

Nedjelja, 12. ožujka 2017., nakon svete mise:

  • Langenthal, crkva sv.Marije, Schulhausstrasse 11 A, u 8.30 sati
  • Bern, Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7, uz Tiefenauspital, u 11.00 sati
  • Thun, crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, u 13.30 sati

Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” ovim putem zahvaljuje organizatorima i svim Hrvatima u Švicarskoj koji su dosada podržali naš rad.

NAJAVA: GODIŠNJICA SMRTI DR. ANTE STARČEVIĆA

U nedjelju, 19. veljače o. g., objavili smo prilog Stipe Pilića o likvidaciji istaknutog hrvatskog povjesničara Milana pl. Šufflaya, a dan kasnije, 20. veljače, i tekst našeg vjernog čitatelja Želimira Marića o mučeničkoj smrti Feliksa Niedzielskog. Ovaj niz nastavljamo u utorak 28. veljače na 121. godišnjicu smrti Oca Domovine dr. Ante Starčevića. U pripremi je knjižica u pdf formatu na kojoj su posljednjih tjedana radili članovi udruge I.P., B.M., R.M. i D.B., a uz nju ćemo također objaviti petominutni video o Starčevićem životu. Ovim putem zahvaljujemo redatelju Vanji Vinkoviću i njegovom suradniku Karlu Markoviću koji su s naše kaotične video snimke uspjeli izvući audio zapis i obogatiti ga fotografijama.

U naredna dva tjedna također ćemo objaviti tri teksta s dosad neobjavljenim popisima žrtava Drugog svjetskog rata, a od sutra, 22. veljače, naša web stranica bit će djelomično reorganizirana i ondje će biti objavljeni podaci na kojima je protekli mjesec dana mukotrpno radio naš član M.K.