Arhiva oznaka: Rudolf Horvat

SERIJA TRIBINA „HRVATSKO SRCE“ – U SPOMEN NA HRVATSKE VELIKANE (POVODOM 200 GODINA ROĐENJA DR. ANTE STARČEVIĆA TE 150 GODINA ROĐENJA DR. RUDOLFA HORVATA I ANTUNA GUSTAVA MATOŠA)

Nedavno smo obilježili 15 godina djelovanja naše udruge, no unatoč novim knjigama koje su u pripremi, odlučili smo proslaviti ovu obljetnicu na nešto drugačiji način. Ove godine hrvatski narod obilježava važne obljetnice od nacionalnog značaja i to 200 godina rođenja Otca domovine dr. Ante Starčevića te 150 godina rođenja hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata i proslavljenog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša. Stoga pod geslom „I dok je srca, bit će i Kroacije“ Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ u suradnji s Hrvatskim domobranom – Ogranak Metković, Maticom hrvatskom – Ogranak Split, Maticom hrvatskom – Ogranak Zadar, Maticom hrvatskom – Ogranak Rijeka, Udrugom za promicanje baštine „Primorski Hrvat“, Braniteljskim centrom za društveni razvoj, Hrvatskim domobranom – Ogranak Zaprešić, Zajednicom žrtvoslovnih udruga Osječko-baranjske županije (Hrvatski domobran – Ogranak Osijek, HOZ Jazovka – Ogranak Đakovo i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije) te Gradom Gospićem organizira seriju tribina pod nazivom „Hrvatsko srce“ – U spomen na hrvatske velikane. Tribine će se održati prema sljedećem rasporedu:

METKOVIĆ, 17.4.2023., 19 h, Gradsko kulturno središte, Stjepana Radića 1

SPLIT, 18.4.2023., 18 h, Dvorana Nadbiskupskog sjemeništa, Zrinsko-frankopanska 19

ZAGREB, 19.4.2023., 18 h, Dom specijalne policije, Trg žrtava fašizma 1

OSIJEK, 20.4.2023., 18 h, Pastoralni centar, Vikarijat Osijek, J.J. Strossmayera 58

RIJEKA, 24.4.2023., 18 h, Hrvatska čitaonica Trsat, Šetalište Joakima Rakovca 33

GOSPIĆ, 25.4.2023., 17.30 h, Kulturno-informativni centar, Budačka 12

ZADAR, 26.4.2023., 18 h, Don Ive Prodana 1

PROGRAM:

Na svim lokacijama će govoriti različiti izlagači od amaterskih istraživača i studenata do sveučilišnih profesora. Posjetitelji će tako imati prilike odabrati između 35 različitih izlaganja na različite teme iz hrvatske povijesti 19. i 20 stoljeća. Na svim lokacijama izlaganja su organizirana u tematske cjeline i to:

Metković (17.4. – uz goste iz Bosne i Hercegovine):

Organizatori: Hrvatski domobran – Ogranak Metković u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Jezik i književnost u kontekstu očuvanja nacionalnog identiteta

  1. dr. sc. Domagoj Vidović: Hrvatska borba za jezičnu samobitnost između književnih dogovora i deklaracija
  2. Anita Martinac: Povijesne teme u književnosti/pisati o stvarnim događajima s odmakom vremena

Komunistička represija i hrvatski protukomunistički otpor

  1. Iva Kajfeš: Život i smrt dubrovačkog biskupa, dr. Josipa Marije Carevića, jedinog ubijenog biskupa u Drugom svjetskom ratu
  2. Dr. Blanka Matković: Križari na neretvanskom prostoru (1945.-1946.): Skupina Ivana Milasa
  3. Darko Utovac: Skupine protukomunističkog otpora u Neretvi nakon Drugog svjetskog rata (1959.-1964.)
  4. Maja Raguž: Društveno-političke prilike u BiH i ratne godine u Općini Neum
  5. Bojnik Mijo Vukušić: „Neretvanski gusari“ – 116. brigada Hrvatske vojske

 

Split (18.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Split u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Stradanje Hrvata kroz prvu polovicu 20. stoljeća

  1. Josip Rapić: Pobuna hrvatskih vojnika na Kulikovu polju kao uvod u pokolj hrvatskih vojnika u Odesi 1916. godine
  2. Dr. Blanka Matković: Poslijeratni protukomunisticki otpor u gradu Splitu i okolici (1945.-1947.)

Domovinski rat (uz posebne goste kao svjedoke vremena)

  1. Matej Gabrilo: O Muzeju Domovinskog rata u Splitu i djelovanju pomorskih diverzanata Hrvatske ratne mornarice 1991. godine

Svjedoci vremena:

  1. dr. sc. Mihovil Biočić: Etika liječnika s crvenom zvijezdom, kokardom i hrvatskim grbom: Zagreb 1945., Vukovar 1991., Knin 1995.
  2. General Mirko Šundov, jedan od ratnih zapovjednika 4. gardijske brigade

 

Zagreb (19.4. – uz goste iz Bosne i Hercegovine):

Organizatori: Braniteljski centar za društveni razvoj i Hrvatski domobran – Ogranak Zaprešić u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

  1. Filip Katanić: Demografski gubitci i najvažnije bitke Prvoga svjetskoga rata

Hrvatski otpor velikosrpskoj i komunističkoj represiji (od prve Jugoslavije do Domovinskog rata)

  1. Stipo Pilić: Velikosrpska represija između dva svjetska rata kroz knjigu Hrvatska na mučilištu Rudolfa Horvata
  2. dr. sc. Vladimir Šumanović: Zatajena svjedočanstva – medijska vidljivost iskaza partizanskih dužnosnika o jugoslavenskim zločinima 1945. u javnom životu Republike Hrvatske
  3. Vedran Petrović: Vinko Nikolić i njegova cjeloživotna borba za povijesnu istinu svoje Domovine
  4. Iva Kajfeš: Doprinos kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske

Osijek (20.4.):

Organizatori: Zajednica žrtvoslovnih udruga Osječko-baranjske županije (Hrvatski domobran – Ogranak Osijek, HOZ Jazovka – Ogranak Đakovo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije) u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Komunistička represija i prikrivena grobišta

  1. Marko Krznarić: Poslijeratni logori na području Osječko-baranjske županije
  2. Pero Šola: Grobišta na području Đakovštine
  3. Ivo Tubanović: Prikrivena grobišta na jajačkom području (BiH)

Bitke Domovinskog rata

  1. Drago Štokić: Domovinski rat u Požeštini – Crtice o nekoliko manje poznatih događaja

Svjedoci vremena:

  1. Tanja Belobrajdić, književnica i hrvatska braniteljica iz Vukovara
  2. Mirko Adžaga, nekadašnji pripadnik HOS-a i sudionik bitke za Nuštar

 

Rijeka (24.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Rijeka i Udruga za promicanje baštine „Primorski Hrvat“ u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

Uvodni dio:

Dr. sc. Hrvoje Pende: Riječke pravaške davorije (kratko predstavljanje knjige)

GOVORNICI I TEME:

  1. dr. sc. Željko Bartulović: Hrvatski pogledi na državnopravni status Rijeke do 1918. (s kratkim osvrtom na prvu Jugoslaviju)

Pravaštvo

  1. dr. sc. Željko Bistrović: Pravaši Hrvatskog primorja (s posebnim naglaskom na one iz Rijeke i Sušaka)
  2. Tea Dimnjašević: Erazmo Barčić – riječki lav i rodoljub
  3. Goran Crnković: Istarsko pravaštvo
  4. dr. sc. Stjepan Matković: Hrvatsko primorje, saborski izbori i pravaštvo
  5. Leo Marić: Ante Starčević i izvorno pravaštvo u svjetlu europske politike 19. stoljeća

Posebni gosti: folklorna skupina Udruge za promicanje baštine „Primorski Hrvat“

 

Gospić (25.4.):

Organizatori: Grad Gospić u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Otac Domovine Dr. Ante Starčević

  1. Katarina Mataija: Život i djelo dr. Ante Starčevića kroz arhivsko gradivo
  2. dr. sc. Ante Bežen: Dr. Ante Starčević iz ličke perspektive

Bune i otpori (od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata)

  1. Krešimir Matijević: Protuhrvatski pokreti u Lici 1941.
  2. Danijel Jurković: Buna 1950. u kotaru Slunj
  3. mr. sc. Ivan Kozlica: Junačka obrana Gospića 1991.

 

Zadar (26.4.):

Organizatori: Matica hrvatska – Ogranak Zadar u suradnji s Hrvatskom družbom povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

GOVORNICI I TEME:

Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji

  1. dr. sc. Zlatko Begonja: Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda
  2. Luka Knez: Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo: historiografska promišljanja
  3. dr. sc. Radomir Jurić: Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću

Pozivamo Vas da nam se pridružite na nekoj od sedam navedenih lokacija i uveličate ovu manifestaciju nacionalnog obilježja jer dok je naših srca, bit će i Kroacije!

 

PREDAVANJE BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKIM ŽUPAMA U KANADI

Predavanje Blanke Matković koje objavljujemo na našoj web stranici održano je u hrvatskim župama u Hamiltonu, Mississaugi, Norvalu i Oakvillu između 9. i 11. ožujka ove godine. U Hamiltonu je održano kompletno predavanje, dok je u ostalim župama prezentirana skraćena verzija istog predavanja. Nastavi čitati PREDAVANJE BLANKE MATKOVIĆ U HRVATSKIM ŽUPAMA U KANADI

M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 14. prosinca 2017. (PDF)

Mrežni jasenovački popis je nepresušni izvor čuda. U tom popisu je oko 140 navodnih žrtava kod kojih se kao jedini izvor podataka navodi zbirka fotografija Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac.[1] Sveukupno kod preko 1100 navodnih žrtava kao izvor ili jedan od izvora navodi se zbirka fotografija. Već je u prethodnim tekstovima pisano o znanstvenoj utemeljenosti fotografije kao izvoru za jasenovački popis. Ukratko, fotografije snimljene prije Drugog svjetskog rata ne mogu biti dokaz o stradanju i/ili o mjestu stradanja. Uz fotografije bi morali biti priloženi podatci o identitetu i o ratnoj sudbini s navedenim izvorom tih podataka. Bez takvih podataka fotografija ne može biti izvor za popis žrtava. U ovom tekstu prikazat će se brojni primjeri koji pokazuju da se u ovom slučaju radilo po raznim principima, a najmanje po znanstvenim. Nastavi čitati M. Koić i N. Banić: Jasenovački photoshop

PREDSTAVLJANJA KNJIGE “IMOTSKA KRAJINA U DOKUMENTIMA OZNE, UDBE I NARODNE MILICIJE”

U posljednjih desetak dana održano je ukupno pet promocija knjige “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.), Likvidacije i progoni” priređivačice Blanke Matković i to u Imotskom, Podstrani, Zagrebu, Kaštel Lukšiću i Dugopolju. Uz ovu knjigu predstavljeno je i naše prethodno izdanje “Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije”. Promocije su bile izuzetno dobro posjećene pa se ovim putem zahvaljujemo svima koji su došli, a naročito članovima Hrvatske stranke prava koji su pomogli organizaciju ovih predstavljanja. U organizaciji promocije u Kaštelima također je sudjelovala braniteljska udruga “Stina pradidova”. Medijski pokrovitelj promocija bio je Braniteljski radio RH koji je izravno prenosio promociju u Zagrebu zahvaljujući čemu je o našem radu informiran velik broj Hrvata u domovini i iseljeništvu koji nisu mogli prisustvovati ovim predstavljanjima. Tim putem također je probijena medijska blokada jer osim rijetkih portala (Hercegovina.info, Narod.hr, Kastela.org, Zdrug.hr) i Hrvatskog tjednika (pdf), svi ostali mediji, uključujući i navodno “desne” portale, poput na primjer Sloboda.hr, bojkotirali su ova predstavljanja iako su o njima na vrijeme bili obaviješteni. Maxportal objavio je najavu promocija, no unatoč činjenici da je glavni urednik tog portala Marko Marković prisustvovao predstavljanju u Zagrebu, do ovog trenutka taj portal još uvijek nije objavio niti jednog jedinog slova o tom događaju.

Predstavljanje u Podstrani
Predstavljanje u Podstrani

Nastavi čitati PREDSTAVLJANJA KNJIGE “IMOTSKA KRAJINA U DOKUMENTIMA OZNE, UDBE I NARODNE MILICIJE”

70. GODIŠNJICA SMRTI RUDOLFA HORVATA

Rudolf Horvat
Rudolf Horvat

Danas obilježavamo 70. godišnjicu smrti istaknutog hrvatskog povjesničara i domoljuba Rudolfa Horvata po kojemu je naša udruga dobila svoje ime. Povodom ove obljetnice u ožujku, kada smo obilježavali godišnjicu njegovog rođenja i 9. rođendan naše udruge, objavili smo duži tekst našeg člana Stipe Pilića o ovom još uvijek marginaliziranom hrvatskom znanstveniku i velikanu. Tekst možete pročitati na ovoj poveznici.

9. ROĐENDAN NAŠE UDRUGE: DR. RUDOLF HORVAT – život u službi povijesti

Povodom 144 godine rođenja i 70 godina smrti

piše Stipo Pilić, prof. povijesti i suosnivač HDP “Dr. Rudolf Horvat”

 (objavio portal Dragovoljac)

Podrijetlo, rođenje i školovanje Rudolfa Horvata

Rudolf Horvat
Rudolf Horvat

Rudolf Horvat rodio se 14. ožujka 1873. u Koprivnici, od oca Andrije, tekstilnog obrtnika i gradskog zastupnika i majke Marije, rođene Hedl. Otac je pripadao tzv. šljivarskim plemićkim obiteljima (obitelji koje su bile slobodne, ali su imale zemljišni posjed u veličini od svega jednog selišta-sesije, odnosno plemići jednoselci) iz sela Potok na planini Kalniku kod Križevaca. Obitelj je živjela u istočnom dijelu Koprivnice koje se zove Lenišće, tada na broju 538. Pučku školu je od 1879. do 1883 polazio u zgradi današnjeg Gradskog poglavarstva u Koprivnici, a kamen temeljac za tu je školu postavio 1856. ban Josip Jelačić prigodom 500-obljetnice slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice. Tu mu je učitelj bio poznati hrvatski književnik, komediograf i pedagoški teoretičar Gjuro Ester, koji je vjerojatno najviše utjecao na poseban pripovjedački jednostavan i popularan stil pisanja povijesnih radova Rudolfa Horvata, kojim se među hrvatskim povjesničarima, osobito u međuratnom razdoblju, posebno izdvajao. Svjetovnom i crkvenom pjevanju ga je poučavao gradski kapelnik, glazbeni pedagog, skladatelj, pokretač i suosnivač „Hrvatskog pjevačkog društva Podravac“ Tomo Šestak, inače prijatelj glazbenog povjesničara Franje Xavera Kuhača. Nastavi čitati 9. ROĐENDAN NAŠE UDRUGE: DR. RUDOLF HORVAT – život u službi povijesti

NAJAVE

U nadolazećim danima predsjednica udruge Blanka Matković i predsjednik Nadzornog odbora udruge Drago Štokić boravit će u Švicarskoj. Raspored predavanja je slijedeći:

  • subota, 11. 03. 2017, u 19:00 sati, Bern, Zähringerstrasse 40, Hrvatski katolički centar (duže predavanja i rasprava)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 8:30 sati, Langenthal, crkva Sv. Marije (Marienkirche), Schulhausstrasse 11 A (kratko predavanje)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 11:00 sati, Bern, Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7 (kratko predavanje)
  • nedjelja, 12. 03. 2017, u 13:30, Thun, crkva sv. Marije (Marienkriche), Kapellenweg 9 (kratko predavanje)

Domovinski dio ekipe marljivo će raditi na pripremi novih tekstova. 14. ožujka slavimo 9 godina postojanja udruge povodom čega ćemo objaviti prilog Stipe Pilića o dr. Rudolfu Horvatu. Nakon toga slijede novi radovi o ratnom logoru Jasenovac te prilog o Pavlu Ritteru Vitezoviću i neki drugi tekstovi.

Krajem travnja ili početkom svibnja u Splitu će se održati promocija knjige o splitskim zarobljeničkim logorima 1944.-1945. autorice Blanke Matković, a točno mjesto i vrijeme objavit ćemo naknadno.

MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI

Ekskluzivno objavio Hrvatski tjednik 12. siječnja 2017. (pdf)

Reagiranje na intervju objavljeno u Hrvatskom tjedniku 26. siječnja 2017. (pdf)

(Prenio MaxPortal, Dragovoljac, Croative, HU Benedikt, HKV)

Fotografije koje objavljujemo su snimljene tijekom terenskih istraživanja Blanke Matković i Stipe Pilića između 2007. i 2010. u Hrvatskoj i Sloveniji. Nikada ranije nisu objavljivane i dio su privatnog foto albuma naše udruge. Sve fotografije nastale su slučajno i spontano jer poziranje nam nije jača strana, posebno ne na masovnim grobištima i stratištima. Ovim putem zahvaljujemo svim onim rijetkim pojedincima koji su svih ovih godina na različite načine podržavali naš rad i vjerovali u zajednički cilj, ali i svima onima koji nam se ovih dana javljaju. Naš dan će doći!

Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.
Blanka Matković i hrvatski istraživač iz Slovenije Dragutin Šafarić pred ulaskom u rudnik Barbarin rov u ljeto 2008.

Prošlo je osam godina od smrti Dinka Šakića, zapovjednika logora ili sabirnoga centra Jasenovac iz doba NDH. Sada ste se zajedno s kolegama pojavili radom na temu presude Dinku Šakiću i dokazujete da je osuđen bez ikakvoga krunskoga dokaza za potrebe politike, a ne zakona i pravde. Jeste li svih osam godina istraživali okolnosti suđenja i presude Dinku Šakiću i zašto ste se posvetili slučaju, ipak, samo jednoga čovjeka?

Istraživanjem Jasenovca sam se počela baviti prije gotovo 11 godina. Dinka Šakića sam upoznala u proljeće 2006. zbog istraživanja na jednom drugom istraživačkom projektu i on je tom prilikom izrazio želju da ga ponovo posjetim jer je primjetio da me zanimaju i neke druge teme koje se nisu ticale tog projekta. U to vrijeme boravio je u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a kasnije je prebačen u zatvor poluotvorenog tipa u selu Bitoševje nedaleko Lepoglave. Nastavila sam ga posjećivati sve do 2008. kada mu se zdravstveno stanje pogoršalo i u ljeto te godine je umro. U tom razdoblju nastojala sam ga posjećivati što redovitije jer je bilo mnogo tema o kojima smo htjeli razgovarati, no između posjeta također smo se dopisivali pa mi je o mnogim stvarima tada slao i neke dodatne podatke i dokumente. Među njima su bili i sudski spisi s njegova suđenja, dakle optužnica, presuda i izjave svjedoka koje smo koristili u feljtonu objavljenom u Hrvatskom tjedniku.

U toj početnoj fazi mojih istraživanja bila sam sama, nezaposlena i bez potrebnih sredstava da odradim nekakvo značajnije istraživanje. Pomagao mi je jedino moj otac koji je zajedno sa mnom odrađivao terenski rad. Najviše vremena proveli smo u selima imotske i vrgorske krajine skupljajući podatke o raznim događajima iz Drugog svjetskog rata, ali i provjeravajući podatke o onima koji su navodno stradali u Jasenovcu. Potkraj 2007. u radu mi se pridružio kolega Stipo Pilić i u ožujku 2008. zajedno smo osnovali našu udrugu koja smo nazvali Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat. Time smo htjeli odati počast znamenitom hrvatskom povjesničaru Rudolfu Horvatu koji je početkom 20. stoljeća zbog svojih političkih stavova ostao bez posla. U to vrijeme Horvat se protivio politici bana Khuena Hedervaryja, a zatim i onoj hrvatsko-srpske koalicije te je drugovao sa Stjepanom Radićem s kojim je osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku. Svoja istraživanja financirao je sam, a nakon uspostave Kraljevine SHS umirovljen je zbog kritike jugoslavenskog grba. Nakon atentata na Stjepana Radića kod Horvata jača uvjerenje o potrebi stvaranja nezavisne hrvatske države. Po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske Horvat se reaktivira kao povjesničar i profesor te predaje na Domobranskoj akademiji i Zastavničkoj školi. 1942. imenovan je za saborskog zastupnika, a 1944. postao je redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1942. Horvat je objavio poznatu knjigu „Hrvatska na mučilištu“ u kojoj se osvrće na političku situaciju u Hrvatskoj u prvoj Jugoslaviji. Zbog svog rada u ljeto 1945. je izveden pred komunistički Sud za zaštitu nacionalne časti koji mu je oduzeo građanska i politička prava na deset godina, a ostao je i bez profesorske mirovine koju više nikada nije primio. Njegova djela se nisu smjela slobodno koristiti. Horvat je bio znanstvenik koji je doista žrtvovao sve za povijesnu istinu i ljubav prema svojoj Domovini. Za života je sustavno bio omalovažavan i onemogućavan u radu iako je bio jako plodan istraživač i pisac. Priredio je više serija izvornih dokumenata iz hrvatske povijesti i kroz popularizaciju znanosti borio se za obnovu hrvatske državnosti. Sve ono što je Horvat bio također predstavlja ono što smo mi nazivom naše udruge željeli istaknuti kao naše ciljeve. Nastavi čitati MR. SC. BLANKA MATKOVIĆ (INTERVJU): SVOJU POVIJEST PISAT ĆEMO MI