Arhiva oznaka: Drugi svjetski rat

Blanka Matković i Stipo Pilić: Sastale se delije nasred zemlje Croatiae

Nisu pročitali ni jedan dokaz, ali su zaključili da su logor Jasenovac uništile nakon 1956. godine – ustaše!

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 29.6.2017. (pdf)

(Prenio portal Kamenjar)

U utorak, 7. lipnja 2017. u prostorijama Srpskoga nacionalnog vijeća (SNV), nekadašnje propagandne utvrde Lazara Bačića, krenuo je novi udar nekih novih snaga na „revizioniste“. U skladu s rado korištenim pojmovima ondje udruženih propagandista, njima će vjerojatno odgovarati nazvati ih „antirevizionistima“. Ne događa se to slučajno, nego povezano sa slaganjem nove „hrvatske“ vlade. A budući da su propagandisti dio te vlade, nije čudno što je to što propagiraju toj novoj vladi i, još važnije, što poručuju onima zbog kojih su se sastali i održali svoju terevenku. Oni to čine sa slaganjem svake hrvatske vlade do sada i to im je očito misija. Treba nekako tražiti novac, barem prividno zaraditi ga i opravdati hrvatskoj sirotinji trošenje toga novca.

Tribinu je vodio provjereni „hrvatski domoljub“ Saša Kosanović, završeni srednjoškolac i dokazani „ekspert“ za sva znanstvena pitanja. Predstavljači knjige bili su predsjednica Upravnog vijeća JUSP Jasenovac dr. sc. Nataša Mataušić, provjereni novinar još provjerenijega Novog lista, navodno i povjesničar, Tihomir Ponoš i nova snaga iz Srbije, stanoviti povjesničar i nostalgičar Milan Radanović. Sastale se delije nasred zemlje Croatiae. Predstavljanju svoje knjige nije nazočio autor Đorđe Mihovilović, za što predstavljači nisu imali suvislo opravdanje. Izvješće o tribini može se vidjeti na poveznici: http://www.portalnovosti.com/istina-u-758-slika, a tijek cijele tribine: https://www.youtube.com/watch?v=pc_wJ2vllKU-. Nastavi čitati Blanka Matković i Stipo Pilić: Sastale se delije nasred zemlje Croatiae

Sastale se delije nasred zemlje Croatiae dok hrvatski narod slavi Pirovu pobjedu

Tema tjedna u svim medijima svakako je moguće preimenovanje Trg “maršala” Tita u Zagrebu. Dođe li doista do tog preimenovanja, ono se može smatrati pobjedom svih onih koji su od 1945. naovamo u Domovini i iseljeništvu sustavno radili na dokazivanju zločina komunističkog sustava i prokazivanju počinitelja i nalogodavaca. U posljednjih 11 godina na tome su gotovo danonoćno radili i članovi naše udruge koji su također od prvog dana sudjelovali u okupljanjima inicijative “Krug za trg“. U onim najranijim danima pojedini političari i druge istaknute osobe koje smo imali prilike vidjeti na posljednjem takvom okupljanju nazivali su nas – budalama, te se štoviše zalagali da do bilo kakvih promjena uopće ne dođe. Hoće li do promjene naziva tog Trga konačno ipak dođe ostaje za vidjeti. U međuvremenu, umjesto opijenosti nekakvom pobjedom važno je razmisliti što se doista iza brda valja i koja će biti cijena ove političke trgovine. Trg “maršala” Tita možda će otići u ropotarnicu povijesti, ali puno će godina još proći i mnogo će truda biti potrebno uložiti da se onamo pospremi i sve što je on stvorio, uključujući mentalni sklop koji je daleko teže promijeniti od naziva jednog trga. Otac Domovine Ante Starčević naučavao je da se do istinske hrvatske državnosti i nezavisnosti može doći samo kroz mukotrpan rad, a sastavni dio tog rada je upućivanje i podučavanje naroda. U najnovijem broju Hrvatskog tjednika suosnivač i član naše udruge Stipo Pilić piše o novim udarima na sve one koji se bave istraživanje jasenovačkog mita i poslijeratnim logorom Jasenovac te koji se nalaze pod sustavnim medijskim linčom s ciljem da se uguši njihova sloboda govora i sloboda znanstvenog istraživanja. U tekstu pod naslovom “Sastale se delije nasred zemlje Croatiae” otkrivamo dio onoga što se iza grma doista valja. Članak ćemo objaviti na našoj web stranici u nedjelju, 2. srpnja.

 

 

REDAKCIJA PORTALA NAROD.HR OBJAVLJUJE POGREŠNE PODATKE, KRŠI AUTORSKA PRAVA I NAŠOJ UDRUZI ZABRANJUJE ISPRAVAK KRIVIH NAVODA

Redakcija portala Narod.hr u više navrata je preuzela tekstove s naše web stranice ne poštujući autorska i nakladnička prava na što smo ih u više navrata upozorili. Umjesto korektnog postupanja i nakon prethodnog baniranja pojedinih članova udruge, redakcija tog portala banirala je i korisnički račun naše udruge zbog čega nismo u mogućnosti komentirati i tražiti ispravke krivih navoda. Danas je na spomenutom portalu objavljen osvrt na reagiranje riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela u kojemu su iskorišteni podaci iz objave na našoj web stranici i Facebook stranici. U sveopćem neznanju i pomanjkanju želje da komuniciraju s našom udrugom od koje portal Narod toliko zazire, u tom osvrtu naveden je pogrešan podatak da se zemljovid s lokacijama grobišta odnosi na grobišta nastala od svibnja 1945. Riječ je o potpuno netočnoj informaciji jer prikazana grobišta odnose se na sva evidentirana grobišta, pa tako i ona nastala u razdoblju od 1941. do 1945. Razlika u mentalnom sklopu redakcije portala Narod i Vojka Obersnela prilično je neznatna, a karakterizira ih neznanje, arogantnost i općenito sposobnost bilo kakvog demokratskog dijaloga pod zajedničkim nazivnikom totalitarizma (zabrani, izbriši, ušutkaj).

GRADONAČELNIK RIJEKE “HAPSIO” BI ČLANOVE NAŠE UDRUGE. ZLOČIN: ZNANSTVENI RAD U ARHIVIMA

Gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel demonstrirao bi silu nad članovima naše udruge i to radi korištenja arhivskog gradiva i aplikacija Google Earth i Google Maps. U posljednjem broju Hrvatskog tjednika na naslovnoj stranici objavljen je zemljovid s pregledom grobišta Drugog svjetskog rata i poraća koji je izradio naš član Miljenko Klarić i to na temelju baze podataka koju su nekoć davno i to tijekom rada na projektu Hrvatskog državnog arhiva i Državnog odvjetništva o komunističkim zločinima nad hrvatskim građanima izradili Blanka Matković i Stipo Pilić. Uneseni podaci temelje se na dokumentaciji nekadašnje saborske komisije koja je tijekom 1990-ih radila na prikupljanju podataka o grobištima i žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a danas se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu.  To znači da demokratski izabrani gradonačelnik, odnosno javni dužnosnik u Republici Hrvatskoj, poziva na represiju protiv znanstvenika koji se služe arhivskim gradivom koje je u zakonu definirano kao kulturno blago Republike Hrvatske te podatke iz tog gradiva prezentiraju u aplikaciji koja je besplatno dostupna na Internetu. Žalosno je to što podjednako tako g. Obersnel ne bi “hapsio” drugove koji su nakon Drugog svjetskog rata srušili riječku sinagogu.

Objavio portal CroativeDnevnoDragovoljac i Priznajem

POSEBAN POKLON DONATORIMA KOJI ĆE VEĆIM IZNOSIMA POMOĆI TISAK KNJIGE O IMOTSKOJ KRAJINI U DRUGOM SVJETSKOM RATU I PORAĆU

Podupiratelj našeg rada g. Ilija NIkolić iz Vinkovaca (rodom iz Imotske krajine) koji izrađuje izvorne hrvatske suvenire obavijestio nas je da će onim donatorima koji će većim iznosima poduprijeti tisak knjige o Imotskoj krajini u Drugom svjetskom ratu i poraću u znak zahvalnosti pokloniti izvornu hrvatsku klupu. Ovim putem zahvaljujemo g. Nikoliću i zainteresirane čitatelje upućujemo da posjete njegovu Facebook stranicu Izvorni hrvatski suveniri.

Također zahvaljujemo svim donatorima čijim donacijama je do ovog trenutka prikupljeno oko 30 % potrebnih sredstava, kao i donatoru koji je obećao veću donaciju s kojom će se potrebni iznos popeti na 70 %. Prikupljanje donacija nastavljamo do kraja rujna, a u slučaju da bude prikupljen veći iznos od onog potrebnog za tisak ove knjige, razlika će biti sačuvana za tisak naše naredne knjige o Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i neretvanskom području u istom razdoblju koja je također u pripremi. Na našoj web stranici uskoro će biti objavljen žiro račun naše udruge.

Još jednom zahvaljujemo svima koji su do ovog trenutka pomogli naš rad, a posebno g. Nikoliću koji je  svojim darom želio potaknuti druge osobe da pomognu tisak ove knjige.

LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA U SVIBNJU I LIPNJU 1945.

Objavio portal Dragovoljac

Svake godine 22. lipnja obilježava se stradanje hrvatskih građana koji su likvidirani kod jame Jazovka na Žumberku u svibnju i lipnju 1945. Prilikom speleoloških istraživanja u toj su jame pronađeni predmeti koji su pripadali ranjenicima i medicinskom osoblju zbog čega se pretpostavlja da su ondje likvidirani pripadnici Hrvatskih oružanih snaga odvedeni iz zagrebačkih bolnica nakon “oslobođenja”. O tim događajima ostalo je zabilježeno svjedočanstvo Branka Mulića, nekadašnjeg pripadnika KNOJ-a. U Državnom arhivu u Zagrebu također su sačuvani brojni dokumenti zagrebačkih bolnica s popisima odvedenih ranjenika. Iako ta dokumentacija nije kompletna, čak i fragmentarno sačuvano arhivsko gradivo otkriva razmjere zločina koji je počinjen nad teško ranjenim i u pojedinim slučajevima nepokretnim osobama. Ovi podaci objavljeni su u izvornom znanstvenom radu Blanke Matković koji je pod naslovom “Odvođenja i likvidacije ranjenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) iz zagrebačkih bolnica u svibnju i lipnju 1945. kroz arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zagrebu” objavljen 2011. u Arhivskom vjesniku. Rad je dostupan na ovoj poveznici.

 

Nikola Banić i M. Koić: NOMEN EST OMEN

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 14.6.2017. (pdf)

U nekoliko prethodnih članaka jasno je naglašavano kako su kod mnogih navodnih srpskih žrtava na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac navedena relativno kratka imena očeva za koja se ima razloga sumnjati da su izmišljena. Takva imena očeva u vokativu često imaju samo četiri slova pri čemu je zadnje slovo „o“, tzv. XXXO, primjerice Božo, Jovo, Lazo, Simo itd. Na temelju tih i drugih opažanja dobivenih analizom imena žrtava i njihovih očeva koja se javljaju u mrežnom jasenovačkom popisu može se pokazati postojanje određenih nepravilnosti te kako ih koristiti u otkrivanju lažnih žrtava. Da bi se promatrale neke osnovne statistike imena od 1880. do 1943. godine relevantne za temu članka, dovoljno je uzeti sam mrežni jasenovački popis koji navodi desetke tisuća takvih imena. Ako se za neku godinu od 1880. do 1943. gleda prosječna duljina muških imena za navodne jasenovačke žrtve određenih nacionalnosti rođene te godine te ako se istovremeno usporedi i prosječna duljina imena oca žrtve za slučaj kad je ime oca poznato, onda se mogu nacrtati grafovi prikazani na slikama od 1 do 6. Dodatno treba napomenuti da je za neku godinu vrijednost krivulje za očeve žrtava možda praktičnije uspoređivati s vrijednosti krivulje za žrtve za oko dvadeset i pet godina starosne razlike odnosno za onoliko raniju godinu koliko se pretpostavlja da su očevi bili prosječno stari u vrijeme rođenja promatranih žrtava. Nastavi čitati Nikola Banić i M. Koić: NOMEN EST OMEN

Blaženi Alojzije Stepinac prigodom tijelovske procesije za vrijeme Drugog svjetskog rata

Sacrificium autem, quod cotidie in

Ecclesia offertur, non est aliud a

sacrificio, quod ipse Christus obtulit.

 

Žrtva koja se trajno prinosi u Crkvi, nije

žrtva različita od one koju je prinio sam Krist.

(SV. TOMA AKVINSKI, Summa theologiae, III, 22, 3 ad 2)

Pripremio: Želimir Marić

Danas je Tijelovo, katolički blagdan, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan, lijepo je vidjeti kako našim ulicama vjernici u procesijama nose Presveto, kako djevojčice posipaju ruže putem kojim treba proći svećenik noseći hostiju u pokaznici, kako vjernički puk moli i pjeva, a promet se za kratko zaustavlja da kolona mirno prođe ulicama, kako se blagoslov tiho razlijeva našim selima i gradovima, našim ulicama, poljima i morem.

Ovdje donosimo nekoliko fotografija na kojima se može vidjeti kako je izgledala tijelovska procesija koju je za vrijeme Drugog svjetskog rata predvodio blaženi Alojzije Stepinac. Slike sa originalnim tekstom su preuzete iz časopisa Blaženi Alojzije Stepinac, glasila postulature, god. 12 (2005), br. 2.

Procesija na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Procesija na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Nadbiskup Alojzije Stepinac prigodom tijelovske procesije neznane godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Nadbiskup Alojzije Stepinac prigodom tijelovske procesije neznane godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Mlade križarice, članice Velikog Križarskog sestrinstva sudjeluju u procesiji u kojoj na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Mlade križarice, članice Velikog Križarskog sestrinstva sudjeluju u procesiji u kojoj na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ministranti predvode procesiju na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ministranti predvode procesiju na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Franjevci u procesiji na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Franjevci u procesiji na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata u kojoj Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Svećenstvo u procesiji u kojoj na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Svećenstvo u procesiji u kojoj na Tijelovo neznane godine Drugog svjetskog rata Presveti Oltarski Sakrament gradom Zagrebom pronosi nadbiskup Stepinac. Slika iz albuma koji je nadbiskupu Stepincu posvetio bavarski franjevac o. Titus Schindele, dušobrižnik njemačke vojske za vrijeme Drugog svjetskog rata.

ZAHVALA SVIM DOSADAŠNJIM DONATORIMA

4. lipnja o. g. započeli smo s prikupljanjem financijskih sredstava za troškove tiskanja knjige o Imotskoj krajini koje je planirano za kraj rujna. Do ovog trenutka prikupljeno je nekoliko donacija, odnosno 27 % potrebnih sredstava s napomenom da će se taj iznos povećati na oko dvije trećine iznosa po primitku donacije koja je također dogovorena. Do ovog trenutka također smo se obratili pojedinim udrugama i medijima s područja Imotske krajine sa zamolbom da na svojim Facebook stranicama podijele našu objavu s letkom, no ove zamolbe su odbijene ili ignorirane. Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” zahvaljuje svim pojedincima koji su spomenutu objavu podijelili i time nam pomogli da je pročita što veći broj ljudi. Naročito zahvaljujemo našim donatorima među kojima ima o onih koji nisu iz Imotske krajine, no prate naš rade i žele pomoći ovakva istraživanja na svim hrvatskim prostorima.