Objavljeno u Hrvatskom tjedniku 23.2.2017. (pdf)
Objavili portali Dragovoljac, Narod i Sloboda
Nema dugo kako je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao da se nedavno poklonio žrtvama holokausta u Yad Vashemu gdje stoji i ime koncentracijskog logora Jasenovac te je dodao: „Bio bi red da se Plenković pokloni ubijenima u Jasenovcu, samo što putem mora proći pokraj table s ustaškim pozdravom Za dom spremni“. Uz to je u bizantinskom stilu rekao i ovo: „Nadam se da nije bezobrazno od mene što ću kao podsjetnik poslati hrvatskom premijeru Plenkoviću knjigu s popisom imena i prezimena ubijene djece u Jasenovcu, s jedinom željom da se zločini više nikad ne ponove“. Knjiga na koju bi Dačić mogao misliti je „Bili su samo deca : Jasenovac : grobnica 19.432 devojčice i dečaka“ čiji je autor Dragoje Lukić. U tom slučaju premijeru Andreju Plenkoviću to ne bi nužno bilo nešto novo jer je bio na pogrebu barem jednoj od dječjih žrtava navedenih u toj knjizi, ali također i na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac. No krenimo redom.
U Hrvatskom tjedniku objavljenom na Badnjak 2015. godine u članku „Židovsko pomaganje Hrvatskoj“ objavljeno je da je na mrežnim stranicama Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu u bazi preživjelih moguće pronaći i podatke o Stanku Nicku rođenom 31. kolovoza 1935. godine u Zagrebu. Kako se navodi, bio je u partizanima, a ove informacije su dobivene na temelju razgovora koji je proveden s njim i koji je trajao kako piše nešto više od jednog sata. U tiskanom kao i u mrežnom jasenovačkom popisu se također navodi Stanko Nick rođen 1935. godine u Visokom koji je navodno ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu. Ime oca se ne navodi, ali se u napomenama mrežne inačice navode dva izvora podataka. Prvi je spomenuta knjiga Dragoja Lukića, a drugi je Arhiv Bosne i Hercegovine, Fond SUBNOR BiH, Popisne liste za žrtve Drugog svjetskog rata sa područja općine Visoko. Upravo ovaj drugi izvor za žrtve općine Visoko navodi da je Stanko Nick zapravo rođen u Zagrebu. Ovaj podatak moguće je i javno provjeriti na mrežnoj stranici https://e-uprava.apis-it.hr/igrast/servlet/GradjaniUpit gdje su dostupni podaci iz matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih za grad Zagreb. Na temelju toga već se može zaključiti da je Stanko Nick zapravo preživio rat i da nije stradao u Jasenovcu, no za šire potrebe članka kao i za one koji imaju problema s istinom ovo vrijedi potkrijepiti još jače. Nastavi čitati Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve
U najnovijem tjedniku Hrvatskog tjednika objavljen je teksta našeg člana Nikole Banića i njegovog suradnika M. Koića pod naslovom “I ovu laž Hrvatska plaća: Plenković 2010. na pogrebu ‘dječje jasenovačke žrtve’ koju su ‘ustaše ubile 1941.’“. U ovom tekstu autori su analizirali slučaj 
Prikaz lokacija grobišta, logora, zatvora, željezničkih postaja i transportnih puteva izradio je član naše udruge Miljenko Klarić. Riječ je o prvoj verziji koja će u budućnosti biti nadopunjavana i proširivana.
Kao što je već mnogo puta opisano i nedvosmisleno pokazano, mrežni jasenovački popis Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac je u mnogim svojim dijelovima masovna prevara. O veličini te prevare mnogo govori činjenica da je informacije koje je dodatno prokazuju moguće pronaći na zaista nevjerojatnim mjestima. Cilj ovog članka je pokazati da čak i partizanske knjige svojim podacima također nenamjerno ruše jasenovačke laži, no krenimo redom. Na mrežnim stranicama JUSP-a se kao jedan od izvora podataka za mrežni jasenovački popis između ostaloga spominje i „Hrvatsko Zagorje u revoluciji, rukopis, II dio, Bedekovčina, 1980“ pri čemu je sama knjiga istog naslova tiskana 1981. godine. Ta knjiga predstavlja svojevrsno proširenje knjige „Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi“ tiskane 1959. godine u smislu da su „spoznaje o toj temi znatno proširene i produbljene“. U stvari u novoj knjizi se pokušavaju novom vremenu prilagoditi krive ili lažne tvrdnje iz stare knjige. Na kraju obje knjige nalazi se popis poginulih sudionika NOB-a i tzv. žrtava fašističkog terora pri čemu su za neke osobe u knjizi iz 1981. godine podaci promijenjeni što se vidi već i kod prve osobe na popisima u obje knjige. Promijenjeni podaci navedeni u knjizi iz 1981. godine objavljeni su nakon „Popisa žrtava Drugog svjetskog rata“ Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine kao i nekih drugih izvora pa bi imalo smisla pretpostaviti da su točniji, ali da su smisao i logika prevladavali kod pisanja takvih djela ne bi se moralo pisati tekstove kao što je ovaj. U nastavku slijedi popis neslaganja podataka iz spomenute knjige iz 1981. godine i mrežnog jasenovačkog popisa. 
U 